Gradnja doma
Dodijeljene prestižne nacionalne ‘Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj’
Tri organizacije okupljene u kampanju „Obnovimo Hrvatsku“, dodijelile su prestižne Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj.
Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj ustanovljena je s glavnim ciljem podizanja ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanja izvrsnosti na području zelene gradnje i održivog razvoja, stalnog unapređenja načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve u cilju očuvanja okoliša i održivog razvoja društva u Republici Hrvatskoj – u svojem su obraćanju istaknuli predsjednici triju organizacija. Na samoj dodjeli se okupilo oko 200 gostiju i to predstavnika industrije, akademske zajednice, ali i samih institucija vezanih uz zelenu gradnju i održivi razvoj.
Planovi za iduću godinu i nagrade
Predstavnici triju organizacija ukratko su pozdravili okupljene sudionike te predstavili dosada odrađene aktivnosti kao i planove za nadolazeću godinu.
Od mnoštva pristiglih prijava, povjerenstvo od 11 stručnjaka iz područja zelene gradnje i održivog razvoja izabralo je pobjednike u šest kategorija.
Počasnom kategorijom – OSOBA GODINE – želi se odati priznanje osobama koje su se posebno istaknule u promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. Ove godine po prvi puta nagrada za osobu godine dodijeljena je dvjema osobama. Načelnice Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Ines Androić Brajčić i Irena Križ Šelendić primile su Godišnju nagradu za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji Osoba godine za 2019. godinu. „Izuzetna mi je čast primiti ovu nagradu, posebno sam počašćena time što ona dolazi od struke, a još me više veseli što je ovo i odavanje priznanja svemu onome što radimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Zahvaljujem što ste prepoznali naš dosadašnji rad na promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. S tim nastavljamo i u razdoblju pred nama, i to posebice s energetskom obnovom zgrada, no u novom ćemo financijskom razdoblju razvijati i provedive mjere za poboljšanje izgrađenog okoliša u kojem živimo i vjerujem da ćemo u tome biti jednako uspješni“, istaknula je Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za programe Europske unije, međunarodne i EU poslove u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja prilikom preuzimanja Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji osoba godine. Irena Križ Šelendić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, zahvalila je na uručenoj nagradi, kao i svim suradnicima u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, te istaknula da je ovo priznanje za rad na promicanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i dekarbonizaciji zgrada na kojima radi zadnjih deset godina. Spomenula je da će se u Ministarstvu i dalje nastaviti raditi na promicanju zgrada gotovo nulte energije, izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, te novim programima energetske obnove zgrada.
Dobitnik nagrade u kategoriji Institucija / Organizacija godine dobila je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split.
Škola je ove godine obogatila svoju raznovrsnu ponudu kvalitetnih obrazovnih programa uvođenjem Tehničara održivog razvoja i gradnje, te time proširila svoj obrazovni djelokrug na područja zelene gradnje, energetske učinkovitosti , gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Program predviđa snažnu suradnju s tvrtkama koje se bave navedenim i čije je djelovanje usklađeno s principima održivog razvoja.
Nagradu su preuzele profesorice Ines Topić Vuko, Dubravka Dabro, a s njima i učenici Roko Ćosić Šurlin, Hrvoje Zovko, Ema Nikolić, Petra Mandić, Ivano Donadini i Ante Kovač.
U kategoriji Građevina godine – Novogradnja, dobitnik nagrade je projekt Grand Park hotel Rovinj.
Grand Park Hotel Rovinj tribina je za najljepšu pozornicu na Jadranu. Svaka etaža hotela izmaknuta je i prati nagib terena čime su stvorene velike površine terasa, mediteranskih vrtova, vodenih površina, bazena i sunčališta. Gdje god da se u hotelu nalazi, gost dobiva dojam boravka u parku s pogledom na Rovinj, Sv. Eufemiju, otok Sv. Katarinu i najljepše zalaske sunca u more. Projekt je projektiran od 2015. do 2018. Gradnja je započela u 3. mjesecu 2017. i trajala je do 2019. Autor projekta je: 3LHD.
Nagradu je preuzela Romana Ilić, direktorica 3LHD-a.
“Opsežna transformacija zgrade dječjeg vrtića Loptica” je zajednički pothvat Grada Koprivnica i Regionalne energetske agencije Sjever te je ova građevina dobitnik nagrade u kategoriji Građevina godine – Rekonstrukcija. Ova rekonstrukcija provedena je i sufinancirana u sklopu EU projekta pod nazivom Prominent MED. Montažna i većinom drvena zgrada vrtića Loptica, izgrađena 1982. godine, bila je na kraju vijeka trajanja. Zbog te činjenice, ali i zbog visoko postavljenih ciljeva rekonstrukcije, za ovaj su pothvat primijenjeni neuobičajeni i potpuno novi pristupi. Kako bi svi postojeći problemi zgrade i zahtjevi investitora mogli biti provedeni u kratkom vremenu, po prvi je puta u Hrvatskoj proveden postupak javne nabave inovacija.
Nagradu su preuzeli: Denis Premec, REA Sjever i Ida Šipek, ravnateljica Dječjeg vrtića Tratinčica, u sklopu kojeg se nalazi objekt Loptica.
Studije i strategija razvoja zelene infrastrukture grada Siska predstavlja primjer dobre prakse na nacionalnoj razini u planiranju zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske. Iz tog razloga je ovaj projekt proglašen Projektom godine.
Na razini EU prepoznata je važnost zelene infrastrukture i potreba izrade Strategije ZI kao cjelovitog dokumenta, ponajprije s ekološkog aspekta radi sve izraženijeg trenda fragmentacije staništa i okolišnih promjena koje se reflektiraju kako na bioraznolikost, tako i na čovjeka. Nasuprot izraženih procesa urbanizacije, prevelike izgrađenosti, velike gustoće naseljenosti, prometne preopterećenosti, različitih oblika zagađenja koji kumulativno predstavljaju veliki pritisak na kvalitetu okoliša i života, Sisak predstavlja primjer višestrukih, ali neiskorištenih potencijala. Dužnost je svih članica EU pa tako i Hrvatske da djeluje prema načelima navedenih dokumenata te da implementira koncept zelene infrastrukture u nacionalne sektorske politike.
Nagradu su preuzeli: Jasna Matulić, dipl.oec., direktorica za integrirani razvoj, 3E PROJEKTI d.o.o. i doc.dr.sc. Goran Andlar, docent, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet.
U kategoriji Studentski projekt godine, dva projekta su dobitnici priznanja: Revitalizacija zemljišta gospodarske namjene – Grad sv. Ivan Zelina i projekt ekološkog kampa RE:HUB, Velika Gorica.
Oba projekta nastala su u okviru EU projekta ”Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju (CPD4GB)”. Rješenja su proizašla je kao rezultat suradnje interdisciplinarnog tima kojeg čine po deset studenata u svakom ciklusu s pet različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekata bio je (osim edukacije o principima zelene gradnje) ponuditi kvalitetno rješenje revitalizacije brownfield područja u okružju Velike Gorice i Sv. Ivana Zeline. Projekti promiču načela održivosti, ističu važnost očuvanja okoliša i suživota čovjeka i prirode te pružaju razne pogodnosti lokalnoj, ali i široj zajednici građana. Nagradu za projekt Grada Sv. Ivana Zeline preuzela je Marija Matić, studentica arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, sudionica 1. ciklusa projekta CPD4GB zajedno s kolegama koji su radili na projektu. Nagradu za projekt Grada Velike Gorice je preuzeo Ivan Dajak, mag.ing.prosp.arch., sudionik 2 ciklusa projekta CPD4GB.
U svrhu poticanja međusuradnje, a sa ciljem dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u rujnu prošle godine, iniciralo je Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, kao važan dokument koji će povezati sve grane društva.
Poveljom o međusobnoj suradnji uspostavlja se Stalni dijalog partnera u RH kroz sudjelovanje na zajedničkim radionicama i skupovima, koje će organizirati Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Dosada su brojni ključni akteri na tržištu potpisali ovu Povelju, a u sklopu ovog događanja kao novi potpisnici Povelje pridružili su se i sljedeći partneri: HFC GRUPA d.o.o., Caparol d.o.o., Rudan d.o.o., JUB trgovina i promet d.o.o., SAINT GOBAIN građevinski proizvodi Hrvatska, Fabrika arhitekata d.o.o., Ytong porobeton d.o.o., Experto crede d.o.o., MAPEI Croatia d.o.o., Planetaris d.o.o., AGC Flat Glass Adriatic d.o.o. i Petračić projekt d.o.o..
Baumit akademija
Baumit i Celanese: Revolucija u održivim građevinskim materijalima uz reciklažu CO₂
Suradnja dviju globalnih kompanija donosi novu tehnologiju koja industrijske emisije pretvara u sirovinu za boje i žbuke te smanjuje ugljični otisak gradnje u Europi.
Građevinska industrija jedna je od najvećih globalnih emitera CO₂, a pritisak na smanjenje ugljičnog otiska postaje sve veći. Baumit, lider u proizvodnji građevinskih materijala u Europi, odlučio je postaviti nove standarde održivosti.
U suradnji s Celanese Corporation, globalnim liderom u kemijskoj industriji, Baumit uvodi pionirski pristup u proizvodnji žbuka i boja – korištenjem CCU tehnologije (Carbon Capture and Utilization) za recikliranje CO₂ u proizvodnom procesu. Ovaj inovativni pristup omogućuje stvaranje materijala s manjim ugljičnim otiskom i podržava kružno gospodarstvo u građevinarstvu.
Što je CCU tehnologija i kako funkcionira?
Carbon Capture and Utilization (CCU) označava hvatanje industrijskih emisija CO₂ koje bi inače završile u atmosferi i njihovu kemijsku pretvorbu u vrijedne sirovine.
U slučaju Baumita: Industrijski CO₂ se prikuplja i kombinira s vodikom. Procesom kemijske reakcije CO₂ se pretvara u metanol, ključnu sirovinu za veziva u bojama, žbukama i smolama. Metanol postaje dio vinil-acetatnih emulzija, koje se koriste u proizvodnji žbuka i boja s recikliranim CO₂
Ovaj proces smanjuje upotrebu fosilnih goriva, vraća ugljik u proizvodni ciklus i značajno doprinosi principima cirkularne ekonomije.
Suradnja Baumit – Celanese: inovacija u praksi
Celanese svojim ECO-CC proizvodima omogućuje Baumitu da stvori prva veziva u Europi od recikliranog CO₂. Očekuje se smanjenje više od 5.000 tona CO₂ emisija godišnje, što predstavlja značajan doprinos klimatski prihvatljivijoj gradnji.
“Korištenje CCU procesa za recikliranje CO₂ u 100% veziva za fasadne žbuke i boje pomaže u stvaranju kružne ekonomije i smanjenju ugljičnog otiska Baumit proizvoda,” izjavio je Roman Stickler, CMO Baumita.
Kevin Norfleet, globalni direktor održivosti u Celanese, pojašnjava da suradnja s Baumitom pokazuje kako recikliranje emisija CO₂ otvara jedinstvene mogućnosti za implementaciju kružnog gospodarstva u građevinskoj industriji, smanjujući emisije i stvarajući dugoročno održive materijale za gradnju.
Prednosti CCU tehnologije za građevinsku industriju
CCU tehnologija omogućuje značajno smanjenje emisija CO₂ i upotrebe fosilnih inputa u proizvodnji. Korištenje recikliranog CO₂ u vezivima osigurava visokokvalitetne materijale za fasade, boje i žbuke, a istovremeno povećava energetsku učinkovitost proizvodnog procesa. Ovo je posebno relevantno za arhitekte, inženjere i sustainability menadžere koji traže rješenja za klimatski prihvatljive i inovativne projekte.
