Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2020. porasle su za 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Rast se nastavio i dalje. Nakon subvencioniranih kredita, zagrebačkog potresa iz ožujka i uslijed korona krize mnogi su očekivali pad cijena. No, ništa se značajno na tržištu nije dogodilo.

Prema podacima najvećeg hrvatskog oglasnika cijena kvadratnog metra strana u centru Zagreba u siječnju 2021. iznosi 2641 euro. U drugom najvećem gradu, Splitu za stan u centru treba izdvojiti izdašnih 3604 eura. Centar Rijeke je u odnosu na Zagreb i Split povoljniji, s trenutnih 1718 eura, a najjeftinije ćete proći ako tražite stan u centru Osijeka, u kojem je metar kvadratni 1017 eura.

Porast potražnje na periferiji

Nakon zagrebačkog potresa koji je poprilično oštetio zgrade u centru, brojni su iz njega pobjegli, a stanove odlučili prodati. Predviđanja oko cijena bila su različita. Dio je očekivao pad cijena i kolaps tržišta, a dio rast cijena. No, ništa se značajnije nije dogodilo.

Neznatan pad prometa i stabilna potražnja u 2020. uz iznimku razdoblja lockdowna pokazala su da je na tržištu moguća jedino korekcija cijena starogradnje. No ono što se promijenilo je trend kupovine nekretnina. Zatvorenost je utjecala na shvaćanje važnosti boravka u prirodi pa su veliki interes u mnogima su pobudila zemljišta, osobito u području Gorskog kotara i Like, kuće, ali i stanovi koji imaju direktan pristup vanjskom prostoru.

“U ovom trenutku možda više nego ikada imamo veću potražnju za periferijom grada, za novogradnjom, za odlaskom iz Grada Zagreba”, istaknula je stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan. U centar Grada Zagreba koji su potres i korona ispraznili, život se počeo vraćati u ljetnim mjesecima. No,ovaj posljednji, potres na području Sisačko-moslavačke županije i podrhtavanja nakon njega za mnoge su bili točka na i.

Porast ponude u centru grada

Direktor agencije za nekretnine Boro Vujović kaže da se sve više ljudi koji imaju stanove u centru grada, odlučuje na prodaju. Prosječna cijena stana na području cijelog Grada Zagreba je trenutno 1800 eura, s tim da tu nisu uključeni stanovi u novogradnji koje investitori prodaju najčešće direktno bez posredstva agencija. Ako bi se ovom iznosu pribrojili i takvi stanovi, prosječna cijena za metar kvadratni u Gradu Zagrebu bi bila 2000 eura. No, na nju svakako utječe više faktora, poput prometne povezanosti i ostalih sadržaja poput dječjih vrtića, škola, trgovina.

Poskupljenje novogradnje

Gledajući prosjećnu cijenu i plaću, u trenutnoj situaciji bi građanin Zagreba s prosjećnom plaćom od 7796 kuna morao 11.5 godina izdvajati cijeli iznos plaće da bi osigurao dom od 70 kvadrata za svoju obitelj. S obzirom da su većini iznosi plaća daleko manji, jer prosjek dižu oni s velikim primanjima, a ovakva projekcija ne uključuje troškove života ni kamatu-dugoročne prognoze za kupovinu nekretnine za prosječnog radnika nisu najoptimističnije. Pitanje je što nosi 2021. Čini se da će tu veliku ulogu odigrati građevinski sektor.

Rast BDP-a, male kamate na štednju pri čemu ljudi radije ulažu u nekretnine nego drže novce na banci, ali i niske kamatne stope na stambene kredite ukazuju da kriza koja bi mogla nastupiti neće biti slična onoj iz 2008., 2009. stoga se ne očekuju značajne promjene na tržištu. Korekcije cijena mogu se dogoditi u starogradnji, a novogradnja bi mogla i poskupjeti. Poglavito zbog porasta cijena građevnog materijala.

