Povežimo se

Gradnja

Očekuju li nas novi natječaji za energetsku obnovu?

O planovima Vlade za energetsku obnovu obiteljskih kuća te potencijalnim natječajima u ovoj godini razgovarali smo s ravnateljicom uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije – Irenom Križ Šelendić.

Cilj programa energetske obnove obiteljskih kuća

Fond je imao alokaciju od 390 milijuna kuna, a upravo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sve pozive koji se zaprime provodi. Pristiglo je preko 8000 prijava, a oko 5000 prijava je odobreno i ti su pozivi u fazi realizacije.

Poziv je bio raspisan krajem prošle godine, u rujnu 2022., za zgrade oštećene u potresu koje bi uz konstruktivnu ili nekonstruktivnu obnovu provele i energetsku, zajedno ili nakon obnove od potresa.

To je bila alokacija od 100 milijuna kuna, a poziv je trajao do 31.12. S 390 milijuna pokrilo se oko 5000 prijava.

Ovaj program je u fazi nacrta, još uvijek nije donesen, a predviđen je za razdoblje do 2030., te se bavi segmentom obiteljskih kuća koje čine gotovo 50 posto ukupnog fonda.

Ciljevi su podupiranje zelene tranzicije i dekarbonizacije zgrada. Glavni cilj je izražen u metrima kvadratnim, a potrebno je obnoviti oko 11 milijuna kvadratnih metara u obiteljskim kućama do 2030., a ostali ciljevi su izraženi u uštedama energije.

Koje mjere će se sufinancirati?

Izolacija vanjskih zidova, izolacija kosog krova prema negrijanom tavanu, izolacija ravnog krova, izolacija poda prema tlu, vanjska stolarija, zatim mjere ugradnje obnovljivih izvora energije za grijanje, za toplu vodu, za proizvodnju struje, fotonaponski sustavi, solarni sustavi za proizvodnju tople vode, kotlovi na bio masu i dizalice topline.

Ideja je da više ne bude posebnih poziva za obnovljive izvore, nego da to sve bude jedan poziv, pa ovisno o kriterijima građani će odabrati koje mjere žele sufinancirati. Isto tako može se sufinancirati jedna pojedinačna mjera ili više mjera.

Što se očekuje od novog programa za razdoblje do 2030. godine?

Za pojedinačne mjere sufinanciranja predviđa se maksimalna stopa od 40 posto, a one koje idu na integralnu obnovu s kojom se postižu više uštede idu s maksimalnom stopom od 60 posto.

Mogu se očekivati neki noviteti koji će na vrijeme biti objavljeni. Bitno je reći da osim ovih energetskih koristi, kao što je ušteda, energetska neovisnost, također tu je i smanjenje rizika od energetskog siromaštva, smanjenje loših utjecaja na zdravlje, raste vrijednost nekretnina, također u gospodarstvu raste proizvodnja građevinskih proizvoda, povećava se broj radnih mjesta.

Koristi od programa su višestruke, a ono što je najvažnije jest da se iz dugoročne strategije zadovolje ciljevi.

Energetska obnova višestambenih zgrada

U 2023. stupa na snagu zaključak Vlade koji u Ministarstvu moraju provesti. Zaduženje je dobio i Fond, a to je da do rujna raspiše javne pozive i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade, a sve skupa to je alokacija od gotovo jedne milijarde kuna.

Pola će ići na obiteljske kuće, pola na višestambene zgrade. Uz to višestambene zgrade se također financiraju i europskim sredstvima. Uz nacionalna sredstva za višestambene zgrade, tu su i europska sredstva za obnovu.

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice