Gradnja doma
The Crystal – jedna od najodrživijih zgrada na svijetu!
Za nedavnog boravka u Londonu, posjetili smo i „The Crystal“ – zgradu koju je kao primjer održivog rješenja za gradove osmislio Siemens. To je fantastična nova zgrada u Istočnom Londonu, gdje zainteresirani iz cijelog svijeta mogu doći i naučiti više o budućnosti s kojom se gradovi suočavaju.
Više od polovice čovječanstva već živi u gradovima, a očekuje se i daljnje intenziviranje naseljenosti upravo u urbanim sredinama diljem svijeta. Iako su gradovi globalni pokretači ekonomskog rasta, isto tako troše i najviše prirodnih resursa.
Odgovorni su za 2/3 potrošnje energije na svijetu, a proizvode čak 70% emisija CO2
Ako gradove želimo učiniti kvalitetnim mjestima za život ljudi u budućnosti, krajnje je vrijeme za akciju i njihovu transformaciju o održive prostore.
Neke su globalno poznate tvrtke već odavno krenule u osmišljavanje proizvoda i usluga koje će omogućiti da gradovi budućnosti, iako sve naseljeniji i ekonomski progresivniji, ujedno postanu mjesta koja će konceptnom kružne ekonomije pokušati nadomjestiti prirodne resurse koje se do sada nemilice trošilo bez pogleda u budućnost.
Reduce – recycle – reuse, odnosno smanjiti potrošnju, reciklirati jednom već upotrijebljeno, ponovo upotrijebiti – smjernice su kojima se vodi i jedna od poznatijih tvrtki u svijetu – Siemens.
Zgrada je osmišljena u Siemensu koji je uložio u njenu izgradnju, a danas se osim za inspiriranje mladih generacija, ali i odraslih ljudi o smislu očuvanja Planeta zemlje i preobrazbi gradova u održive sustave zajednica, koristi i kao poslovni prostor za određene Siemensove poslovne jedinice te za organizaciju evenata, konferencija i sličnih poslovnih događanja.
U dijelu zgrade „The Crystal“ koji se doima kao muzejski prostor o gradovima budućnosti, moguće je saznati kako održivost mora biti dio primarnog dizajna, a tehnologija kojom Siemens raspolaže to ujedno i omogućuje. U Siemensu su dakle htjeli projektirati i izgraditi zgradu koja će u punom smislu odražavati koncept samoodrživosti, iskorištenja obnovljivih izvora energije, visoke energetske učinkovitosti, ugrađenih pametnih sustava za upravljanje zgradom i energetskim sustavima, održive krajobrazne arhitekture – svojevrsni omaž vrhunskoj Siemens tehnologiji stvaranoj za budućnost.
„The Crystal“ je projektirana kao jedna od najodrživijih zgrada na svijetu. Tehnologija u njoj igra glavnu ulogu, zgrada ima fotoćelije na krovu koje proizvode energiju za grijanje i hlađenje, koristi se energijom iz zemlje toplinskim crpkama, sustav upravljanja zgradom pomaže pratiti i kontrolirati sve procese na što održiviji način, kišnica i otpadne vode se recikliraju i koriste ponovo u sustavu što značajno smanjuje primarnu potrošnju vode.
To je jedna jako posebna zgrada, tu nema sumnje, unikatna je i nema druge zgrade poput nje na svijetu – kutak je za inspiraciju mnogima koji žele u svojim projektima primijeniti suvremene tehnologije za kreiranje zelenih i održivih zgrada.
U Siemensu nam govore: htjeli smo kreirati uzbuđenje u interijeru, nešto što bi ljude privuklo u zgradu i povezalo ih s glavnom pričom – pričom o održivosti.
To je mjesto za konferenciju na svjetskoj razini povezano s izložbom tako da možemo ispričati snažnu priču o održivom životu u gradovima.
