Povežimo se

Gradnja

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?

Kakva je budućnost Zagreba nakon potresa – na tu je temu prošlog tjedna održana online konferencija u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Pa smo provjerili kakav je arhitektonski pogled na obnovu naše metropole.

U prvoj polovici ove godine točnije 22. ožujka u 6 sati i 24 minute građani Zagreba imali su najstresnije buđenje od 19. stoljeća. Potres koji je pogodio grad narušio je vizure grada, ali i miran san njegovim stanovnicima. Danas imamo Zakon o obnovi, no pravi izazovi tek slijede. Po završetku kompleksnog procesa grad bi trebao zasjati u punom sjaju. A za Društvo arhitekata Zagreba ta obnova osim konstrukcijske treba biti i kvalitativna.

“Zakonom je uređena prvenstveno konstruktivna obnova, mi želimo dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu, odnosno popravak svih temeljnih zahtjeva za građevine kojih je puno više, a ne samo konstrukcija”, izjavio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

Dodaje kako bi trebalo, kad se već kreće u cjelovitu obnovu i kada će se poneki stanovnici morati i iseliti, odmah napraviti dodatne popravke. Pod tim se podrazumijeva, primjerice izgradnja dizala u zgradama u kojima ih nema, sanitarna poboljšanja i slično.

Što sa zaštićenim zgradama?

ostecenja-potres-sigurnost-blog-domnakvadrat

Dovođenje u red za mnoge otvara pitanje što s građevinama koje su dio zaštićene kulturne baštine. Hoće li sve one građevine kojima su se divili stanovnici i gosti, u obnovi izgubiti svoje prepoznatljive karakteristike, jedno je od pitanja otvoreno na konferenciji Budućnost Zagreba nakon potresa-Arhitektonski pogled.

Matković kaže kako se neće raditi velike promjene, ali bit će potrebne intervencije u smislu da objekti budu sigurni za uporabu.

Financiranje obnove

Obnova grada će učiti njegove stanovnike strpljenu. Natječaj za nužnu obnovu je otvoren, no ubrzanju procesa obnove mogu doprinijeti i sami građani. Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba Damir Vanđelić naveo je kako bi bilo dobro da građani prikupe postojeću dokumentaciju o zgradi i pripreme elaborate.

Fond čija je kostituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fond, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada. Postoje tri kategorije poslova koje bi se istovremeno mogle raditi na zgradi. Konstrukcijska obnova je ono što je predmet provođenja Fonda, po odluci Ministarstva. Ljudi na to, vlasnici mogu dodati određeni dio cjelovite obnove ili kompletnu cjelovitu obnovu. Fond za zaštitu okoliša također se može uključiti u energetsku obnovu. “Ideja je koordinirati sve te tri aktivnosti i omogućiti zapravo da se one odvijaju istovremeno i da se to ubrza”, dodao je Vanđelić.

Upravo je pitanje energetske obnove, koja bi išla na trošak stanara, ono oko kojeg iz Grada nisu suglasni. Naime, Zakon omogućava takvu obnovu, međutim isključivo financiranu putem samih vlasnika. “Predlagano je da sam Zakon predvidi modele cjelovite obnove na način da oni budu djelomično sufinancirani, no ne u omjerima kao cjelovita obnova jer ni jedna država ili grad nemaju toliko financijaskih sredstava”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis.

Energetska obnova uključuje i protupotresnu, ali i protupožarnu obnovu po direktivi Vijeća Europe. Kako bilo, operativno provođenje Zakona slijedi, a da bi sve bilo transparentno, pobrunut će se sustavi kontrole.

Financijsko-tehnička kontrola će provjeravati tehničke i ekonomske karakteristike predloženih projektnih rješenja, a operativni koordinatori bi trebali građanima omogućiti koordinaciju svega što se odvija na njihovim radovima.
Radovima za koje je teško predvidjeti trajanje i koje će zasigurno ukloniti neke stare i stvoriti nove vrijednosti.

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice