Gradnja doma
Inovativno hidroizolacijsko sredstvo u borbi protiv radona
Radon je prirodni radioaktivni plin koji se nalazi u Zemljinoj kori, dio je dugog lanca radioaktivnog raspada. Produkti njegovog raspada zadržavaju se na česticama prašine u zraku i ne može se primijetiti ni prepoznati jer nema boje niti mirisa, ali se može izmjeriti na temelju svoje radioaktivnosti.
Kako spriječiti prodiranje radona u zgrade?
Dok se globalno radi na povećanju svjesnosti ovog problema, na stručnom skupu u Zagrebu, predstavljena je inovativna hidroizolacijska membrana koja sprječava prodiranje radona u zgrade.
“Prezentirali smo inovativni sustav za hidroizolaciju podzemnih dijelova konstrukcije koji je na bazi polietilena visoke gustoće i on sprječava migraciju plina radon koji je radioaktivan iz tla u prostorije objekta”, kazao je Nenad Karalija iz MAPEI Croatia.
Plin radon dolazi iz poroznosti i pukotina u tlu kao i nekih građevinskih materijala. Njegova koncentracija mjeri se u bekerelima, a prosječna vrijednost koncentracije po kućama u Hrvatskoj iznosi oko 70 bekerela. Prema direktivi Europske komisije smatra se da su koncentracije radona manje od 300 bekerela društveno prihvatljive.
Sve se više govori o njemu
Ovaj plin postao je sve češća tema u svijetu graditeljstva. S obzirom da se vrše mjerenja i mapiranja ovoga prostora, taj plin je prepoznat od Svjetske zdravstvene organizacije kao jedan od posljedičnih uzroka raka pluća i kao tema postaje sve aktualnija, te je potrebno pronaći rješenje da se to spriječi.
Tehnike redukcije moraju prije svega spriječiti ili ograničiti prodiranje radona iz tla hidroizolacijom otpornom na prolaz radona.
Sustav koji se jednostavno ugrađuje
“MAPEI laboratorij za istraživanje i razvoj sastoji se od tisuću ljudi koji svakodnevno rade na unapređivanju materijala, sustava i rješenja i mi već dugi niz godina razvijamo ovaj sustav koji je u Hrvatskoj ugledao svjetlo dana prošle godine, a od ove godine planiramo intenzivnije raditi na njegovoj implementaciji na tržištu”, objašnjava Nenad Karalija.
Ovaj sustav se iznimno jednostavno ugrađuje, što je jako dobro za izvođače, a ono što je važna karakteristika jest to da se stvara kemijska veza između betona i sustava, što onemogućuje lateralnu migraciju vode između same membrane i betona.
Ujedno, sustav je i otporan i na mehanička opterećenja, što je jako važno pri ugradnji pojačanja, tj. pri ugradnji armature gdje imamo određenu sigurnost od proboja. S druge strane, treba istaknuti da sustav ima iznimnu otpornost na hidrostatski pritisak i kao takav je idealna hidroizolacija za sve vrste objekata. Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti njegovu sposobnost da sprječava migraciju radioaktivnog plina radon iz tla zbog svoje karakteristike od čega je načinjen, a to je polietilen visoke gustoće.
Mapeproof AL AP hidoizolacijski je sustav koji se preporučuje pri hidroizolaciji stambenih objekata poput obiteljskih kuća gdje se boravi u podrumskim, suterenskim i prizemnim prostorijama jer pruža učinkovitu hidroizolaciju te štiti od podzemnih voda, vlage iz tla, radona i metana. Na taj način omogućuje se zdravije životno okruženje za korisnike prostora.
Sve ide prilično brzo
Kod postavljanja bitno je da je podloga čvrsta, da je sazrela, a podloga može biti i vlažna u ovom slučaju, no međutim ne smije biti stajaće vode. Ovaj sustav se iznimno lagano ugrađuje, za razliku od nekih drugih sustava, jer se sastoji od elemenata koji se ugrađuju na jednostavan način lijepljenjem i nakon toga se stvara ta kemijska reakcija koja stvara homogenu vezu između sustava i betona.
S obzirom na to da se sustav ugrađuje ispod betona, nakon sazrijevanja betona, odmah se može nastaviti s radovima.
“Ja bih pozvao sve investitore, arhitekte i projektante da nam se obrate. Naš odjel tehnike je na raspolaganju za svu stručnu pomoć od faze ideje do realizacije. Mi vam stojimo na raspolaganju kako biste odabrali najadekvatniji i najkvalitetniji sustav za hidroizolaciju, ali ne samo za hidroizolaciju nego za sve pozicije na objektu, slobodno nam se obratite”, poručuje Nenad.
Koncentracija radona obično je najveća u prizemlju ili podrumu te prostorima koji su u kontaktu s tlom, gdje posebno treba obratiti pažnju na zaštitu.