„The Crystal“ je mjesto gdje dovodimo svoje klijente i kupce iz cijelog svijeta, gdje se družimo s gradonačelnicima i donosiocima odluka iz gradova diljem svijeta, kako bi ih inspirirali da se uvjete u dostupnost tehnologija koje će im omogućiti da kreiraju održive gradove za budućnost u kontekstu energetskih potreba, zaštite okoliša, održivog upravljanja vodnim resursima, e – mobilnosti, održive krajobrazne arhitekture, pametnih tehnologija u zgradama – u biti o SMART CITY rješenjima koja su u mnogim gradovima već stvarnost, a mnogi gradovi tek kreću tim putem.
„The Crystal“ je dom najvećoj izložbi na svijetu koja je posvećena održivosti u gradovima. To je naš poticaj da razmišljate o izazovima koji su pred našim Planetom, o scenariju koji predviđa velike probleme za Zemlju zbog snažnih negativnih utjecaja klimatskih promjena. Nakon što gosti pogledaju fenomenalne filmove za „osvješćivanje“, u prizemlju zgrade ih očekuju rješenja i odgovori kako i što poduzeti da se u gradovima u budućnosti za stalno naseli pojam „održivosti“.
Ideja zgrade „The Crystal“ je biti domaćinom brojnih događanja za osvješćivanje javnosti, biti svojevrsnim izlogom koji pokazuje što možemo napraviti kao dizajneri prostora u kojem radimo i živimo, na koji način nova tehnologija može koristiti u razvoju gradova. Kako se gradovi do 2050 mogu razviti, kako će izgledati za 30-tak godina, kako će se tehnologija prilagoditi novim izazovima i potrebama ljudi, koje su prednosti , a koje mane tih izazova? Kako će izgledati život u urbanim prostorima, na koji način možemo surađivati da bismo u budućnosti unaprijedili svoje gradove? Na koji način Siemens može odgovoriti na izazove koji se već događaju u metropoama diljem svijeta?
„The Crystal“ je „meeting point“ za sva ta pitanja i odgovore!.
Gradnja doma
Termostat kaže da je toplo, a vi se smrzavate: Je li postavljen na pravome mjestu?
Termostat mjeri temperaturu samo ondje gdje visi. Ako je uz prozor, radijator ili pećnicu, grijanje se može gasiti prerano ili raditi predugo. Evo što provjeriti
Na zaslonu piše 23 stupnja, a vi sjedite na kauču s dekom preko nogu. U spavaćoj sobi je još hladnije.
Prije nego posumnjate na kotao ili pozovete servisera, pogledajte gdje vam stoji termostat. On mjeri temperaturu samo na mjestu na kojem visi, a položaj termostata može učiniti da ta brojka ima malo veze s onim što osjećate u ostatku stana. Ovo je kratki vodič kroz ono što termostat mjeri, položaje koji ga mogu zavarati i provjere koje možete napraviti sami.
Rublje vam se danima suši u stanu? Evo što možete učiniti prije nego pojačate grijanje
Što termostat zapravo mjeri
Sobni termostat ima ugrađen osjetnik koji mjeri temperaturu zraka oko sebe. Kad ona padne ispod zadane vrijednosti, uključuje grijanje. Kad je dosegne, grijanje gasi. Termostat ne zna kakva je temperatura u kuhinji, u spavaćoj sobi ili kraj prozora. Zna samo što se događa na nekoliko centimetara oko njega.
Zato on zapravo upravlja grijanjem za cijeli stan prema jednoj točki na zidu. Ako je ta točka toplija od ostatka prostora, grijanje će se ugasiti prerano. Ako je hladnija, grijat će dulje nego što treba.
Postoji još jedan razlog zašto vam može biti hladno iako termostat pokazuje 23 °C. Osjećaj topline ne ovisi samo o temperaturi zraka, nego i o hladnim površinama oko vas. Kad sjedite uz veliki prozor ili hladan vanjski zid, tijelo gubi toplinu prema njima, pa je ugodnost manja nego što brojka obećava.
Položaji koji mogu zavarati termostat
Proizvođači u uputama uglavnom ponavljaju ista pravila. Bosch za svoj sobni termostat preporučuje montažu na zid na visini od oko 1,5 metra, na mjestu gdje često boravite, primjerice blizu kauča u dnevnom boravku. Viega u uputama za svoj sobni termostat navodi da ga treba štititi od izravnog sunca, vlage i propuha. Evo položaja koji najčešće stvaraju probleme.
