Gradnja doma
The Crystal – jedna od najodrživijih zgrada na svijetu!
Za nedavnog boravka u Londonu, posjetili smo i „The Crystal“ – zgradu koju je kao primjer održivog rješenja za gradove osmislio Siemens. To je fantastična nova zgrada u Istočnom Londonu, gdje zainteresirani iz cijelog svijeta mogu doći i naučiti više o budućnosti s kojom se gradovi suočavaju.
Više od polovice čovječanstva već živi u gradovima, a očekuje se i daljnje intenziviranje naseljenosti upravo u urbanim sredinama diljem svijeta. Iako su gradovi globalni pokretači ekonomskog rasta, isto tako troše i najviše prirodnih resursa.
Odgovorni su za 2/3 potrošnje energije na svijetu, a proizvode čak 70% emisija CO2
Ako gradove želimo učiniti kvalitetnim mjestima za život ljudi u budućnosti, krajnje je vrijeme za akciju i njihovu transformaciju o održive prostore.
Neke su globalno poznate tvrtke već odavno krenule u osmišljavanje proizvoda i usluga koje će omogućiti da gradovi budućnosti, iako sve naseljeniji i ekonomski progresivniji, ujedno postanu mjesta koja će konceptnom kružne ekonomije pokušati nadomjestiti prirodne resurse koje se do sada nemilice trošilo bez pogleda u budućnost.
Reduce – recycle – reuse, odnosno smanjiti potrošnju, reciklirati jednom već upotrijebljeno, ponovo upotrijebiti – smjernice su kojima se vodi i jedna od poznatijih tvrtki u svijetu – Siemens.
Zgrada je osmišljena u Siemensu koji je uložio u njenu izgradnju, a danas se osim za inspiriranje mladih generacija, ali i odraslih ljudi o smislu očuvanja Planeta zemlje i preobrazbi gradova u održive sustave zajednica, koristi i kao poslovni prostor za određene Siemensove poslovne jedinice te za organizaciju evenata, konferencija i sličnih poslovnih događanja.
U dijelu zgrade „The Crystal“ koji se doima kao muzejski prostor o gradovima budućnosti, moguće je saznati kako održivost mora biti dio primarnog dizajna, a tehnologija kojom Siemens raspolaže to ujedno i omogućuje. U Siemensu su dakle htjeli projektirati i izgraditi zgradu koja će u punom smislu odražavati koncept samoodrživosti, iskorištenja obnovljivih izvora energije, visoke energetske učinkovitosti, ugrađenih pametnih sustava za upravljanje zgradom i energetskim sustavima, održive krajobrazne arhitekture – svojevrsni omaž vrhunskoj Siemens tehnologiji stvaranoj za budućnost.
„The Crystal“ je projektirana kao jedna od najodrživijih zgrada na svijetu. Tehnologija u njoj igra glavnu ulogu, zgrada ima fotoćelije na krovu koje proizvode energiju za grijanje i hlađenje, koristi se energijom iz zemlje toplinskim crpkama, sustav upravljanja zgradom pomaže pratiti i kontrolirati sve procese na što održiviji način, kišnica i otpadne vode se recikliraju i koriste ponovo u sustavu što značajno smanjuje primarnu potrošnju vode.
To je jedna jako posebna zgrada, tu nema sumnje, unikatna je i nema druge zgrade poput nje na svijetu – kutak je za inspiraciju mnogima koji žele u svojim projektima primijeniti suvremene tehnologije za kreiranje zelenih i održivih zgrada.
U Siemensu nam govore: htjeli smo kreirati uzbuđenje u interijeru, nešto što bi ljude privuklo u zgradu i povezalo ih s glavnom pričom – pričom o održivosti.
To je mjesto za konferenciju na svjetskoj razini povezano s izložbom tako da možemo ispričati snažnu priču o održivom životu u gradovima.
