Klimatske promjene godinama su u fokusu zakonodavaca. Energetsko-klimatski paket zakona u Europskoj uniji, popularno zvan 20-20-20 trebao je rezultirati s 20% manjim emisijama stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu, 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji te 20% manjom potrošnjom energije.

Točnih podataka kakvi su rezultati Hrvatske još nema, no magistrica ekologije Anamari Majdandžić ističe kako možemo, umjesto dosadašnjih 55%, dostići 65% u korištenju obnovljivih izvora energije.

Prvi zadani rok je prošao, pa se sada okrećemo novom roku, a to je 2030. do kada treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55% u odnosu na 1990. godinu. Drugi obvezujući cilj je povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 27%.

Postoje još četiri cilja. Jedan od njih je povećavanje energetske učinkovitosti za 27 – 30%.

Obnovljivi izvori energije

Podaci za 2018. godinu kažu da je u Hrvatskoj ukupna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora bila čak 72% tako da se čini da je cilj od 20% višestruko premašen. No, problem je što se čak 56% energije dobiva iz hidroelektrana koje nisu toliko ekološki prihvatljive.

Ostalih 16% odnosi se na sunce, vjetar, biomasu, što je prihvatljivo i čiji bi postotak trebali povećati.

Do 2030. trebamo biti i energetski učinkovitiji za dodatnih 7% na dosad traženih 20. Tome će zasigurno pridonijeti energetska obnova postojećih zgrada, koje, osim što su neučinkovite, emitiraju i najveću količinu stakleničkih plinova.

Problem zagađenosti zraka

Zagađenost zraka u Zagrebu česta je tema. No, to nije lokalni problem, ističe Majdandžić. Naime, osim što sami zagađujemo zrak kroz grijanje i promet, putanje zraka iz susjednih zemalja poput Srbije, BiH i Crne Gore također doprinose tome.

Neka od rješenja su elektrifikacija prometa, za početak javnog, a onda i ostalog. Biciklističke staze, uz pješačke i prometne isto će pridonijeti rješenju problema.

Kada svemu tome dodamo način na koji se grijemo, ali i količinu energije koju trošimo, bit ćemo na pravom putu. Jer za usporavanje klimatskih promjena i postizanje krajnjeg cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine treba početi od sebe.