Gradnja doma
Energetska učinkovitost počinje prije nego išta uključite — u sloju koji nikad nećete vidjeti
Na hotelu veličine Picala bitka za nizak račun dobiva se davno prije nego što proradi grijanje ili klima. Dobiva se u fasadi i krovu. U novoj epizodi emisije Dom na kvadrat gledamo zašto ovojnica zgrade odlučuje gotovo sve — i zašto ista fizika vrijedi za vašu kuću kao i za resort s više od 500 soba.
Kad razmišljamo o tome koliko neka zgrada troši, prvo pomislimo na kotao, dizalicu topline ili klimu. Logično, ali pomalo krivo. Kod objekta poput Resorta Pical energetska priča počinje puno ranije — ovojnicom zgrade, dakle fasadama i krovovima koji je svaki dan štite od temperaturnih promjena, buke, vlage i požara. Prije nego što uopće upalite grijanje, ovojnica je već odlučila hoćete li ga morati paliti često ili rijetko.
I tu vrijedi napraviti onu provjeru koju racionalan čovjek uvijek napravi prije trošenja: što stvarno dobivamo za novac uložen u nešto što se nakon završetka radova više nikad ne vidi?
Ne samo koliko troši, nego kakav trag ostavlja
Suvremeno projektiranje Picala — investicije vrijedne više od 200 milijuna eura — značilo je razmišljati ne samo o potrošnji tijekom korištenja, nego o utjecaju na okoliš kroz cijeli životni vijek zgrade. Hotel je, objašnjava Božo Matijević, dipl. ing. građ. i voditelj tehničke podrške u ROCKWOOL-u, već u fazi projektiranja predcertificiran po standardu DGNB Gold — što znači vrlo nisku emisiju CO2.
Ključna je riječ tu „cijeli vijek”. Ne gleda se samo kako se zgrada ponaša dok u njoj netko boravi, nego i koliko materijal opterećuje okoliš pri proizvodnji, dopremi na gradilište te, godinama kasnije, pri rekonstrukciji ili rušenju — koliko se lako može demontirati i reciklirati.
Kamena vuna tim zahtjevima, kaže Matijević, odgovara gotovo idealno, a računicu je popravila i sitnica koju investitori često podcijene: proizvodni pogon udaljen je tek šezdesetak kilometara. Radi se o tvornici u istarskom Potpićanu — koja je posljednjih godina više puta proglašavana i najboljom unutar ROCKWOOL Grupe — pa je i put materijala do gradilišta, a time i njegov ugljični otisak, kratak. Sama kamena vuna nastaje od vulkanskog kamena, a u gotovom proizvodu udio recikliranog materijala danas doseže gotovo 40 posto.
Četiri posla za cijenu jednog
Ovdje dolazimo do onoga što izolaciju na ovakvom projektu čini isplativom: ona radi puno više od jedne stvari. Matijević nabraja, a lista je zapravo argument sam za sebe.
Prvo, toplinska zaštita radi u oba smjera — i zimi kad grijemo i ljeti kad hladimo, što je u mediteranskoj klimi jednako važno. Drugo, zbog svog sastava kamena vuna je negoriva — svrstana u najviši razred reakcije na požar (A1) — pa ne doprinosi razvoju požara i koristi se kao protupožarna izolacija. Treće, vlaknasta struktura daje joj izvrsna akustička svojstva, pa služi i kao zvučna izolacija — nezanemarivo u hotelu, ali i u zgradi s bučnim susjedom. I četvrto, ta ista vlaknasta struktura čini je vrlo paropropusnom, što znači da konstrukcija može „disati” i da je manja vjerojatnost nastanka građevinske štete, primjerice vlage zarobljene u zidu.
Prevedeno na jezik novčanika: jedan sloj, četiri funkcije. Upravo to je vrsta računice u kojoj skuplji materijal na kraju ispadne jeftiniji.
Ravni krovovi i sunce: kad zaštita postane i elektrana
Poseban zahtjev na Picalu postavili su ravni krovovi, koji ovdje nisu samo zaštita nego i dio energetskog koncepta — nose fotonaponske panele. A čim na krov dođu paneli, mijenja se i popis zahtjeva. Materijal, upozorava Matijević, mora imati dovoljnu mehaničku otpornost da preuzme opterećenje, ali i — opet — biti negoriv. Fotonaponski sustavi povećavaju rizik od požara, pa negoriva izolacija tu nije marketinški dodatak, nego mjera koja smanjuje mogućnost širenja vatre. Kod krova koji istovremeno štiti zgradu i proizvodi struju, to prestaje biti sitnica.