Uz prozor. Kroz staklo ulazi hladnoća, a pri otvaranju i propuh. Termostat tada mjeri nižu temperaturu od ostatka sobe i grijanje radi dulje. Ako prozor gleda na jug, događa se suprotno: sunce ga ugrije i termostat isključi grijanje dok je ostatak stana još hladan.
Iznad ili blizu radijatora. Topli zrak koji se diže s radijatora brzo zagrije termostat. On tada „misli” da je soba već topla i gasi grijanje, iako je zrak na drugom kraju prostorije znatno hladniji.
U kuhinji ili uz kućanske uređaje. Pećnica, ploča za kuhanje, ali i stražnja strana hladnjaka, televizor ili svjetiljka ispuštaju toplinu. Dok kuhate, termostat može zabilježiti nekoliko stupnjeva više nego u ostatku stana i ugasiti grijanje upravo kad ga ostale prostorije trebaju.
Na propuhu. Uz ulazna vrata, na stubištu ili u hodniku kojim se često prolazi, hladan zrak povremeno zapuhne termostat. Grijanje se tada pali i gasi bez stvarne potrebe.
Na vanjskom zidu i na suncu. Vanjski zid je hladniji od unutarnjih i može iskriviti mjerenje. Izravno sunce, ali i sunce koje se odbija od svijetlih površina, podiže očitanje i kad je zrak u sobi hladan.
Bolji položaj termostata je na unutarnjem zidu prostorije u kojoj najviše boravite, oko 1,5 metra od poda, daleko od izvora topline i hladnoće. Ne postavljajte ga ni iza zavjese, ormara ili u nišu, gdje zrak slabo struji.
Jedna topla soba ne znači da je toplo u cijelom stanu
Termostat u dnevnom boravku ravna se samo prema dnevnom boravku. U ostalim prostorijama temperatura ovisi o veličini radijatora, termostatskim glavama na ventilima, o tome jesu li vrata zatvorena i na koju stranu svijeta gleda soba.
Ako dnevni boravak grije popodnevno sunce ili ste upravo ispekli kolač, termostat će ugasiti kotao. Spavaća soba na sjevernoj strani pritom ostaje hladna, iako zaslon pokazuje da je „toplo”. Zato se ne isplati samo podići temperaturu na termostatu, jer ćete tako pregrijati dnevni boravak da biste ugrijali drugu sobu. Bolje je provjeriti radijatore u hladnoj sobi i podesiti njihove termostatske glave.
Što provjeriti prije poziva serviseru
Mnogo toga možete provjeriti sami, bez alata i troška.
Usporedite očitanje s drugim termometrom. Postavite običan sobni termometar u sredinu prostorije, na otprilike istu visinu, i pričekajte barem pola sata. Usporedite vrijednosti u različito doba dana, ujutro, popodne i dok kuhate. Ako razlika raste samo u određeno vrijeme, uzrok je vjerojatno sunce ili neki uređaj.
Pogledajte što je oko termostata. Je li u blizini svjetiljka, televizor, radijator, prozor ili ulazna vrata? Pada li na njega sunce u neko doba dana? Ponekad je dovoljno maknuti svjetiljku ili ne naslanjati namještaj na zid ispod njega.
Provjerite postavke i baterije. Bežični termostati rade na baterije, a slabe baterije mogu uzrokovati probleme u radu. Provjerite i je li uključen ispravan način rada te odgovara li program stvarnom rasporedu u kući.
Pogledajte postoji li korekcija temperature. Mnogi termostati imaju postavku za korekciju očitanja. Kod Viegina sobnog termostata to je ±2 °C, a kod Bergen BT7 od −8 do 8 °C. Korekcija je korisna kad osjetnik dosljedno mjeri malo krivo. Ako je problem u lošem položaju, korekcija ga neće riješiti, jer će termostat i dalje reagirati na sunce ili pećnicu.
