Gradimo siguran dom
Problemi građevinskog sektora – posla ima, ali nema radnika
Građevinski sektor suočava se s brojnim problemima, a jedan od najvažnijih je – nedostatak stručnih radnika.
Građevinara već godinama nedostaje, a kada započne obnova u Gradu Zagrebu i Sisačko-Moslavačkoj županiji pitanje je – tko će je raditi? Svi znaju da teoretičara ima mnogo, dok se operativce i vrhunske majstore ovog strukovnog zanimanja već godinama traži pod povećalom.
Mali interes djece za ovo zanimanje
U Obrtničkoj i industrijskoj građevinskoj školi treći razred pohađa sedam učenika, drugi pet, a prvi svega tri. Situacija je alarmantna. Ravnatelj škole Mato Vidović vidi tri problema. Prvi je očigledan manjak djece, drugi struktura upisa, a treći niske plaće u građevinskom sektoru.
Hiperniflacija odlikaša u osmogodišnjim i nerealne upisne kvote u srednjim školama i na pojedinim fakultetima potisnula su strukovna zanimanja u samom startu, a kriza građevinskog sektora koja je krenula 2008. i male plaće na građevini su postojeći kadar lansirale na zapad. Hrvatska je ostala bez dobrog dijela radne snage, a kada je nema, građevinske tvrtke su se oslonile na stranu radnu snagu. Neki bi rekli jeftinu, ali kada se plate dozvole, troškovi smještaja i plaće radnicima, iznosi dođu na isto.
“Ljudi su otišli zbog niskih plaća. Sada kada su nešto i narasle, nažalost kadra nema i jednostavno su poduzetnici primorani tražiti ga negdje drugdje”, rekao je stručnjak za zapošljavanje Tomislav Adamić Flinta.
Tako je u prošloj godini priloženo oko 33 000 zahtjeva za stranim radnicima, ali stvarni broj koji je došao na naše tržište još je niži.
Širenje bazena radne snage
Tradicionalno najveći hrvatski bazen radne snage na području građevinskog sektora čine nama susjedne države, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, ali i Albanija te Makedonija. No, i njihovi građevinski radnici migriraju trbuhom za kruhom na Zapad gdje su njihova zanimanja cjenjenija i bolje plaćena. Tako se, navodi Adamić Flinta taj bazen proširio na Ukrajinu, ali i Aziju.
I bez potresa, ove godine potrebe za radnicima na području građevine su velike, brojke govore da ih nedostaje između 5 i 10 tisuća. A jednom kada započne proces obnove Grada Zagreba, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije, te brojke će značajno rasti.
Migracije su postale sastavni dio života. A uvjete diktira tržište. Od domaćih radnika koji su s obiteljima otišli na rad u inozemstvo, iluzorno je očekivati povratak. No, sustavna briga za strukovna zanimanja može spriječiti daljnje odlaske. Jer, vratimo se na početak i ponovno postavimo pitanje – ako svi žele teorijska zanimanja – tko će onda raditi?
Gradimo siguran dom
Moderna opeka – prijatelj sigurne gradnje
U proteklih smo godinu dana spoznali važnost sigurne gradnje, jer kad se tlo počne tresti, najopasnija je gradnja koja nije nije takva. Zato smo odlučili provjeriti kako se to sigurno gradi.

Opeka je jedan od najstarijih građevinskih materijala na svijetu. Njime se gradi već tisućama godina. Iako tradicionalna, razvojem tehnologije, razvijala se i ona.
Tradicionalni materijal kao što je cigla, jednostavniji je i brži za korištenje. S druge strane, jako se puno radilo na posebnim elementima kao što su protupotresni blokovi u kojima se izvodi kompletno vertikalni serklaž koji su na osnovi cigle, ali ispunjeni betonom i armaturom”, izjavila je arhitektica Martina Kinkela.
Konstrukcija otporna na potrese

Ova je kuća koncipirana kao dvojni objekt, i dograđena je do postojeće kuće. Zbog toga, ali i oblikovanja konstrukcije, investitor, a u ovom slučaju i izvođač radova odabrao je Wiernerbergerovu ciglu Porotherm. Vertikalni serklaži na ovoj kući nisu u potpunosti vidljivi, ali to ne znači da ih nema.
“Radi se o armiranom ziđu gdje je svaki završetak zida ispunjen armiranim betonom. Zajedno sa horizontalnim serklažima čine jedinstvenu konstrukciju otpornu na potrese i na sve horizontalne sile”, pojasnio je investitor i izvođač radova Mario Klokočki.
Osim što je riječ o sigurnoj gradnji, gradnja ovakvim sustavom koji u sebi ima izolaciju je i puno brža. Izvođači procjenjuju – barem 30 – 50%. Posao je manje prljav i manje zahtjevan, što je posebno važno s obzirom na današnji nedostatak radne snage.