Zašto se ovo tiče i vašeg stana
A sad dio zbog kojeg cijela priča prelazi iz „zanimljivo za hotelijere” u „primjenjivo kod kuće”. Ovi zahtjevi zvuče specifično za veliki kompleks, no osnovna načela kvalitetne fasade ista su bez obzira na veličinu građevine. Zapravo, kako otkriva Matijević, na Picalu je za fasadu korišteno posve standardno rješenje — isti tip proizvoda za takozvane ETICS (kontaktne) fasade koji se ugrađuje i na obiteljske kuće mnogo skromnijih dimenzija.
Drugim riječima, mjerilo je potpuno drugačije, ali fizika zgrade je ista. Kvalitetna ovojnica smanjuje prolazak topline i, posljedično, količinu energije potrebne da prostor održimo ugodnim. Ono što na hotelu s pet zvjezdica donosi DGNB Gold, na vašoj kući donosi niži režijski račun i manje hladnih zidova zimi — uz isti onaj bonus negorivosti i tišine.
Kvaliteta je u onome što se ne vidi
Najkorisnija pouka ovog priloga možda je i najmanje glamurozna: kvalitetu zgrade ne određuje samo ono što gost (ili gost u vašem stanu) vidi. Određuju je i slojevi skriveni u fasadi i krovu — oni koji stvaraju ugodnije, sigurnije i energetski učinkovitije okruženje, a za koje ćete, ako su dobro odabrani, s vremenom potpuno zaboraviti da postoje. Što je, kad se dobro razmisli, upravo znak da su odradili posao.
Što dobra izolacija zapravo radi (i zašto vrijedi i kod kuće):
- Toplina, oba smjera — štedi energiju i zimi (grijanje) i ljeti (hlađenje).
- Negorivost (razred A1) — kamena vuna ne doprinosi širenju požara; služi i kao protupožarna zaštita.
- Tišina — vlaknasta struktura djeluje i kao zvučna izolacija.
- Difuzija pare — konstrukcija „diše”, manji rizik od vlage i građevinske štete.
- Cijeli životni vijek — bitno je i kako je materijal proizveden, dopremljen i može li se reciklirati (udio recikliranog materijala doseže ~40 %).
- Isto rješenje, manje mjerilo — standardni ETICS sustav s hotela koristi se i na obiteljskim kućama.
Gradnja doma
Elektro plan je najjeftiniji nacrt u vašem domu – i najskuplja greška ako ga preskočite
Boju fronte možete promijeniti relativno jednostavno. Utičnica na pogrešnom mjestu može značiti ponovno otvaranje gotovog zida. U novoj epizodi emisije Dom na kvadrat dizajner interijera Matej Kušević objašnjava zašto se jedna od najvažnijih odluka o svakodnevnom funkcioniranju doma donosi na papiru – prije početka elektroinstalaterskih radova.
Kad se uređuje dom, novac i pažnja prirodno teku prema onome što se vidi: bojama, materijalima, rasvjeti i rasporedu namještaja. Sve su to važne odluke. No postoji jedan plan koji nestane iza zidova, a nakon useljenja odlučuje hoćete li o struji gotovo zaboraviti ili godinama tražiti slobodnu utičnicu i razvlačiti produžne kabele.
Riječ je o elektro planu. Dizajner interijera Matej Kušević naglašava da se o njemu često razmišlja prekasno, iako je upravo u ranoj fazi izmjene najjednostavnije napraviti. Kada se zid zatvori, keramika postavi i namještaj dođe na svoje mjesto, svaka promjena postaje složenija i skuplja.
Dobar elektro plan zato nije samo popis utičnica. On povezuje tlocrt, namještaj, rasvjetu, uređaje i navike ljudi koji će u prostoru živjeti.
Elektro plan treba biti definiran prije početka elektroinstalaterskih radova
Kušević elektro plan opisuje kao tlocrt sa svim važnim izvodima: utičnicama, prekidačima, rasvjetom, priključcima za punjenje i komunikacijskim instalacijama. Prva provjera zato je vrlo jednostavna: ako se o tim pozicijama odlučuje tek kada je izvođač već na gradilištu, ključne odluke donose se prekasno.
Logičan trenutak za planiranje dolazi čim su definirani tlocrt i glavne pozicije kuhinje, kreveta, kauča, televizora i radnih zona. Pitanje „koliko utičnica i gdje“ zapravo ne počinje utičnicom nego namještajem i načinom korištenja prostora.
Tek kada znamo gdje će stajati televizor, hoće li uz kauč biti podna ili stolna lampa, treba li kutna garnitura napajanje ili gdje će biti radni stol, možemo smisleno odrediti gdje struja stvarno treba doći.
Zato Kušević inzistira na detaljno rascrtanom tlocrtu s namještajem u stvarnim dimenzijama. Bez toga lako nastaje klasičan primjer bačenog novca: utičnica koja je uredno izvedena, ali završava iza velikog ormara ili ladice i postaje praktički nedostupna.