Razumijte dopušteno odstupanje. Termostat ne pali grijanje čim temperatura padne za desetinku stupnja. Ima zadano odstupanje, kod Bergena BT7 podesivo od 0,5 do 5 °C, pa je normalno da temperatura malo oscilira oko zadane vrijednosti.
Provjerite radijatore u hladnoj sobi. Jesu li termostatske glave otvorene? Je li radijator topao dolje, a hladan gore? Ako jest, u njemu je vjerojatno zrak. Kako ga odzračiti, objasnili smo u tekstu Radijator topao dolje, a hladan gore?.
Kada ipak zvati stručnjaka
Ako termostat mjeri ispravno, a grijanje se ne pali, ako radijatori ostaju hladni i nakon odzračivanja ili ako kotao javlja grešku, vrijeme je za servisera. Isto vrijedi ako termostat želite premjestiti, a spojen je kabelom. Bežični termostat često je dovoljno premjestiti na drugi zid, a za žičani je potrebno novo provođenje kabela, što je posao za električara ili servisera grijanja. Više savjeta za ugodnije i jeftinije grijanje pronaći ćete u tekstu Stigla je sezona grijanja: pet savjeta kako do uštede energije.
Arhitektura i dizajn
Sam renovira cijeli stan, a sve je naučio na internetu: „Najveća motivacija mi je obitelj”
Dok se većina nas u kućne majstorije upušta tek kada treba obojiti zid, postaviti policu ili sastaviti komad namještaja, Drago Žuljić odlučio se na mnogo veći izazov – samostalnu adaptaciju stana. Bez velikog prethodnog iskustva, ali uz mnogo volje, strpljenja i pomoći interneta, korak po korak stvara novi dom za svoju obitelj. Svoje radove pritom snima i objavljuje na društvenim mrežama, dijeleći iskustvo s drugima koji razmišljaju o sličnom pothvatu.
Adaptacija stana za mnoge je jedan od najzahtjevnijih životnih projekata. Radovi često traju dulje od očekivanog, troškovi rastu, a pronalazak kvalitetnih majstora može biti poseban izazov. Upravo se s takvom situacijom susreo i Drago Žuljić, koji je prije otprilike dvije godine sa suprugom krenuo u uređenje budućeg obiteljskog doma.
Nakon početka s majstorima odlučio je nastaviti sam
U početku su angažirali majstore, no kako su radovi odmicali, postajalo je jasno da će adaptacija trajati dulje i koštati više nego što su planirali. U međuvremenu im se život promijenio. Drago je zato donio odluku koja bi mnoge obeshrabrila: većinu preostalih radova pokušat će napraviti sam.
„Kada smo prije dvije godine krenuli s adaptacijom, angažirali smo majstore. Međutim, kao što se često događa, radovi su trajali dulje i bili skuplji nego što smo očekivali. Nismo imali izrazito negativno iskustvo, ali cijeli se proces previše odužio. U međuvremenu smo dobili djevojčicu i splet okolnosti doveo me do odluke da pokušam sam”, prisjeća se Drago.
Iako je ranije imao priliku raditi s gipskartonskim pločama i sudjelovati u manjim zahvatima, nikada se nije upustio u adaptaciju takvih razmjera.
Njegova je logika bila jednostavna: pokušat će samostalno obaviti ono što može, a za radove koji zahtijevaju stručno znanje ili posebnu opremu angažirat će profesionalce.
Konstrukcijske zahvate prepustio je stručnjacima
Tako su pripremu pojedinih instalacija i zahtjevnije konstrukcijske zahvate prepustili stručnjacima.
Posebno je važno bilo pitanje zida koji su namjeravali ukloniti. Budući da je postojala mogućnost da je riječ o nosivom zidu, konzultirali su statičara.
„Nismo željeli riskirati s konstrukcijom. Statičar nam je preporučio postavljanje nosivih greda i stupa, a te je radove izvela stručna tvrtka. To nije nešto što sam želio raditi sam”, objašnjava.
