Povežimo se

Gradnja

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?

Kakva je budućnost Zagreba nakon potresa – na tu je temu prošlog tjedna održana online konferencija u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Pa smo provjerili kakav je arhitektonski pogled na obnovu naše metropole.

U prvoj polovici ove godine točnije 22. ožujka u 6 sati i 24 minute građani Zagreba imali su najstresnije buđenje od 19. stoljeća. Potres koji je pogodio grad narušio je vizure grada, ali i miran san njegovim stanovnicima. Danas imamo Zakon o obnovi, no pravi izazovi tek slijede. Po završetku kompleksnog procesa grad bi trebao zasjati u punom sjaju. A za Društvo arhitekata Zagreba ta obnova osim konstrukcijske treba biti i kvalitativna.

“Zakonom je uređena prvenstveno konstruktivna obnova, mi želimo dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu, odnosno popravak svih temeljnih zahtjeva za građevine kojih je puno više, a ne samo konstrukcija”, izjavio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

Dodaje kako bi trebalo, kad se već kreće u cjelovitu obnovu i kada će se poneki stanovnici morati i iseliti, odmah napraviti dodatne popravke. Pod tim se podrazumijeva, primjerice izgradnja dizala u zgradama u kojima ih nema, sanitarna poboljšanja i slično.

Što sa zaštićenim zgradama?

ostecenja-potres-sigurnost-blog-domnakvadrat

Dovođenje u red za mnoge otvara pitanje što s građevinama koje su dio zaštićene kulturne baštine. Hoće li sve one građevine kojima su se divili stanovnici i gosti, u obnovi izgubiti svoje prepoznatljive karakteristike, jedno je od pitanja otvoreno na konferenciji Budućnost Zagreba nakon potresa-Arhitektonski pogled.

Matković kaže kako se neće raditi velike promjene, ali bit će potrebne intervencije u smislu da objekti budu sigurni za uporabu.

Financiranje obnove

Obnova grada će učiti njegove stanovnike strpljenu. Natječaj za nužnu obnovu je otvoren, no ubrzanju procesa obnove mogu doprinijeti i sami građani. Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba Damir Vanđelić naveo je kako bi bilo dobro da građani prikupe postojeću dokumentaciju o zgradi i pripreme elaborate.

Fond čija je kostituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fond, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada. Postoje tri kategorije poslova koje bi se istovremeno mogle raditi na zgradi. Konstrukcijska obnova je ono što je predmet provođenja Fonda, po odluci Ministarstva. Ljudi na to, vlasnici mogu dodati određeni dio cjelovite obnove ili kompletnu cjelovitu obnovu. Fond za zaštitu okoliša također se može uključiti u energetsku obnovu. “Ideja je koordinirati sve te tri aktivnosti i omogućiti zapravo da se one odvijaju istovremeno i da se to ubrza”, dodao je Vanđelić.

Upravo je pitanje energetske obnove, koja bi išla na trošak stanara, ono oko kojeg iz Grada nisu suglasni. Naime, Zakon omogućava takvu obnovu, međutim isključivo financiranu putem samih vlasnika. “Predlagano je da sam Zakon predvidi modele cjelovite obnove na način da oni budu djelomično sufinancirani, no ne u omjerima kao cjelovita obnova jer ni jedna država ili grad nemaju toliko financijaskih sredstava”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis.

Energetska obnova uključuje i protupotresnu, ali i protupožarnu obnovu po direktivi Vijeća Europe. Kako bilo, operativno provođenje Zakona slijedi, a da bi sve bilo transparentno, pobrunut će se sustavi kontrole.

Financijsko-tehnička kontrola će provjeravati tehničke i ekonomske karakteristike predloženih projektnih rješenja, a operativni koordinatori bi trebali građanima omogućiti koordinaciju svega što se odvija na njihovim radovima.
Radovima za koje je teško predvidjeti trajanje i koje će zasigurno ukloniti neke stare i stvoriti nove vrijednosti.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Koji se zidovi smiju rušiti kod renovacije? Evo kako prepoznati nosivi zid

Važno za savjet upitati stručnjake!

Kada se stan renovira, ponekad je potrebno i pomicati zidovi kako bismo stvorili dodatan prostor. Ipak nisu svi zidovi podatni za rušenje. Morate prije svega saznati koji je zid nosiv. Ako se radi upravo o nosivom zidu kojeg želite dirati, mora se provjeriti struktura zgrade kako bi se osiguralo da sam utjecaj na nosivi zid neće utjecati na cijeli objekt.

Inače, postoji veliki rizik od strukturalnih problema koji čak mogu dovesti i do rušenja zgrade. To nije, naravno, često ali se može dogoditi. Posebno, kada govorimo o starim zgradama, često su tu male sobe kojima ništa ne možemo što napraviti.

Prvo kontaktirajte profesionalca koji ima znanje o statici kuće i može procijeniti što možete a što ne napraviti.

