Nakon serije jakih potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku, više se nego ikad spominje način gradnje. Voditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić jučer je, nakon razornog potresa u Banovini, izjavila kako ne ubija potres nego kuća. “Bitno je dobro graditi, to uz praćenje seizmičnosti je jedina prava obrana”, dodala je.

Većina kuća i zgrada koje su stradale su loše izgrađene i vrlo stare. One koje su se gradile prema pravilu struke su ostale skoro pa netaknute. Male pukotine koje su pojave, najčešće su zanemarive.

Kako bi objekt izdržao potres i kako bi sve prošlo bez materijalnih šteta, i još važnije, gubitka ljudskih života, na PlanRadaru smo pronašli što je potrebno učiniti.

Kako bi zgrada bila sigurna od potresa, inženjeri je konstruiraju na način da je otporna na količinu energije koju on oslobađa. To znači da se mora moći gibati u smjeru suprotnom od smjera energije, što se postiže na sljedeće načine.

1. Temelji na višeslojnim podlogama

Kako bi zgrada bila protupotresna, jedan od načina je da se izgradi na temeljima koji imaju više slojeva. “Sam temelj nalazi se iznad površine, dok je s donje strane pričvršćen na elastične gumene ležajeve načinjene od slojeva čelika, gume i olova, a koji ga razdvajaju od tla”, piše PlanRadar.

Za vrijeme potresa, kada se tlo kreće, ležajevi hvataju energiju te sprječavaju da se ona kreće unutar građevine.

2. Amortizeri za građevine

Slično kao kod automobila, i ovdje amortizeri umanjuju jačinu udara i doprinose njihovom usporavanju. To se događa na dva načina – prigušuju vibracije i djeluju kao vibrirajući visak.

Prigušivači vibracija postavljaju se između nosivih stupova i greda na svakom nivou zgrade. Svaki prigušivač se sastoji od cilindra ispunjenog silikonskim uljem u kojem se nalazi čelični klip. Tijekom potresa se energija vibracija prenosi s građevine na klipove koji potiskuju ulje. Energija se pretvara u toplinu koja odvodi snagu vibracija.

Vibrirajući visak je protupotresna metoda koja uključuje ugradnju ogromnog viska. Radi se o čeličnoj kugli spojenoj na hidraulički sustav. Kada se zgrada počne ljuljati, kugla vibrira te djeluje suprotno od širenja sile potresa i na taj način stabilizira zgradu.

3. Pojačavanje strukture građevina

Kako bi zgrade izdržale potres, potrebno je ojačati njihovu strukturu. Odnedavno tako se u zgrade ugrađuju dodatna pojačanja poput posmičnih zidova, poprečne potpore, membrane i nosivi okviri, a koji djeluju naspram horizontalnih sila. Armirana konstrukcija također je značajno pridonijela stabilnosti zgrada.

Vrlo važni su i materijali od kojih se zgrade grade. Kako bi materijal bio otporan na vibracije, mora biti rastezljiv. Čelik je jedan od materijala koji će se pri potresu rastegnuti, ali neće doći do pucanja. Osim toga, vrlo zahvalno je i drvo koje će se, unatoč velikoj čvrstoći, uvelike rastegnuti.

Potresi postaju svakodnevica

Seizmolozi napominju kako ćemo se morati naviknuti na život s podrhtavanjima tla. S obzirom na to da se potresi ne mogu predvidjeti, važno je graditi protupotresno. Najbolji primjer za to je Japan gdje se potresi od 5, 6 stupnjeva po Richteru događaju na mjesečnoj bazi, a štete su, zbog dobre gradnje, minimalne.