„The Crystal“ je mjesto gdje dovodimo svoje klijente i kupce iz cijelog svijeta, gdje se družimo s gradonačelnicima i donosiocima odluka iz gradova diljem svijeta, kako bi ih inspirirali da se uvjete u dostupnost tehnologija koje će im omogućiti da kreiraju održive gradove za budućnost u kontekstu energetskih potreba, zaštite okoliša, održivog upravljanja vodnim resursima, e – mobilnosti, održive krajobrazne arhitekture, pametnih tehnologija u zgradama – u biti o SMART CITY rješenjima koja su u mnogim gradovima već stvarnost, a mnogi gradovi tek kreću tim putem.
„The Crystal“ je dom najvećoj izložbi na svijetu koja je posvećena održivosti u gradovima. To je naš poticaj da razmišljate o izazovima koji su pred našim Planetom, o scenariju koji predviđa velike probleme za Zemlju zbog snažnih negativnih utjecaja klimatskih promjena. Nakon što gosti pogledaju fenomenalne filmove za „osvješćivanje“, u prizemlju zgrade ih očekuju rješenja i odgovori kako i što poduzeti da se u gradovima u budućnosti za stalno naseli pojam „održivosti“.
Ideja zgrade „The Crystal“ je biti domaćinom brojnih događanja za osvješćivanje javnosti, biti svojevrsnim izlogom koji pokazuje što možemo napraviti kao dizajneri prostora u kojem radimo i živimo, na koji način nova tehnologija može koristiti u razvoju gradova. Kako se gradovi do 2050 mogu razviti, kako će izgledati za 30-tak godina, kako će se tehnologija prilagoditi novim izazovima i potrebama ljudi, koje su prednosti , a koje mane tih izazova? Kako će izgledati život u urbanim prostorima, na koji način možemo surađivati da bismo u budućnosti unaprijedili svoje gradove? Na koji način Siemens može odgovoriti na izazove koji se već događaju u metropoama diljem svijeta?
„The Crystal“ je „meeting point“ za sva ta pitanja i odgovore!.
Prozori i vrata
Pogled bez granica: Zašto moderne kuće sve češće biraju podizno klizne stijene
Velike staklene površine, više prirodnog svjetla i neometan pogled na istarski krajolik – kako su podizno klizne stijene postale jedno od najtraženijih rješenja za moderne kuće i vile
Na brežuljcima sjeverozapadne Istre, gdje vinogradi prelaze u šumu i gdje jedinu buku stvara cvrkut ptica, smjestila se vila koja na prvi pogled oduzima dah. Nije to samo zbog pet luksuznih spavaćih soba, grijanog bazena sa slanom vodom ili pažljivo odabranog namještaja. Ono što ovu vilu čini posebnom jest način na koji se gotovo neprimjetno otvara prema okolišu — kao da su zidovi odlučili nestati i prepustiti mjesto istarskom krajoliku.
Tu iluziju stvaraju velike podizno klizne staklene stijene koje povezuju prostrani dnevni boravak, modernu kuhinju i elegantnu blagovaonicu s terasom i prirodom. Kad se otvore, granica između unutra i vani gotovo nestaje. O tome što stoji iza tog efekta — i zašto su podizno klizne stijene postale jedno od najtraženijih rješenja suvremene arhitekture — razgovarali smo s Pavlom Kraljem, voditeljem prodaje u Kömmerlingu, i Mirjanom Krofak, vlasnicom KMS Stolarije koja je izvela kompletan projekt stolarije na ovom objektu.
Što su podizno klizne stijene i po čemu se razlikuju od klasičnih kliznih sustava?
Za one koji prvi put čuju pojam podizno kliznih stijena, razlika u odnosu na klasične klizne stijene nije odmah očita…
„Podizno klizna stijena je sustav kliznog sistema koji ne omogućuje samo klizanje jednog elementa u drugi. Kad se taj element odklizi do kraja, pred samo zatvaranje, on se spusti dolje i omogući optimalno brtvljenje. Razlika između kliznih sistema i podizno kliznih sistema je upravo u tome da ovaj podizno klizni sistem potpuno brtvi — toplinski izolacijski kompletan sistem”, objašnjava Pavao Kralj
Kod klasičnih kliznih sustava krilo ostaje na istoj visini i između njega i praga uvijek ostaje određeni zazor. Podizno klizni mehanizam to rješava spuštanjem krila na prag u trenutku zatvaranja — rezultat je potpuna brtvena linija, bez propuha i s osjetno boljom toplinskom izolacijom. Upravo to čini razliku kad govorimo o velikim staklenim površinama gdje svaki zazor postaje problem.
