Gradnja doma
Slijedi najveća alokacija za energetsku obnovu
Energetska obnova višestambenih zgrada i obiteljskih kuća nastavlja se i ove godine. Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Irena Križ Šelendić, objasnila nam je koje će se mjere sufinancirati i u kojem postotku.
Koliko sredstava je ove godine namijenjeno za poticaje i kada očekujemo novi natječaj?
Ove godine ćemo imati nekoliko javnih poziva za stambeni sektor, a sredstva su osigurana i europska, iz nacionalnog plana oporavka otpornosti. Također su tu sredstva fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od prodaje emisija CO2. Pozivi koji su u pripremi su pozivi za višestambene zgrade. To će biti europska sredstva do 98 milijuna eura, a dio alokacije bit će također povećan na ukupno 120 milijuna eura.
Dio alokacije će biti namijenjen zgradama koje su ostale na rezervnoj listi iz 2022. godine. Imamo i odluku vlade gdje će nam Fond dodati još 80 milijuna eura za višestambene zgrade. Ukupno, to će činiti gotovo 200 milijuna eura za višestambene zgrade maksimalno u ovoj godini. Što se tiče obiteljskih kuća, objavljeni su uvjeti i kriteriji za poziv krajem prošle godine, a planira se objava poziva do kraja drugog mjeseca za 120 milijuna eura za obiteljske kuće. Također ćemo imati specijalni javni poziv za energetsko siromaštvo u obiteljskim kućama, koji će objaviti Fond za zaštitu okoliša.
Što su prihvatljivi troškovi u ovom pozivu?
Prihvatljivi troškovi su oni uobičajeni troškovi koji doprinose energetskim uštedama. To uključuje mjere izolacije ovojnice zgrade, poput zidova, fasade, krovišta, vanjske stolarije, tehnoloških sustava za unaprjeđenje grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije, ugradnje obnovljivih izvora energije poput fotonaponskih sustava, solarnih sustava za grijanje tople vode, dizalica topline, biomase. Također, sufinanciraju se i nove mjere, poput ugradnje dizala, zelene infrastrukture poput zelenog krova, zelene fasade, te mjere e-mobilnosti poput punionica za električne automobile i bicikle.
Do kojeg postotka će se moći dobiti sredstva putem javnog poziva?
Za višestambene zgrade nema pojedinačnih mjera. Mora se postići minimalna ušteda od 50 posto. Za neoštećene višestambene zgrade, za koje će ići poziv, može se postići subvencija od 60 do 80 posto, ovisno o dubini obnove. 60 posto ide za integralnu obnovu, koja obuhvaća nekoliko mjera energetske obnove, uz minimalnu uštedu od 50 posto. Sveobuhvatna obnova, koja osim mjera energetske obnove uključuje i mjere dizanja seizmičke otpornosti, protupožarne mjere te poboljšanja unutarnjih klimatskih uvjeta, može dobiti do 80 posto subvencije uz uvjet podizanja seizmičke otpornosti za 10 posto. Kod obiteljskih kuća, postoji dvije stope subvencije, 60 posto za neoštećene i 80 posto za oštećene, uz prihvatljive troškove.
Ako nam možete pojasniti pojmove koji se koriste prilikom obnove, što je cjelovita, a što je sveobuhvatna obnova?
Prva je integralna obnova, koja obuhvaća barem jednu mjeru energetske obnove, s minimalnom uštedom od 50 posto toplinske energije. Zatim imamo dubinsku obnovu, koju definira zakon o gradnji, uz 50 posto toplinske i 50 posto primarne uštede. Cjelovita obnova, koju smo uveli zakonom o obnovi nakon potresa, proizlazi iz direktiva o energetskim svojstvima zgrada iz 2018. godine. Osim same energetske obnove, uključuje podizanje seizmičke otpornosti, protupožarnu zaštitu i poboljšanja unutarnjih klimatskih uvjeta.
Kakav je bio interes građana za poticaje u prošloj godini?
Interes građana je uvijek velik. Prvi poziv iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti za višestambene zgrade 2022. godine privukao je višestruko više zahtjeva nego što su bila sredstva (aloakacija od 40 milijuna eura). Sadašnja alokacija je do 98 milijuna eura, plus mogućih 80 od fonda, što će značajno povećati interes. Za obiteljske kuće također se javlja mnogo zainteresiranih, ali ova velika alokacija od 120 milijuna eura omogućava da se ove godine zadovolji veliki broj građana. Očekujemo da će ova godina moći zadovoljiti veliki broj zainteresiranih građana.
