Kuća koja ima strojarnicu

Pasivna kuća je dosljedno izvedena vrlo nisko-energetska zgrada u kojoj nema aktivnog sustava grijanja već odgovarajući termotehnički sustav u kojem nema kotla.

„Nema proizvodnje plamena i posljedičnih emisija. Pasivna kuća ima strojarnicu u kojoj su strojevi dizalica topline, jedan sjajan visokoučinkoviti strojarski element i protustrujni zračni izmjenjivač koji je 95 posto učinkovitosti. Pasivni sklop, bez trunke energije nešto radi. Možemo si zamisliti snop slamčica za pića, gdje u svakoj drugoj cjevčici ulazi hladan vanjski svježi zrak, a u svakoj susjednoj drugoj izlazi topli, zagrijani, iskorišteni, smrdljivi zrak“, objašnjava profesor Ljubomir Miščević, voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska.

U tom protstrujnom pasivnom, strojarskom elementu dolazi do izmjene topline, a filtracija zraka ne rješava se otvaranjem prozora. „Nema rješavanja pregrijavanja bacanjem topline u okoliš, nego čak i toplinu takvog zraka na taj način vrlo, vrlo učinkovito koristimo“, ističe profesor Miščević.

Sustav pasivne kuće filtrirani svježi zrak u odnosu na termostat diže do projektom zahtjevane temperature unutarnjeg prostora. Osnovni zahtjev koncepta pasivne kuće je smanjivanje toplinskih gubitaka pa sukladno tome postoje još neki nužni uvjeti da bi se neku kuću moglo nazvati pasivnom.

„Povećana toplinska izolacija, u odnosu na klimatske uvjete u pojedinoj klimatskoj zoni. Ostakljenje, standardno, već 30 godina definirano, trostruko ostakljenje. Prekinuti svi toplinski mostovi, zrakotjesnost ili zrakonepropusnost jer i najmanje pukotine su zapravo gubitci hladnoće ljeti i topline zimi. Mi ne govorimo samo o grijanju, govorimo o ovojnici koja treba udovoljiti uvjetima hlađenja“, objašnjava Miščević.

Zato se prozori na pasivnoj kući ugrađuju RAL metodom koja onemogućava gubitak energije, ali i pojavu vlage. Pasivna kuća tvrde stručnjaci osigurava bolje zdravlje i više ugodnosti.
„Toplinsku, akustičku i vidljivu, dakle daylight, svjetlosnu ugodnost“, kaže profesor.

Jednolitarska kuća – ne zagađuje okoliš i proizvodi energiju

Za pasivne kuće iznimno su važni i energetski dobici. Oni od sunčevog zračenja, unutarnjih izvora poput električnih uređaja koji pri radu oslobađaju toplinu, ali i ljudi. Zbog male energetske potrošnje pasivna kuća popularno je nazvana i jednolitarska. „Što znači potrošnja po jednom kvadratnom metru grijanog prostora u cijeloj sezoni grijanja je energetski ekvivalent od jedne litre loživog ulja. Dakle 100 kvadrata prostora, 100 litara loživog ulja u cijeloj sezoni grijanja“, objašnjava voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska.

Pasivna kuća čini se kao odličan izbor u situaciji kada kontinuirani rast cijene energenata mijenja našu budućnost. „Pa čak i bez potpora koje se daju naprednoj energetski učinkovitoj gradnji isplativost je definitivno sve kraća i kraća, ali možemo reći 10-tak godina uz otprilike 10-tak posto višu startnu investiciju“, ističe profesor Miščević.

U Hrvatskoj ih trenutno ima oko 300, a primjerice u Njemačkoj u kojoj je pred 30 godina osmišljen ovakav model kuća, ima preko 150 tisuća pasivnih kuća. Prednosti su im minimalni energetski troškovi, zdravo življenje i nemjerljiv doprinos smanjenu klimatskih promjena.
Standard pasivne kuće odgovara od A+ do A+++ energetskom razredu.

Kontinuirano povećanje cijena energenata Hrvatsku nije zaobišlo niti ove godine, a prema najavama neće niti sljedećih deset. U zemlji ovisnoj o uvozu 60 posto plina i 30 posto električne energije, valjalo bi stoga ozbiljno razmotriti opciju pasivnih kuća.