Zašto moderna arhitektura traži sve više staklenih površina?
Istrijska vila nije iznimka — ona je odraz šireg trenda koji već godinama oblikuje suvremenu gradnju. Što je novija kuća, to su otvori veći, okviri tanji, a stakla obilnija.
„Bitno je da bude što više stakla, što više vidnog polja. Danas kud god gledate, gradnja u svakom slučaju ide prema tome da je što više stakla, što više vidnog polja, a što manje vidljivi elementi – jasne linije, uski okviri – da nam sunce ulazi unutra i da je vidno polje najbitnije”, ističe Kralj.
Kad pogled iz dnevnog boravka pada na vinograde i istarske brežuljke, razumljivo je zašto su arhitektica i investitor inzistirali na maksimalnim staklenim površinama. Staklene stijene ovdje nisu dekorativni element — one su arhitektonska logika objekta.
Koliko velike mogu biti podizno klizne stijene od PVC-a?
Jedna od najčešćih predrasuda o PVC stolariji jest da nije prikladna za velike otvore. Na istarskoj vili ta predrasuda dobiva konkretan odgovor.
„Najveća stijena ovdje je 9 metara i 17 centimetara širine i 2 metra 70 visine. Što za staklenu stijenu u PVC-u ne predstavlja nikakav problem”, kaže Mirjana Krofak.
Pavao Kralj to potvrđuje: „Kataloški završava na 6,5 metara, ali uz nadogradnju može ići i veća. Certificirani autorizirani partner može ugraditi stijenu i veću od ove bez ikakvih problema.”
Stijena od gotovo deset metara širine i visine gotovo tri metra — u PVC izvedbi. Za mnoge investitore koji automatski posežu za aluminijem čim otvori pređu određenu dimenziju, to je informacija koja mijenja računicu.
PVC ili aluminij: što danas biraju investitori?
Pitanje izbora između PVC-a i aluminija jedno je od najčešćih kod odabira stolarije za suvremene objekte. I odgovor koji dolazi iz prakse često iznenadi.
„Mi radimo PVC, radimo samo Kömmerling, radimo i aluminij… Kupci dođu s nekakvim zahtjevom za aluminijem, a na kraju završe na PVC-u. Svi očekuju nekakvu statiku, nešto čvršće i jače u aluminiju, ali kad vide u izložbenom salonu da se PVC-om može postići iste rezultate, a još bolja toplinska izolacija — na kraju završimo na PVC-u”, kaže Krofak
Razlog je jednostavan: moderna PVC stolarija danas postiže toplinske vrijednosti koje aluminij teško dostiže bez posebnih termičkih prekida, a tanki okviri i čiste linije vizualno ne zaostaju za aluminijem — što je ova vila i dokazala.
Komarnici kao neizostavan dio velikih staklenih stijena
Vila okružena istarskim zelenilom, vinogradima i šumom nosi sa sobom i jedan posve praktičan izazov: insekte. Velika stijena koja se potpuno otvara prema vrtu idealan je prolaz za sve što leti — ako nije dobro osmišljena zaštita.
„Svaka stijena ima zaštitu od insekata. Na stijenama su to komarnici, na prozorima ima i rolo komarnika. I u ovakvoj prirodi to je dosta važan element “, ističe Krofak.
Bočni plise komarnici odguruju se u stranu što omogućuje neometano kretanje i uživanje u pogledu bez narušavanja vizure. Uz grijani bazen sa slanom vodom i vanjsku zonu za opuštanje, upravo ta zaštita omogućuje uživanje na otvorenom u svako doba dana.
Kako podizno klizne stijene povezuju interijer i eksterijer?