Hvala puno na razgovoru.
Renovacija i obnova doma
Planirate prvi susret s arhitektom? Naša omiljena arhitektica otkriva grešku koju gotovo svi rade
Naša arhitektica otkriva koja pitanja postaviti i zašto je budžet tema koju ne smijete preskočiti
Kada krenu planovi za renovaciju ili uređenje doma, većina ljudi prije dolaska arhitekta napravi istu stvar – pospremi stan, sakrije svakodnevni nered i pokuša prostor prikazati urednijim nego što inače jest. Cipele završe u ormaru, gomila pošte nestane s kuhinjskog stola, a hrpa stvari koje inače stoje na hodniku odjednom dobije svoje mjesto.
No upravo je to, prema riječima naše omiljene arhitektice Gordane Đerić, jedna od najvećih pogrešaka koje klijenti rade na prvom sastanku s arhitektom. Jer arhitektu nije najvažnije koliko je stan uredan – nego kako ljudi u njemu zaista žive.
Ove skrivene troškove renovacije stana gotovo nitko ne planira unaprijed
Arhitekt mora vidjeti stvarni život u prostoru
„Klijent treba ostaviti stan točno onakav kakav jest, bez ikakvog pospremanja, dekoriranja ili impresioniranja arhitekta”
Razlog je jednostavan. Upravo svakodnevne navike otkrivaju probleme koje prostor ima i pokazuju što korisnicima zapravo nedostaje. Arhitekt ne dolazi ocjenjivati urednost – dolazi dijagnosticirati prostor.
„Meni nije bitno da je stan uredan, nego da je točno oličenje života vlasnika tog stana”
Položaj cipela, mjesto gdje završavaju ključevi, prenatrpani ormari ili kutovi koji uvijek postanu odlagalište – sve su to informacije koje arhitektu govore više od tlocrta. Takvi detalji kasnije pomažu u stvaranju funkcionalnijeg rasporeda prostorija, boljeg protoka kretanja kroz stan i rješenja koja odgovaraju stvarnom načinu korištenja doma, a ne idealnoj slici o njemu.
„Da bih vidjela kako čovjek funkcionira, gdje drži cipele, ključeve, što mu nedostaje, što smeta u prostoru – stan mora biti točno onakav kakav jest u dnevnoj varijanti”, zaključuje Đerek.
Prvi sastanak nije samo obilazak stana
Mnogi klijenti dolaze na prvi susret s arhitektom s konkretnim očekivanjima – žele vidjeti ideje, skice, prijedloge. Međutim, suradnja s arhitektom puno je kompleksniji proces koji se ne može odviti u jednom poslijepodnevu.
„Klijent treba postavljati pitanja i vidjeti kako arhitekt funkcionira, što sve nudi i kako izgleda suradnja. Ako klijent već ima gotova rješenja, onda mu arhitekt zapravo ni ne treba. U tom slučaju dovoljno je angažirati građevinara koji će izvesti ono što klijent želi.”
Važno je unaprijed razjasniti radi li arhitekt samo projekt ili nudi i nadzor izvođenja radova, sudjeluje li u odabiru materijala i namještaja te vodi li klijenta kroz cijeli proces kupnje i izvedbe. Svaki arhitekt radi drugačije, a pretpostavke o tome što suradnja uključuje često su izvor nesporazuma.
Jednako je važno da klijent ne dolazi s unaprijed zacrtanim rješenjima bez prostora za stručne prijedloge.
Arhitekt je angažiran upravo zato što vidi mogućnosti koje klijent ne vidi – jer osoba koja godinama živi u istom prostoru postaje slijepa za njegove nedostatke i alternativna rješenja.
Ovaj prekrasan mali stan rezultat je suradnje arhitekta i investitora
Kemija između klijenta i arhitekta nije sitnica
Kao i u svakom poslovnom odnosu, važnu ulogu igra međusobno razumijevanje i povjerenje. I to se, prema iskustvu stručnjakinje, najčešće osjeća već na prvom susretu.