YouTube, Instagram i TikTok kao izvori znanja
Danas gotovo da ne postoji kućni popravak za koji na internetu nije moguće pronaći videoupute. Od postavljanja gipskartonskih ploča i gletanja zidova do polaganja podova, brojni majstori dijele svoje znanje i iskustvo putem digitalnih platformi. Upravo je takav sadržaj Dragi bio glavni izvor informacija.
„Najviše sam učio na YouTubeu, Instagramu i TikToku. Zahvalan sam svim majstorima koji snimaju svoje radove i objašnjavaju postupke jer mi je to zaista mnogo pomoglo. Danas je na internetu dostupna ogromna količina korisnih informacija”, kaže Drago.
Ipak, brzo je shvatio da tolika količina savjeta može biti i zbunjujuća. Za isti posao moguće je pronaći nekoliko različitih postupaka, a svaki autor uvjeren je da je upravo njegov način najbolji.
„Ponekad bih za jedan posao pronašao pet različitih savjeta. Jedan majstor kaže da nešto treba napraviti na jedan način, drugi tvrdi potpuno suprotno. Zato sam morao naučiti procijeniti koje informacije imaju smisla i što je najbolje za moj slučaj.”
No gledanje videa samo je prvi korak. Pravo učenje počinje kada alat uzmete u ruke.
„Kada počnete sami raditi, uzmete gleter, zamiješate materijal i krenete, postupno stječete osjećaj. Upoznajete materijale i shvaćate kako se ponašaju. To se ne može naučiti samo gledanjem”, objašnjava.
Sada i sam dijeli iskustva s adaptacije
Zanimljivo je da Drago danas nije samo gledatelj sadržaja o renovacijama. I sam snima videe tijekom adaptacije stana te ih objavljuje na društvenim mrežama.
Na taj način dokumentira nastajanje budućeg doma, bilježi napredak radova i pokazuje kako izgleda adaptacija iz perspektive nekoga tko većinu poslova prvi put radi samostalno.
Takvi sadržaji imaju posebnu vrijednost jer prikazuju i onu stranu renovacije koju često ne vidimo na fotografijama savršeno uređenih interijera – sate rada, prašinu, pokušaje, pogreške i male pobjede.
Drago je upravo zahvaljujući videima drugih majstora stekao hrabrost da započne vlastiti projekt. Sada svojim objavama može ohrabriti i druge da nauče nešto novo i okušaju se u poslovima koje dosad nisu radili. Njegova priča pokazuje kako društvene mreže, osim inspiracije za uređenje, mogu postati i praktičan izvor znanja.
Naravno, videoupute ne mogu zamijeniti stručnu procjenu i odgovarajuće kvalifikacije kada je riječ o konstrukcijskim zahvatima, električnim instalacijama i drugim sigurnosno zahtjevnim radovima.
Fasada i žbukanje donijeli su najveće izazove
Tijekom adaptacije Drago je naučio da neki poslovi izgledaju znatno jednostavnije dok ih gledamo na ekranu nego kada ih pokušamo izvesti sami.
Jedan od najzahtjevnijih zadataka bila mu je izrada fasade.
„Fasada mi je oduzela najviše vremena. Radio sam sam, bez skele, pa sam se stalno morao penjati i spuštati po ljestvama. Da ponovno krećem u taj posao, sigurno bih unajmio skelu”, priznaje.
No najzanimljivija lekcija dogodila se tijekom žbukanja ciglenog zida.
Pripremio je materijal, kupio potrebnu opremu i postavio vodilice. Sve je izgledalo spremno za posao, dok nije shvatio koliko će vremena i fizičkog napora zahtijevati ručno miješanje žbuke.
„Izmiješao sam otprilike trideset vreća materijala i uspio ožbukati tek trećinu zida. Tada sam odlučio da više neću nastaviti. Skinuo sam sve što sam napravio i odlučio se za suhu žbuku, odnosno gipskartonske ploče. Nakon toga sam otišao odmoriti na kauč”, prepričava kroz smijeh.
Takve situacije neizbježan su dio učenja. Ponekad se tek tijekom izvođenja radova pokaže da je neko drugo rješenje jednostavnije, brže ili primjerenije.