Stanje na Jadranu

Što se tiče Jadrana, stanje nekretnina odredit će svakako predstojeća turistička sezona. Hoće li nekretnine koje bi se eventualno mogle naći na tržištu hrvatskih aviodestinacija ukoliko sezona zakaže dovesti do sniženja cijena na Jadranu, pitanje je, jer prema nekim podacima većinu kupoprodaja na Jadranu ostvaruju stranci.

Budući da su vremena nepredvidiva, teško je sa sigurnošću donijeti točne projekcije. No, ono što je sigurno, cijene kvalitetne gradnje u godini pred nama neće padati. Ni dugoročne projekcije ne idu u tom smjeru. Pa ostaje jedino za nadati se da će standard građana porasti tako da svatko može sebi osigurati dom.

I dalje se pregledavaju objekti stradali u razornom potresu koji je područje Banovine pogodio 29. prosinca 2020. godine. Udar je bio 6,2 prema Richteru, a tlo se treslo 15-ak sekundi. Jača i slabija podrhtavanja koja dodatno oštećuju objekte, postala su svakodnevica.

Od 20-ak tisuća prijava, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Mario Uroš, porocjenjuje da će njih između tisuću i pol i dvije tisuće dobiti oznaku neuporabljivo. No, treba znati da ta oznaka ne znači nužno da su zgrade za rušenje. Zgrade s crvenom naljepnicom su opasne zgrade. A ta opasnost ne mora nužno prijetiti od te zgrade već od susjedne zgrade, pojašnjava Uroš. Neke će se tako moći obnoviti, ali tek kada se tlo malo primiri.

Jači od zagrebačkog

Snaga potresa na Banovini i do tridesetak je puta bila jača od zagrebačkog, ali što se tiče neke buduće obnove, postoji iskustvo. Jer oni koji su na brzinu krpali rupe u svojim stanovima nakon potresa u ožujku, potres u prosincu iako udaljeniji, ponovno je otkrio sve rupe.

Uroš tako navodi da svaka obnova zahtjeva i obnovu nosive konstrukcije. “To nije gletanje zidova ili nekakvi estetski popravci, treba se kvalitetno pristupiti toj obnovi. Obnova bez konstrukcije, bez glavnog dijela zgrade koji drži cijelu strukturu zgrade nije od pretjerane koristi” naglašava profesor.

Protupotresna gradnja

Protupotresna gradnja već je dugo standard gradnje. Od 1964. godine gradi se prema seizmološkim proračunima. Zgrade građene iza te godine mogu izdržati potrese od 7 stupnjeva po Richteru. Zidane zgrade građene po novim propisima imaju vertikalne serklaže na uglovima zgrada od armiranog betona. Uz to imaju armirane betonske ploče ili horizontale serklaže. Naravno, ako su radovi izvedeni po pravilima struke. Hrvatska ima i značajan broj starijih zgrada, ali i za njih ima lijeka.

Uroš zato savjetuje kako bi bilo dobro da se sa energetskom obnovom, napravi i obnova konstrukcije. U takvim uvjetima to je mali zahvat, a znači mnogo za stabilnost i sigurnost zgrade.

Trusno područje

Čini se da volimo zaboraviti kako se nalazimo na potresnom području. Posljednji tako razoran potres, jačine više od 6 po Richterovoj ljestvici, pogodio je Ston prije 25 godina. Potres se predvidjeti ne može, ali isto tako od njega ne možete stradati. Ubijaju zgrade koje nemaju adekvatnu armiranu konstrukciju, zato ovaj posljednji potres trebamo shvatiti i kao upozorenje koje nećemo brzo zaboraviti.

Sam proces obnove bit će dugotrajan, stoga u planove obnove treba pomno napraviti. Zbog različite tilopogije zagrebačkog i sisačko-moslavačkog područja, potrebni je izraditi različite pristupe obnovi, mišljenja je profesor Uroš.

Bit će dugotrajno, ali na kraju najvažnije je da bude kvalitetno kako bi budućnost nosila što manje ovakvih katastrofalnih prizora.