„Veoma je bitan prvi susret zbog uspostavljanja energije i kemije između klijenta i arhitekta. Ako toga nema na početku, teško će se stvoriti kasnije – i bolje je suradnju odmah prekinuti”
Uređenje doma nije samo tehnički posao. Arhitekt tijekom projekta ulazi duboko u svakodnevni život korisnika – njihove navike, obiteljske odnose, rutine i način funkcioniranja u prostoru.
„Mi de facto ulazimo u tuđi život do srži – navike, ponašanja, međuljudske odnose. To je veoma kompleksan posao koji se mijenja i razvija tijekom cijele suradnje”
Zato je povjerenje jedan od ključnih preduvjeta za uspješan projekt – i bolje ga je odmah prepoznati ili ne prepoznati nego graditi suradnju na klimavim temeljima.
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Dobar projekt ne nastaje preko noći
Još jedna česta zabluda je očekivanje brzih odgovora. Klijenti često dolaze s bezbroj ideja i očekuju da će arhitekt već nakon prvog obilaska znati što i kako. U stvarnosti, kvalitetan projekt razvija se postupno, kroz više susreta i razgovora.
„Treba pustiti vremenu da se informacije slegnu u glavi arhitekta, da se apsorbira što čovjek zaista želi, reducira, vidi što odgovara i što je izvedivo. Tek onda, u sljedećim susretima, nastaju varijante i prijedlozi”
Suradnja s arhitektom je proces, a ne jednokratni događaj. I upravo u tom procesu, kroz razgovore, varijante i prilagodbe, nastaju projekti koji funkcioniraju u stvarnom životu – a ne samo na papiru.
Budžet je tema koju ne smijete preskočiti
Osim iskrenosti o životnim navikama, ključna je i iskrenost oko financija. Izbjegavanje razgovora o budžetu jedan je od najčešćih razloga zašto projekti zapnu ili završe u frustaciji.
„Veoma je bitno odmah reći okvirni budžet. Često se dogodi da klijenti imaju nerealne želje prema svom budžetu i suradnja se svede na testiranje kreativnosti arhitekta – a na kraju se ispostavi da novaca za izvedbu nema”
Otvoren razgovor o financijama pomaže arhitektu da odmah predloži rješenja koja su realna i izvediva. Bez toga, i arhitekt i klijent troše vrijeme na ideje koje nikad neće biti realizirane.
„Budžet je temelja. Bez toga nema suradnje”, zaključuje.
Funkcionalan dom nastaje iz stvarnog života
Tek kada arhitekt upozna navike, potrebe i mogućnosti ljudi koji žive u prostoru, može nastati projekt koji nije samo estetski privlačan, nego i funkcionalan za svakodnevni život. Zato prvi sastanak s arhitektom ne bi trebao biti predstava savršeno pospremljenog doma – nego iskren, nefiltriran uvid u prostor u kojem se stvarno živi, s nereda i svim.
Gradnja doma
Drvo, slama, konoplja i glina: Prirodni materijali koji mijenjaju modernu gradnju
Prirodni materijali u gradnji više nisu alternativa, već postaju novi standard
U vremenu ubrzanog života, prekomjerne potrošnje i rastuće zabrinutosti za zdravlje i okoliš, mnogi se okreću jednostavnijem, održivijem načinu života. Sve više ljudi traži dom koji nije samo funkcionalan, već i u skladu s njihovim vrijednostima. Upravo zato, kuće od prirodnih materijala doživljavaju snažan povratak – ne samo kao arhitektonski stil, već kao filozofija življenja.
Ovaj trend nije prolazna moda. On je odgovor na duboko usađenu ljudsku potrebu za autentičnošću, mirom i vezom s prirodom.
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
Zašto su kuće od prirodnih materijala dobre za čovjeka i prirodu?
Prirodni materijali poput drva, slame, gline ili kamena nisu samo estetski privlačni – oni pozitivno utječu na zdravlje, dobrobit i svakodnevni osjećaj ugode u prostoru. Takve kuće “dišu” zajedno s okolišem i svojim stanarima.
Regulacija vlage i kvaliteta zraka
Jedan od ključnih prednosti prirodnih materijala jest njihova sposobnost higroreguacije – upijaju višak vlage iz zraka i otpuštaju je kad je zrak presuh. Glineni zidovi, na primjer, prirodno reguliraju razinu vlažnosti u prostoru između 45 i 70 posto, što je optimalan raspon za zdravlje dišnog sustava i prevenciju plijesni. Za razliku od sintetičkih materijala koji “zaključavaju” vlagu, prirodni materijali ju kontrolirano upravljaju.
