Gradnja doma

Toplija zima uz kaljeve peći

Nekada su krasile kraljevske i vlastelinske dvorove koje je zaista trebalo zagrijati, a zbog svoje efikasnosti bile su rado viđene u građanskim, ali i u seoskim domaćinstvima.

No s dolaskom radijatora i manjih, prijenosnih grijalica kaljeve peći mnogima postaju suvišne. Poskupljenje plina potaknulo je njihovo ponovno paljenje.

Vrlo je neugodan osjećaj ustati se ujutro u hladnom stanu, kao i doći u nezagrijan prostor zimi nakon napornog radnog dana. Želite li izbjeći takve situacije, a sustavom centralnog grijanja vaše kuće nije moguće upravljati daljinski ili pomoću tajmera, moguće rješenje ovog problema je kaljeva peć ili kaminka.

Šta je kaljeva peć?

Izvana je ozidana kaljevima, odnosno dekorativnim oblogama izrađenim od najfinijih vatrostalnih glina, s glazurom u širokoj paleti boja. Iznutra je obložena pećarskim šamotom od kojeg su izrađeni horizontalni ili vertikalni kanali u peći koji provode tople plinove do dimnjaka. Pritom dolazi do zagrijavanja šamota i samih kaljeva koji akumuliraju toplinu te je isijavaju kroz dulje vrijeme. Upravo to kaljevu peć čini energetski vrlo učinkovitom.

Osim što će se vrlo brzo isplatiti kroz ostvarenu uštedu u potrošnji energenta, kaljeva peć može se spojiti i na sustav centralnog grijanja, pa osim za grijanje prostorije u kojoj je smještena, poslužiti i za zagrijavanje vode u radijatorima. Iako je glomazna u svojoj izvedbi, kaljevi ju čine vrlo dekorativnom pa će tako estetski obogatiti interijer. Efekt kaljevih peći može se osjetiti i na ugradbenim toplosjedećim klupicama i naslonima koje stvaraju poseban ugođaj.

Kako izabrati kaljevu peć?

Suvremeni kaljevi su ljevani ili prešani, dok ih funkcionalno i dalje nadmašuju ručno rađeni kaljevi od kojih je svaki unikat. Ručna izrada počinje izradom kalupa u koji se stavlja sirova glina koja zatim ide na sušenje na period od 2 do 3 tjedna. Nakon tog prirodnog sušenja, kaljevi se peku, premazuju glazurom i ponovo zapeku. Druga opcija su industrijski odnosno strojno rađeni kaljevi, a razlika je u samoj obradi. Ručno rađene kalje su deblje, pa stoga i kvalitetnije jer akumuliraju veću količinu topline, pa će i dulje grijati prostor nakon gašenja peći.

Mogu se izrađivati horizontalni ili vertikalni kanali, iako su vertikalni kvalitetniji jer se rjeđe začepljuju. U kaljevoj peći nedopustivo je ložiti nekvalitetno drvo i otpad, karton i papir čiji bi produkti izgaranja dodatno štopali kanale za provod toplog zraka i time smanjili njenu energetsku učinkovitost. To bi dovelo do dimljenja peći, a prilikom izgaranja otpada mogu se stvoriti i opasni plinovi. Kaljeva peć traži kvalitetno ogrijevno drvo poput graba, hrasta ili bukve s kojima će njena učinkovitost biti najveća.

Koliko je kalja potrebno za vašu peć, ovisi o veličini prostora koji će zagrijavati. Računa se da jedna kalja grije 1m³, odnosno 1.3 m³ zraka ukoliko ima udubljenje. Moguće je izraditi i kaljevu peć manjih dimenzija, neovisno o veličini prostora, no u tom slučaju doći će do veće potrošnje drva jer će peć biti potrebno češće zagrijavati.

Zašto izabrati kaljevu peć?

Efikasnost kaljeve peći ovisi i o kvalitetnom šamotnom materijalu pri izvedbi ložišta te o stručnosti majstora. Nadalje, produkti izgaranja uzrokuju začepljenje kanala, a visoka temperatura ostavlja posljedice i na samoj peći pa ju treba redovito čistiti. U samoj peći temperature rastu i do 800 stupnjeva, koje nakon nekog vremena nagrizaju šamlot, stoga je peć potrebno i presložiti svakih desetak godina.

