U prvoj polovici ove godine točnije 22. ožujka u 6 sati i 24 minute građani Zagreba imali su najstresnije buđenje od 19. stoljeća. Potres koji je pogodio grad narušio je vizure grada, ali i miran san njegovim stanovnicima. Danas imamo Zakon o obnovi, no pravi izazovi tek slijede. Po završetku kompleksnog procesa grad bi trebao zasjati u punom sjaju. A za Društvo arhitekata Zagreba ta obnova osim konstrukcijske treba biti i kvalitativna.

“Zakonom je uređena prvenstveno konstruktivna obnova, mi želimo dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu, odnosno popravak svih temeljnih zahtjeva za građevine kojih je puno više, a ne samo konstrukcija”, izjavio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

Dodaje kako bi trebalo, kad se već kreće u cjelovitu obnovu i kada će se poneki stanovnici morati i iseliti, odmah napraviti dodatne popravke. Pod tim se podrazumijeva, primjerice izgradnja dizala u zgradama u kojima ih nema, sanitarna poboljšanja i slično.

Što sa zaštićenim zgradama?

Dovođenje u red za mnoge otvara pitanje što s građevinama koje su dio zaštićene kulturne baštine. Hoće li sve one građevine kojima su se divili stanovnici i gosti, u obnovi izgubiti svoje prepoznatljive karakteristike, jedno je od pitanja otvoreno na konferenciji Budućnost Zagreba nakon potresa-Arhitektonski pogled.

Matković kaže kako se neće raditi velike promjene, ali bit će potrebne intervencije u smislu da objekti budu sigurni za uporabu.

Financiranje obnove

Obnova grada će učiti njegove stanovnike strpljenu. Natječaj za nužnu obnovu je otvoren, no ubrzanju procesa obnove mogu doprinijeti i sami građani. Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba Damir Vanđelić naveo je kako bi bilo dobro da građani prikupe postojeću dokumentaciju o zgradi i pripreme elaborate.

Fond čija je kostituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fond, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada. Postoje tri kategorije poslova koje bi se istovremeno mogle raditi na zgradi. Konstrukcijska obnova je ono što je predmet provođenja Fonda, po odluci Ministarstva. Ljudi na to, vlasnici mogu dodati određeni dio cjelovite obnove ili kompletnu cjelovitu obnovu. Fond za zaštitu okoliša također se može uključiti u energetsku obnovu. “Ideja je koordinirati sve te tri aktivnosti i omogućiti zapravo da se one odvijaju istovremeno i da se to ubrza”, dodao je Vanđelić.

Upravo je pitanje energetske obnove, koja bi išla na trošak stanara, ono oko kojeg iz Grada nisu suglasni. Naime, Zakon omogućava takvu obnovu, međutim isključivo financiranu putem samih vlasnika. “Predlagano je da sam Zakon predvidi modele cjelovite obnove na način da oni budu djelomično sufinancirani, no ne u omjerima kao cjelovita obnova jer ni jedna država ili grad nemaju toliko financijaskih sredstava”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis.

Energetska obnova uključuje i protupotresnu, ali i protupožarnu obnovu po direktivi Vijeća Europe. Kako bilo, operativno provođenje Zakona slijedi, a da bi sve bilo transparentno, pobrunut će se sustavi kontrole.

Financijsko-tehnička kontrola će provjeravati tehničke i ekonomske karakteristike predloženih projektnih rješenja, a operativni koordinatori bi trebali građanima omogućiti koordinaciju svega što se odvija na njihovim radovima.
Radovima za koje je teško predvidjeti trajanje i koje će zasigurno ukloniti neke stare i stvoriti nove vrijednosti.