Obično su nosive (glavne) konstrukcije vanjski zidovi i oni koji se nalaze između stanova ili blokova i štite od hladnoće i zvukova. Ostali nosivi zidovi se mogu identificirati prema blizini vanjskih zidova ili poveznicom sa strukturalnim komponentama kao što su grede.

Kako identificirati nosivi zid?

Ako zgrada ima nekoliko katova, možemo krenuti od podruma pa do vrha kako bismo  otkrili kapacitet nosivosti zidova. U takvim je zgradama uobičajeno da su zidovi tanji što je viši kat, a važno je i da su nosivi zidovi na istoj lokaciji u svakom stanu kako bi se težina prenosila s vrha na dno.

Svi koraci renovacije 

Širina zida

debljina zida nam može otkriti radi li se o nosivom ili ne, ali ona može ovisiti o materijalima od kojih je napravljen. Najčešće se u zgradama koristi beton ili ojačani beton, cigle ili cigle od pješčanog vapna. Od čega god da su napravljeni, sigurno su deblji od zidova koji ih okružuju. Često se radi o širini od 17.5 centimetara i po tome možemo prepoznati da je u pitanju nosivi zid.

Kako u zgradi ili kući od cigle otkriti nosivi zid?

Nosivi zidovi od cigle obično stoje samostalno i njihova debljina je oko 25 centimetara. Nisu toliko dobra izolacija ali štite od buke i vatre.

Grede i čelični nosači

Strukture koje će pomoći zidu da nosi težinu služe i kao struktura za izgradnju objekta. Čelični nosači i grede imaju horizontalnu orijentaciju i  strukturnu funkciju. Drvene grede često viđamo i predivno izgledaju kada su izložene pogledu. U modernim građevinama, često se ne skrivaju niti čelični nosači, ali mogu služiti i samo kao dio dizajna.

Zašto je višeslojni parket dobar odabir? Ovo su osobine i prednosti dvoslojnih i troslojnih parketa

Što kada se struktura pomakne?

Često se događa da će se nosači u starim ili loše konstruiranim zgradama pomaknuti, što će utjecati na horizontalnu strukturu zgrade. Ako su u pitanju i loši temelji, može se pomicanje očekivati češće.

Općenito govoreći, takvi su objekti i dalje sigurni, ali to se ne bi trebalo događati s novim zgradama. Za kraj je važno reći da je potrebno u radove uključiti profesionalce, od samog početka pa do kraja izvedbe radova.

Nastavite čitati

Gradnja

Ako želite lijepu fasadu, izbjegavajte ove boje

Neke boje jednostavno nije pametno odabrati…

Koji god razlog stajao iza vaše odluke da mijenjate boju fasade, neke boje jednostavno mogu učiniti da ona izgleda jeftino, a ne lijepo. Boja fasade je sigurno nešto o čemu puno razmišljate ali neka pravila treba slijediti. Ružičasta fasada ili zelena možda izgledaju dobro na Bahamima, ali to ne znači da će izgledati dobro u vašem gradu.

Stručnjaci za uređenje ističu koje boje nikada ne biste trebali odabrati za fasadu.

Ružičasta

Poznata dizajnerica Halle Porter, navodi kako većina nijansi ružičaste, poput lososa ili breskve, nisu dobar odabir za boju fasade. Postoje naravno iznimka za ova pravila pa ako živite u nekom pitoresknom mjestu gdje se boje slave, samo se prepustite.

Menta zelena

Iako je ovo jedna od najdražih nijansi zelene ljudima diljem svijeta, dizajnerica navodi kako jednostavno ne izgleda lijepo kao ukras kuće –  daje retro štih ali ne na profinjen način. Ako volite zelenu boju, onda radije odaberite neku koja ima maslinaste podtonove.

Dobar primjer energetske obnove višestambenih zgrada

Narančasta

Ovo je sigurno boja koja se jako teško kombinira s ostalima, Porter navodi kako će posebno loše izgledati uz neutralne boje, kao što je boja drveta, cigle ili metala, koje obično viđaju u eksterijeru doma.

Svijetlo plava

Svijetlo ili pastelno plava je stvarno zastarjela boja kada su u pitanju fasade, a uz nju će eksterijer izgledati posebno jeftino. Ako ste u blizini mora ona će odlično izgledati na vratima ili okvirima prozora, ali nije ju jednostavno uklopiti.

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Hladno siva

Porter navodi kako nijanse sive često okućnicu mogu ućiniti “sterilnom”, a često podsjećaju i na ratne brodove… Ako vam je siva boja želja, onda se poigrajte s podtonovima tako da joj date malo dubine i sofisticiranosti.

Bež

Nijanse vanilije su dosadne, navodi dizajnerica, te dodaje kako u njoj nema ničega osvježavajućeg i posebnog i trebali biste tu boju izbjegavati.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice