Gradimo siguran dom
Možemo li usporiti klimatske promjene?
Klimatske promjene godinama su u fokusu zakonodavaca. Energetsko-klimatski paket zakona u Europskoj uniji, popularno zvan 20-20-20 trebao je rezultirati s 20% manjim emisijama stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu, 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji te 20% manjom potrošnjom energije.
Točnih podataka kakvi su rezultati Hrvatske još nema, no magistrica ekologije Anamari Majdandžić ističe kako možemo, umjesto dosadašnjih 55%, dostići 65% u korištenju obnovljivih izvora energije.
Prvi zadani rok je prošao, pa se sada okrećemo novom roku, a to je 2030. do kada treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55% u odnosu na 1990. godinu. Drugi obvezujući cilj je povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 27%.
Postoje još četiri cilja. Jedan od njih je povećavanje energetske učinkovitosti za 27 – 30%.
Obnovljivi izvori energije

Podaci za 2018. godinu kažu da je u Hrvatskoj ukupna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora bila čak 72% tako da se čini da je cilj od 20% višestruko premašen. No, problem je što se čak 56% energije dobiva iz hidroelektrana koje nisu toliko ekološki prihvatljive.
Ostalih 16% odnosi se na sunce, vjetar, biomasu, što je prihvatljivo i čiji bi postotak trebali povećati.
Do 2030. trebamo biti i energetski učinkovitiji za dodatnih 7% na dosad traženih 20. Tome će zasigurno pridonijeti energetska obnova postojećih zgrada, koje, osim što su neučinkovite, emitiraju i najveću količinu stakleničkih plinova.
Problem zagađenosti zraka

Zagađenost zraka u Zagrebu česta je tema. No, to nije lokalni problem, ističe Majdandžić. Naime, osim što sami zagađujemo zrak kroz grijanje i promet, putanje zraka iz susjednih zemalja poput Srbije, BiH i Crne Gore također doprinose tome.
Neka od rješenja su elektrifikacija prometa, za početak javnog, a onda i ostalog. Biciklističke staze, uz pješačke i prometne isto će pridonijeti rješenju problema.
Kada svemu tome dodamo način na koji se grijemo, ali i količinu energije koju trošimo, bit ćemo na pravom putu. Jer za usporavanje klimatskih promjena i postizanje krajnjeg cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine treba početi od sebe.
Gradimo siguran dom
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Velike su investicije pred građevinskim sektorom u Hrvatskoj. Osim obnove nakon potresa, treba razmišljati i o budućnosti, te planirati pametne gradove.

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.
Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.
A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.
“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.
Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.
Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.
Gradimo siguran dom
Revolucionarno otkriće – učinkovita razgradnja PET ambalaže
Hrvatski znanstvenik otkrio je metodu učinkovite razgradnje PET ambalaže.

Često naglašavamo važnost odvojenog prikupljanja otpada kako bi se neki materijali mogli reciklirati. Jednokratna plastika poput vrećica zaista biste trebali zamijeniti višekratnim od nekog drugog materijala. Međutim svjesni smo da je plastiku teško u potpunosti izbaciti iz života.
S obzirom na to da je plastika materijal izuzetnih svojstava, njena proizvodnja se ne smanjuje već raste. Jer plastiku koristimo kao ambalažu za svakojake stvari, od prehrambenih proizvoda do kozmetike. A nakon njezina bacanja, pa čak i ako je odvajamo, mnogi nisu svjesni kamo ona ide.

Viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil kaže kako većina otpada razvijenih zemalja završava u nerazvijenim zemljama Afrike i Azije. Najveći dio tog plastičnog otpada se razgrađuje spaljivanjem, gdje se generiraju opet velike količine ugljikovog dioksida, metana, stakleničkih plinova što nikako nije povoljno za okoliš.
Zato je važno da se plastika, koja se jednom koristi, može opet pretvoriti u sirovinu, odnosno materijal koji možemo vratiti u proizvodni proces i smanjiti količinu plastike u okolišu. Na tome se intenzivno radilo u Laboratoriju za fizikalno organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković. Mladi znanstvenik objasnio nam je svoje otkriće.
Revolucionarna metoda
Nova metoda razgradnje plastike uključuje mljevenje. Znanstvenik je ovom tehnikom uspio razgraditi otpadni PET u vrlo visokom iskorištenju i pri vrlo blagim uvjetima sobne temperature i atmosferskog tlaka. Tehnološki procesi kojima se razgrađuje PET inače nisu novost, ali se uglavnom temelje na postupcima koji uključuju velike količine otrovnih otapala i vrlo visoke temperature do 200, odnosno 300 stupnjeva Celzijusa te vrlo visoke tlakove koji idu čak i do 300 bara. Upravo zato ovo otkriće ima posebnu važnost.

Proces je u fazi ispitivanja. Ovakve su tehnologije zelene i imaju potencijal za razvoj procesa koji bi bili puno prihvatljiviji za okoliš. Smanjena je količina štetnih otapala i potrošnja energije za takav proces, a istodobno se ostvaruju vrlo visoka iskorištenja.
Hrvatski inovatori napravili kućicu od otpadne plastike
Znamo da u Hrvatskoj postoji poticaj od 50 lipa za svaku skupljenu PET bocu. Ali sad znamo i da PET ambalaža ima u sebi potencijal da se ponovno rodi, da je to nešto što može pokrenuti zelenu industriju i na koncu da je cijelu priču osmislila hrvatska pamet. Trebate li još koji razlog da takvu ambalažu prikupljate odvojeno?