U povezivanju konstrukcije, umjesto klasičnog morta, koristi se ljepilo. Konstrukcija je sigurno jer ljepilo ne gubi na kvaliteti kao što je to slučaj s mortom, naveo je Klokočki.
Zdrava gradnja
A osim sigurne gradnje, protekle smo godine spoznali i važnost zdrave gradnje. Zdrava klima u domu vezana je uz prirodne materijale što opeka zasigurno jest. Ova je još dodatno ispunjena izolacijskim materijalom koji je paropropusan.
Kuće sve traženije
Promjenu zahtjeva stanovanja primjećuju i projektanti. Razlog su korona kriza i potresi. Svojevrsni kompromis mogu biti i stanovi s balkonima ili terasama ili pak prizemni stanovi s vrtom koji su sve više traženi. Međutim, sve to ne može zamijeniti sigurnost i komociju kuće s okućnicom. Građene tradicionalnim materijalom prilagođenim modernim potrebama stanovanja.
Gradimo siguran dom
Sve što trebate znati o dizalicama topline
Ovakav pametan sustav omogućuje da se uz manje angažirane energije dobije čim više električne energije.

Održivo korištenje energije imperativ je u današnjoj gradnji. Dapače, bez toga da vam značajan dio energije dolazi iz obnovljivih izvora, ne možete ni graditi po zakonu. Izvrsno rješenje mogu biti dizalice topline. Saznali smo sve što treba znati o njima.
Što su dizalice topline i kakve mogu biti?
Dizalice topline se dijele u tri grupe – zemlja/voda, voda/voda i zrak/voda. Ove prve koriste toplinu iz dubine zemlje ili veće zemaljske površine. Za dizalice topline voda/voda koristi se voda u bunaru, a za korištenje treće grupe ne trebate nikakve posebne uvjete na terenu.
Prema istraživačkoj agenciji BRG u Hrvatskoj se ugradilo preko 80% dizalica topline na bazi zrak voda. Upravo zato što je zrak sveprisutan. U Hrvatskoj je ugrađeno negdje oko 2 000 komada dizalica topline prošle godine, dok ih se primjerice, u susjednoj Sloveniji godišnje ugrađuje čak četiri puta više.

Vjerujemo da će se broj ugrađenih dizalica topline i kod nas povećati jer riječ je o sustavu s niskom potrošnjom energije i velikom učinkovitošću.
“Vanjska jedinica u sustavima grijanja dizalica topline okolni zrak koristi za prijenos energije u unutarnju jedinicu. Energija iz zraka se akumulira, služi za dogrijavanje plina koji cirkulira, koji je pothlađen. Ta energija se sa tim plinom prenosi na unutarnju jedinicu, a sa unutarnje jedinice na vodu u sustavu grijanja”, pojasnio je prodajni inženjer u Boschu Nebojša Stojadinović.

Nekadašnji sustavi znali su biti bučni. Buka je kod ove dizalice topline na 30 – 40 dB. Čisto za usporedbu, ptičji je pjev na razini od 50 dB.
Pametni sustav
U ovakvom sustavu energiju koju trebate za grijanje cijelog objekta dobivate 25% iz struje, a 75% je obnovljivi izvor. U ovom je slučaju dodatan benefit što je sustav povezan na solarne kolektore na krovu kuće.

U ovom sustavu je implementiran solar insite, patentno zaštićen algoritam po kojem radi cijela automatika gdje ona prepoznaje je li sustav grijanja u indirektnoj ili direktnoj podršci grijanja.
To znači da sustav kaže kompresoru da ne treba raditi kapacitetom od 70 – 80% za sunčanog dana jer će solarni prinos pomoći sustavu grijanja, pa će biti dovoljno da on radi na 30 – 40%.
Ovakav pametan sustav omogućuje da se uz manje angažirane energije dobije čim više električne energije, a posljedično tome i toplinske. Korištenjem ovakvih sustava pridonosite energetskoj efikasnosti i dekarbonizaciji planeta, ne trebate platiti priključak plina ili unaprijed skladištiti gorivo poput ulja ili drva, a ako je dobro podešena, dizalica topline se lako održava. Sve su to razlozi zašto bi ovakav sustav grijanja trebalo ozbiljno uzeti u obzir.