Kad se stijene istarske vile u potpunosti otvore, prostrani dnevni boravak, moderna kuhinja i elegantna blagovaonica više nemaju jasnu granicu prema terasi. Istarski krajolik ulazi unutra, a unutarnji prostor širi se prema vani. Terasa prestaje biti odvojeni vanjski prostor i postaje prirodni produžetak dnevnog boravka — mjesto gdje se jutarnja kava i večernja druženja odvijaju bez osjećaja da ste prešli neki prag.
„Projekt je bio dobro razrađen, bila je jako dobra arhitektica, investitor je surađivao — i mislim, bilo je jako lijepo raditi na ovakvom objektu”, zaključuje Mirjana Krofak.
Spoj moderne arhitekture, velikih staklenih stijena i netaknute prirode čini ovu vilu mjestom gdje suvremeni dizajn i istarski krajolik ne konkuriraju jedan drugome — nego jedan drugoga ističu.
Gradnja doma
Solarni paneli donose nove izazove za zaštitu od požara u zgradama
Solarni paneli, punionice električnih vozila i energetska obnova mijenjaju način na koji projektiramo zgrade. Stručnjaci upozoravaju da zaštita od požara mora pratiti razvoj novih tehnologija
Solarni paneli na krovovima, punionice za električne automobile u podzemnim garažama i masovna energetska obnova stambenih zgrada — sve su to procesi koji se u Hrvatskoj ubrzano odvijaju. No dok zelena tranzicija napreduje, jedno pitanje ostaje nedovoljno glasno: je li zaštita od požara u zgradama uspjela pratiti taj tempo?
Upravo to bila je jedna od središnjih tema konferencije o zaštiti od požara održane u Opatiji, koja je na jedno mjesto okupila projektante, nadzorne inženjere, proizvođače opreme, akademsku zajednicu, osiguravajuća društva i predstavnike regulatornih tijela.
„Ovo su idealna mjesta da se svi na jednom ovakvom okupljanju s nizom stručnih predavanja skupe, izmijene informacije, znanja i dragocjena iskustva”, rekao je Miodrag Drakulić, dipl. ing. stroj., predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara i jedan od organizatora skupa.
Zelena tranzicija donosi nove izazove za sigurnost
Zelena gradnja i energetska učinkovitost donijele su niz prednosti — niže račune, manji ugljični otisak, bolji komfor stanovanja. No svaka nova tehnologija koja ulazi u zgradu donosi i nova požarna opterećenja. Solarni paneli na ravnim krovovima, sustavi za punjenje električnih vozila i debeli slojevi izolacije postavljeni u okviru energetskih obnova — svi ti elementi mijenjaju ponašanje zgrade u slučaju požara na načine koje stariji propisi nisu predvidjeli.
Problem nije u samim tehnologijama, nego u tome što regulativa teško prati brzinu njihovog razvoja. Upravo taj jaz između tehničkog napretka i normativnog okvira danas predstavlja jedan od najvećih izazova u zaštiti od požara.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Problem starih zgrada koje nisu projektirane prema današnjim standardima
Možda je najkonkretniji i najjači kut cijele priče upravo ovaj: u Hrvatskoj masovno obnavljamo zgrade iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća — i u njih ugrađujemo tehnologije koje tada nisu bile ni zamislive.
„Mi imamo zgrade koje su građene 60-ih i 70-ih i radimo energetske obnove na njima. To su zgrade koje ne zadovoljavaju propise današnje zaštite od požara. Regulativa i znanje u ovom području razvijali su se zadnjih 30 godina, a sad imamo nešto što je građeno prije 50 godina. I naravno, mi uvodimo nove rizike — stavljamo fotonaponske panele, stavljamo punjače za električna vozila, a ne znamo uopće s čim imamo posla, kakva nam je zgrada”, upozorila je izv. prof. dr. sc. Marija Jelčić Rukavina s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Ovo nije hipotetski scenarij. Energetska obnova višestambenih zgrada u punom je jeku, a Hrvatska je za tu svrhu osigurala stotine milijuna eura iz europskih fondova. Brzina obnove svakako je dobrodošla — ali samo ako ide ruku pod ruku sa sigurnosnim standardima.