Kuhinja: mjesto gdje se loš plan naplati najbrže
Kuhinja je najbrži test svakog elektro plana jer na relativno malom prostoru okuplja mnogo uređaja različitih namjena i priključnih snaga. Hladnjak, pećnica, ploča za kuhanje i perilica posuđa samo su početak; slijede aparat za kavu, kuhalo, toster, blender i brojni mali uređaji koje nerijetko koristimo istodobno.
Zato nije dovoljno samo prebrojati uređaje i svakom dodijeliti utičnicu. Važno je znati što će se priključivati, gdje i s kakvim zahtjevima, kako bi stručna osoba mogla pravilno projektirati strujne krugove i zaštitu.
Jedno od pitanja koje zato treba riješiti rano jest planira li se, primjerice, indukcijska ploča ili druga vrsta kuhanja. Priključna snaga uređaja utječe na projektiranje odgovarajuće instalacije. To nije odluka koju korisnik treba tehnički proračunavati sam, ali je informacija koju projektant i izvođač moraju znati prije nego što instalacija bude izvedena.
Kupaonica: ovdje pravila nisu stvar ukusa
Kuhinja je zahtjevna zbog broja uređaja, a kupaonica zbog spoja električne energije i vode. Zato položaj utičnica, rasvjete i druge električne opreme u kupaonici nije stvar slobodnog raspoređivanja.
Prostor oko kade i tuša dijeli se na sigurnosne zone u kojima vrijede posebna pravila o tome koja se električna oprema smije postaviti i kakvu zaštitu mora imati. Upravo zato formulacija „stavimo utičnicu tu negdje“ u kupaonici nije dovoljno dobra.
Korisnik treba znati gdje mu u stvarnom životu trebaju sušilo za kosu, električna četkica, perilica ili druga oprema, ali konkretne pozicije, zaštitu i izvedbu treba uskladiti sa stručnim pravilima i prepustiti projektantu odnosno kvalificiranom izvođaču.
Rezervni izvodi su osiguranje, a ne rasipanje
Jedan od najracionalnijih savjeta iz priloga jest predvidjeti nekoliko promišljenih rezervnih izvoda ondje gdje se potrebe kroz godine realno mogu promijeniti. To ne znači postaviti utičnice nasumično posvuda, nego razmišljati unaprijed o mjestima na kojima bi se jednoga dana mogao pojaviti novi uređaj, radni stol ili drugačiji raspored namještaja.
Greška na papiru je crta koju jednostavno pomaknete. Ista greška nakon žbukanja, bojanja ili polaganja keramike može značiti ponovno otvaranje zida i plaćanje već završenih radova.
Dobar plan vidi se i po tome koliko je jasan izvođaču. Što je više odluka riješeno prije početka radova, manje je improvizacije pod vremenskim pritiskom gradilišta.
Prođite kroz vlastiti dan prije nego što zatvorite zidove
Tehnički plan mora odgovoriti na svakodnevne navike. Gdje punite telefon? Koristite li tablet na kauču? Gdje će stajati usisavač i gdje ga najčešće priključujete? Hoćete li uz krevet imati lampu, punjač sata, punjač telefona i još neki uređaj?
Takva pitanja zvuče banalno, ali upravo ona određuju hoće li raspored utičnica biti intuitivan. Priključci za punjenje mogu biti korisni uz krevet ili radni stol, ali važno je prije svega osigurati dovoljno i dobro pozicioniranih izvora napajanja; konkretan tip priključka može se kroz godine mijenjati.
Najbolje projektirano rješenje je ono kod kojeg nakon useljenja gotovo nikada ne razmišljate o tome gdje je utičnica ili prekidač. Uđete u prostor, ruka prirodno ide prema prekidaču, a uređaj uključujete bez akrobacije iza garniture. Dobar elektro plan najbolje primijetimo upravo po tome što ga u svakodnevici gotovo ne primjećujemo.
Racionalna provjera prije zatvaranja zidova
- Definirajte elektro plan prije početka elektroinstalaterskih radova, a ne u hodu na gradilištu.
- Ucrtajte namještaj u stvarnim dimenzijama pa tek onda pozicije utičnica i prekidača.
- U kuhinji unaprijed popišite uređaje i njihove potrebe; tehničko dimenzioniranje prepustite stručnjaku.
- Indukcija ili druga vrsta kuhanja? Odlučite na vrijeme jer priključna snaga utječe na projektiranje instalacije.
- U kupaonici položaj i vrstu električne opreme planirajte prema sigurnosnim zonama i zahtjevima zaštite.
- Predvidite nekoliko promišljenih rezervnih izvoda na mjestima gdje se potrebe mogu mijenjati.