Izborom kalja vlasnik će odlučiti hoće li njegova peć izgledati klasično, retro ili vrlo moderno. Upravo je pojava novih oblika kaljeva omogućila dobro uklapanje ovakvog tipa peći u moderne stambene prostore. Vješt majstor kaljevu peć će izgraditi za oko 5 dana, a za nju ćete, ovisno o veličini, složenosti i kvaliteti kalja, izdvojiti od sedam do pedesetak tisuća kuna. Naravno, ona uvijek može biti i veća, posebnija, a time i skuplja, no osim što će svojom ljepotom i efikasnošću oplemeniti vaš dom, dugoročno će se sasvim sigurno isplatiti.

Gradnja doma

Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi

U priči o tri praščića, kuću od slame prvu je otpuhao vuk. No u stvarnosti, kuće od slame daleko su čvršće, otpornije i održivije nego što mnogi misle. Upravo takvu gradnju danas sve više prepoznajemo kao pametan izbor za one koji žele zdrav, prirodan i energetski učinkovit dom.

Slama – materijal budućnosti u gradnji

Tradicija koja se razvija

Gradnja prirodnim materijalima prisutna je stoljećima, osobito u ruralnim krajevima. Razvojem tehnologije, osobito nakon izuma balirki koje su omogućile prešanje slame u kompaktne bale, kuće od slame doživljavaju pravi procvat. Bale slame danas se slažu poput cigli, stvarajući čvrste i stabilne zidove.

“Veliki skok dogodio se kada su se bale počele praviti u pravilnim oblicima. Tako su postale čvrst materijal koji je lako složiti i koji pruža odličnu izolaciju,” objašnjava graditelj prirodnim materijalima Kristijan Perlić.

Prednosti prirodne gradnje

Sve veći interes za kuće od slame dio je šireg trenda prirodne gradnje, koji nudi niz prednosti u odnosu na tradicionalne metode.

Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života

Gradnjom prirodnim materijalima smanjuje se upotreba kemikalija i umjetnih izolacija, čime se stvara zdravije životno okruženje. Zidovi od slame i gline prirodno reguliraju vlagu, pružaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju, te osiguravaju optimalnu temperaturu u domu kroz sva godišnja doba.
Uz to, prirodna gradnja smanjuje emisije CO₂, koristi lokalno dostupne resurse i često uključuje reciklirane materijale, čime postaje važan doprinos održivom razvoju.

Tehnologija prirodne gradnje

Danas se za gradnju kuća od slame koriste i moderna pomagala. Primjerice, glinena žbuka može se nanositi automatski, iako mnogi i dalje preferiraju ručne tehnike zbog pristupačnosti i autentičnosti. Alati poput miješalica za ljepilo pokazali su se savršenim za miješanje gline i prilagođavanje novim potrebama prirodne gradnje.

Uz korištenje prirodnih materijala, kuće od slame pružaju brojne prednosti za zdravlje. Za razliku od standardnih građevina koje često sadrže kemikalije i ljepila, prirodni materijali poput gline i slame stvaraju zdravu unutarnju klimu. Glinena žbuka regulira vlagu, upija višak kada ga ima i otpušta kada je zrak suh, čime stvara optimalnu mikroklimu u domu.

Mitovi o slamnatim kućama

Najčešća pitanja o kućama od slame tiču se požara i štetnika. Strah da će slama lako izgorjeti ili da će miševi uništiti zidove potpuno je neutemeljen. Zidovi od tvrdobalirane slame, prekriveni glinenom žbukom, imaju vrlo malo zraka, što onemogućuje lako izgaranje. U slučaju požara, žbuka se pretvara u ciglu, a konstrukcija ostaje stabilna.

Primjeri iz prakse pokazuju da čak i kada dođe do požara, zidovi od slame često ostaju netaknuti, dok gori eventualna drvena konstrukcija.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Održiva budućnost

U svijetu, a sve više i kod nas, kuće od slame postaju sve češći odabir. U Hrvatskoj ih je već oko dvjestotinjak, a broj stalno raste. Uz klasične kuće, danas postoje i prefabricirani paneli od slame za brzu montažu, što dodatno olakšava cijeli proces.

Štoviše, kuće od slame pružaju izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju, veliku termalnu masu koja regulira temperaturu, te dugovječnost koja često nadmašuje tradicionalne građevine. Drvene konstrukcije, ako su pravilno zaštićene, s vremenom postaju sve tvrđe i otpornije, što potvrđuju i brojni primjeri starijih kuća.

Kuće koje prkose predrasudama

Kad bi tri praščića danas birala svoj dom, možda bi svi jednoglasno odabrali kuću od slame. Zahvaljujući modernim saznanjima o gradnji i prirodnim materijalima, kuće od slame više nisu simbol slabosti, već pametne, održive i zdrave budućnosti.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
montažni nadvoji te
bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.