Kakvu ulogu imaju negorivi materijali?
Jedan od odgovora na nove požarne izazove leži u izboru materijala. Negoriva izolacija od kamene vune postaje sve važnija komponenta suvremene gradnje, posebno kod fasada i ravnih krovova.
„Knauf Insulation se ovdje pojavljuje kao proizvođač negorive izolacije. Sama takva izolacija — potpuno negoriva, talište kamene vune je iznad 1000 °C — za razliku od gorivih materijala koji se tale već kod 50-60 °C, kod kojih je onda brzo širenje požara vrlo vjerojatno”, objasnio je Dario Henezi iz Knauf Insulationa.
Razlika u ponašanju materijala pri visokim temperaturama nije samo tehnički detalj — ona može biti razlika između lokaliziranog požara i katastrofalnog širenja plamena po cijeloj fasadi zgrade. O zaštiti pročelja zgrada od požara pisali smo i ranije, a stručnjaci s Građevinskog fakulteta izradili su poseban priručnik namijenjen arhitektima i projektantima.
Solarni paneli i punionice kao novi izazov
Fotonaponski sustavi na krovovima postaju sve češći – kako na obiteljskim kućama tako i na poslovnim i stambenim zgradama. S njima rastu i zahtjevi za sigurnijim krovnim sustavima koji mogu podnijeti nova mehanička i požarna opterećenja.
„Kada cijelu ovojnicu obuhvatite negorivom izolacijom, govorim prvenstveno za fasade i ravne krovove – tu su puno više instalacije, puno više mogućnosti širenja požara ili samog okidača za požar. Zato smo razvili kolekciju Smart Roof — kamenu vunu koja podnosi puno veća opterećenja i zbog same gustoće je puno vatrostalnija za sustave gdje se mogu dogoditi brzi požari”, rekao je Henezi.
Slična logika vrijedi i za podzemne garaže s punionicama za električne automobile. Električni automobili pri požaru mogu razviti iznimno visoke temperature, a dim se u podzemnim prostorima širi brže nego na otvorenom. Za te primjene razvijene su lamele kamene vune koje se lijepe direktno na strop garaže — ne zahtijevaju posebnu obradu ni mehaničko pričvršćivanje, impregniraju se izvana i mogu se prebojati u željenim bojama.
Hrvatska priprema prve smjernice za fotonaponske sustave
Jedna od ključnih informacija s konferencije tiče se regulatornog vakuuma oko solarnih sustava — i prvog konkretnog koraka prema njegovu popunjavanju.
„Mi smo zajedno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike započeli izradu smjernica za fotonaponske sustave. Nakon početnog poleta, taj je dio malo zastao. Sad imamo jednu grubu skicu tih smjernica koja zahtijeva usuglašavanje i stručnu diskusiju — ali to bi mogli biti realno prve domaće smjernice koje ćemo kao stručne udruge i akademska zajednica staviti na tržište i na upotrebu”, rekao je Drakulić.
Hrvatska trenutno nema domaće tehničke smjernice koje bi projektantima i izvođačima dale jasne upute kako sigurno integrirati fotonaponske sustave u zgrade — a taj nedostatak u praksi ostavlja previše prostora za improvizaciju.
Zelena gradnja i zaštita od požara moraju ići zajedno
Poruka konferencije u Opatiji nije bila protiv zelene tranzicije — bila je za odgovornu zelenu tranziciju. Tehnologije koje štede energiju, bez kvalitetnog projektiranja, odgovarajuće zaštite i upotrebe negorivih materijala, mogu postati ozbiljan rizik za ljude i objekte.
Zaštita od požara u zgradama ne smije biti nešto što se dodaje na kraju projekta — ona mora biti ugrađena od samog početka, kao što su to energetska učinkovitost i drugi standardi koje moderna zgrada mora zadovoljiti. Dok god se te dvije teme razvijaju odvojeno, jaz između ambicija zelene gradnje i stvarne sigurnosti zgrada nastavit će rasti.