Uz to, prirodni materijali ne ispuštaju hlapljive organske spojeve (VOC) koji se nalaze u sintetičkim ljepilima, bojama i podnim oblogama, a koji su čest uzrok glavobolja, alergija i kroničnog umora stanara modernih zgrada.
Toplinska masa i udobnost
Kamen i glina imaju visoku toplinsku masu – upijaju toplinu danju i polako je otpuštaju noću, što rezultira stabilnom temperaturom u prostoru bez oslanjanja na skupu klimatizaciju. Kuće od slame, s druge strane, imaju iznimne izolacijske vrijednosti – koeficijent prolaska topline (U-vrijednost) slamarskih zidova može biti i do tri puta bolji od standardnih zidova od porobetona.
Mentalno zdravlje i psihofizička dobrobit
Brojna istraživanja pokazuju da boravak u prirodi smanjuje razinu kortizola (hormona stresa), poboljšava raspoloženje i kognitivne funkcije. Kada živimo u domu koji je sam po sebi produžetak prirode, taj učinak se multiplicira.
10 savjeta kako postići da vaš dom postane energetski učinkovitiji
Bez toksina koji dolaze iz plastike, sintetičkih ljepila i premaza, bez elektromagnetskog smoga kojeg stvaraju brojni sustavi kontrole, život u kući od prirodnih materijala vraća čovjeka njegovim osnovnim osjetilima – mirisu zemlje, teksturi drveta pod prstima, tišini koju samo prirodni zidovi znaju pružiti. Istraživanja u području biophilic designa konzistentno pokazuju da okruženja bogata prirodnim teksturama i materijalima smanjuju anksioznost i poboljšavaju koncentraciju.
Koji prirodni materijali se najčešće koriste u gradnji?
Drvo
Najstariji i najrašireniji građevinski materijal na svijetu. Moderno drveno graditeljstvo, posebno masivna drvena gradnja (CLT – cross-laminated timber), doživljava renesansu. Drvo ima negativan ugljični otisak – durante svog rasta apsorbira CO₂ koji zadržava i kada je ugrađeno u konstrukciju. Drvene kuće izgledaju toplo, mirišu na prirodu i imaju izvrsna akustična svojstva.
Slama
Nekad sinonim za privremena i nestabilna skloništa, slama je danas certificirani građevinski materijal koji se koristi diljem Europe i Sjeverne Amerike. Bale slame imaju koeficijent izolacije koji je bolji od većine konvencionalnih materijala, a kuće od slame mogu trajati desetljećima ako su pravilno izvedene i zaštićene od vlage. U Hrvatskoj ih ima sve više, a interes za ovaj materijal ubrzano raste.
Glina i nabijana zemlja (rammed earth)
Izgradnja od gline jedna je od najstarijih tehnika na svijetu – primjeri glinenih struktura starih i po tisuću godina i danas stoje u Jemenu, Maroku i Kini. Moderna tehnika nabijane zemlje (rammed earth) ili blokova od komprimirane stabilizirane zemlje (CSEB) donosi estetiku i trajnost uz minimalan ugljični otisak. Glineni zidovi reguliraju vlagu, izvrsno su zvučno izolacijski i vizualno iznimno dojmljivi.
Kamen
Kamen je materijal koji nosi priče. U Dalmaciji, na Istri, u Zagorju – kamene kuće stotinama godina svjedoče o ljudskom umijeću i vezi s krajolikom. Kamen je trajan, lokalan, reciklabilan i termički stabilan. Uz odgovarajuću izolaciju, kamene kuće su energetski izuzetno učinkovite.
Konoplja (hempcrete)
Relativno novi materijal koji kombinira vlakna konoplje s vapnom. Hempcrete je lagan, izolacijski, paropropustan i potpuno biorazgradiv. Apsorbirajući CO₂ i tijekom procesa vezivanja vapna, ovo gradivo ima negativan ugljični otisak – što ga čini jednim od najekološkijih opcija na tržištu.
Gradnja sa svrhom: više od arhitekture
Odlučiti se za kuće od prirodnih materijala često znači uključiti se aktivno u proces gradnje – bilo kroz odabir lokalnih resursa, suradnju s majstorima koji njeguju tradiciju, ili vlastiti fizički doprinos. Time dom postaje više od skloništa – on postaje osobni projekt, prostor rasta i učenja.