Nakon pripremnih radova napokon se vide rezultati
Adaptacija koju Drago provodi zahtijeva mnogo vremena i strpljenja. U prosjeku na gradilištu provodi četiri do pet sati dnevno, iako neki dani traju znatno dulje, ovisno o poslu koji je potrebno završiti.
Nakon dugog razdoblja pripremnih radova napokon su vidljivi konkretni rezultati.
„Sada već počinjem vidjeti plodove rada. Postavio sam pregradne zidove, konstrukciju i spuštene stropove, a fasada je završena. U početku se činilo kao da samo nešto krpam, rušim i popravljam, bez vidljivog napretka. Sada se napokon nazire kako će prostor izgledati”, zadovoljno govori.
Sljedeći koraci uključuju pripremu i izravnavanje podova, gletanje te postavljanje završnih obloga.
Koje radove ipak treba prepustiti profesionalcima?
Dragin primjer pokazuje da se uz dovoljno strpljenja mogu svladati brojne praktične vještine. Ipak, nisu svi radovi prikladni za samostalno izvođenje. Prema informacijama hrvatskog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, određeni zahvati mogu se izvoditi bez građevinske dozvole, ali to ne znači da za njih nisu potrebni odgovarajući projekti ili poštovanje tehničkih propisa. Poseban oprez potreban je kod uklanjanja zidova, promjena na nosivoj konstrukciji i zahvata koji mogu utjecati na stabilnost građevine. Električne instalacije također zahtijevaju stručnu izvedbu i provjeru njihove ispravnosti.
Zato je prije početka većih radova važno utvrditi što se može sigurno izvesti samostalno, a za što je potrebno angažirati ovlaštene stručnjake.
Drago je upravo kod konstrukcijskih zahvata odlučio prepustiti posao profesionalcima, dok se sam posvetio radovima koje je mogao postupno svladavati.
Obitelj mu je najveća motivacija
Iako samostalna adaptacija može smanjiti dio troškova rada, za Dragu novac nije jedini razlog zbog kojeg svakodnevno dolazi na gradilište. Njegova najveća motivacija je obitelj.
Dolazak djevojčice dodatno je pojačao želju da dovrše novi dom jer im postojeći životni prostor polako postaje premalen.
„Graditi nešto za svoju obitelj i budućnost neprocjenjiv je osjećaj. Posebno kada radim sam i vidim rezultat. Kada podignem zid koji prije nije postojao ili izravnam površinu koja je bila puna rupa, osjećam veliko zadovoljstvo. Ponekad se i sam začudim kako sam to uspio napraviti, s obzirom na to da ranije nisam imao takvo iskustvo”, govori Drago.
Svaki završeni posao za njega predstavlja još jedan korak prema zajedničkom cilju. A upravo je taj osjećaj stvaranja vlastitim rukama ono što cijelom projektu daje posebnu vrijednost. Iako je iza njega već mnogo posla, do konačnog uređenja stana ostalo je još nekoliko važnih faza. Potrebno je završiti podove, zidove, sanitarije i opremanje prostora namještajem.
Useljenje planiraju za 2027. godinu
Drago se nada da bi se obitelj u novi dom mogla useliti tijekom proljeća 2027. godine, iako kao realniji rok spominje ljeto. Do tada će nastaviti raditi, učiti i bilježiti napredak.
A svima koji razmišljaju o tome da se sami okušaju u manjim kućnim radovima poručuje da ih početno neiskustvo ne mora obeshrabriti.
„Volio bih ohrabriti sve koji žele nešto napraviti sami. Osim što mogu uštedjeti, mogu steći novo iskustvo i naučiti mnogo toga. Mene radovi zaista vesele i uživam u svakom danu. Važno je pokušati, učiti i znati kada treba potražiti stručnu pomoć.”
Njegova priča podsjeća nas da dom ne nastaje samo od zidova, podova i namještaja. Nastaje i od vremena, truda, strpljenja i ljubavi koju u njega ulažemo.
A kada jednog dana sa suprugom i kćeri zakorači u dovršeni stan, Drago će moći reći nešto što rijetki imaju priliku – da je velik dio njihova obiteljskog doma stvorio vlastitim rukama.