Ovakva gradnja potiče odgovornost prema okolišu, ekonomičnost i dublju emocionalnu povezanost s domom. Ne gradi se samo zidove – gradi se i nova životna perspektiva.
Sve više investitora i privatnih graditelja u Hrvatskoj bira suradnju s lokalnim majstorima koji poznaju tradicijske tehnike – od kamenih klesara s otoka do graditelja koji obnavljaju vještinu izgradnje od nepečene cigle. Taj prijenos znanja između generacija jednako je vrijedan kao i fizički rezultat gradnje.
Kolektivna gradnja i zajednica
U nekim dijelovima svijeta, posebno u ruralnim zajednicama, gradnja od prirodnih materijala postaje i društveni čin – tzv. “barn raising” tradicija u kojoj cijela zajednica pomaže u gradnji doma nekoga od svojih članova. U Hrvatskoj se ovaj duh očuvao u nekim krajevima, a sve više i svjesno revitalizira kroz radionice i gradilišne kampove gdje sudionici uče graditi od slame, gline ili drva.
Financijski i ekološki aspekti
Troškovi gradnje
Mit da su kuće od prirodnih materijala uvijek skuplje polako pada. Dok je početna investicija ponekad viša zbog specifičnih znanja i rada, dugoročno vlasnici ovih kuća troše znatno manje na energiju, popravke i zdravstvenu zaštitu. Kuće od slame, primjerice, mogu se graditi i samodoprinosom uz stručno vodstvo, što drastično smanjuje troškove.
Ugljični otisak
Konvencionalna gradnja odgovorna je za gotovo 40 posto globalnih emisija CO₂. Prirodni materijali – posebno drvo, slama, glina i konoplja – imaju dramatično niži ili čak negativan ugljični otisak. Za svakoga tko želi živjeti sukladno svom ekološkom uvjerenju, ovaj argument teško je zanemariti.
Vrijednost nekretnine
U sve svjesnijem tržištu nekretnina, jedinstvenost, autentičnost i ekološka gradnja postaju prednosti, a ne prepreke prodaji. Kuće s certifikatima energetske učinkovitosti i korištenjem prirodnih materijala bilježe sve veći interes kupaca, posebno u segmentu ekoluristike i ruralnih nekretnina.
Kuće od prirodnih materijala u Hrvatskoj: tradicija i nova vitalnost
Hrvatska ima iznimno bogatu tradiciju gradnje od prirodnih materijala. Kamene kuće Dalmacije i Istre, drvene zagorske kleti, štagljevi i sušionice od nepečene cigle u Slavoniji – sve su to primjeri tisućljetnog znanja koje se danas iznova vrednuje.
Sve veći broj arhitekata i graditelja u Hrvatskoj kombinira ovo tradicijsko nasljeđe s modernim standardima energetske učinkovitosti i suvremenim estetskim senzibilitetom. Rezultati su kuće koje istovremeno poštuju krajolik, lokalnu kulturu i potrebe modernog stanara.
Boravak u prostoru koji je izgrađen od prirodnih materijala dokazano smanjuje razinu stresa, poboljšava san i potiče osjećaj povezanosti s prirodom – što je osobito važno u urbanoj svakodnevici. Nije stoga iznenađujuće što sve više urbanih obitelji sanja o bijegu u ruralne krajeve, u dom koji miriši na drvo i glinu, koji tišti manje od najamnine, a daje više od svakog luksuznog apartmana.
Kuće od prirodnih materijala – održiva budućnost s ljudskim licem
Sve veći interes za kuće od prirodnih materijala u Hrvatskoj i svijetu rezultat je ne samo ekološke osviještenosti, već i želje za autentičnijim načinom života. U tom smislu, ovakve kuće nisu trend koji prolazi – već oblik povratka onome što je istinski važno.
Gradnja u skladu s prirodom, korištenje lokalnih resursa i stvaranje doma koji njeguje zdravlje, mir i povezanost s okolinom – sve to postaje temelj nove, održivije kulture stanovanja. Kulture u kojoj dom nije samo investicija, već odraz naših vrijednosti, naše brige za buduće generacije i naše duboke, neporecive potrebe za prirodom.