Održivi materijali znače manje emisije i zdraviji okoliš. Fasade i zidovi izrađeni s ovim materijalima doprinose stvaranju “zelenijih zgrada” i smanjenju utjecaja gradnje na klimu. Istovremeno, takvi materijali pomažu u kreiranju toplih, ugodnih i održivih domova u kojima se ljudi osjećaju dobro, a okoliš je manje opterećen.
Baumit kao pionir održive gradnje u Europi
Baumit je prvi i trenutno jedini proizvođač građevinskih materijala u Europi koji koristi ovakva inovativna veziva u masovnoj proizvodnji. Njihovi proizvodi, uključujući žbuke s recikliranim CO₂, boje i premaze s manjim ugljičnim otiskom te fasadne sustave prilagođene energetski učinkovitom dizajnu, predstavljaju konkretan primjer klimatski prihvatljive gradnje, što je u skladu s Baumitovom strategijom GO2morrow, čiji je cilj značajno smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine.
Izolacija koja svake godine štedi CO₂ i gradi budućnost
Baumitova rješenja ne smanjuju emisije samo u proizvodnji – njihov učinak se višestruko povećava tijekom cijelog životnog vijeka zgrada. Svake godine Baumitova fasadna izolacija ugrađuje se na čak 45 milijuna četvornih metara fasada diljem Europe.
Svaki četvorni metar djeluje kao mali, ali moćni klimatski saveznik. Ušteda CO₂ koju ostvari jedan kvadratni metar izolacije odgovara količini kisika koju proizvedu dva stabla u jednoj godini. A taj se učinak ne zadržava samo na prvoj godini – on se umnožava iz godine u godinu, tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.
Smanjenjem potrošnje energije za grijanje i hlađenje, izolacija izravno smanjuje emisije CO₂, a istovremeno povećava udobnost stanovanja. Izolacija tako postaje dugoročna klimatska investicija.
GO2morrow – više od strategije, način razmišljanja
GO2morrow nije samo program održivosti – to je stav koji gleda dalje od sadašnjih generacija. Kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, prisutan u 24 zemlje, Baumit preuzima odgovornost za ekološki, ekonomski i društveni utjecaj svog poslovanja.
GO2morrow predstavlja obećanje zajednici i planetu: da se održivost ne živi samo kroz proizvode, već kroz cijeli način razmišljanja. Kroz ovu platformu, Baumit ne gradi samo zgrade, već gradi bolji svijet – korak po korak.
Šira slika: CCU i kružna ekonomija
CCU tehnologija nije samo inovacija – ona je ključna komponenta u globalnim naporima za dekarbonizaciju industrije. Povezuje hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa, njegovu transformaciju u korisne materijale i recikliranje ugljika u građevinske proizvode.
Na taj način, sektori poput građevinarstva i kemijske industrije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i integrirati principe kružne ekonomije u svakodnevnu proizvodnju.
Inovacija koja oblikuje budućnost gradnje
Suradnja Baumit – Celanese i primjena CCU tehnologije predstavlja spoj inovacije, stručnosti i ekološke odgovornosti. Korištenjem recikliranog CO₂ u vezivima za boje i žbuke, Baumit smanjuje emisije, podržava kružnu ekonomiju i postavlja novi standard održive gradnje u Europi.
Ovaj primjer pokazuje da održivi materijali više nisu samo “dodatak” – oni su središnji element modernog, klimatski prihvatljivog građevinskog sektora.
Propisi i regulative
Video nadzor javnih površina – zakonski okvir, GDPR i tehnički zahtjevi
Saznajte kada je videonadzor javnih površina dopušten, koje zakone treba poštovati te kako uskladiti sustav kamera s GDPR-om i tehničkim zahtjevima.
Video nadzor javnih površina postaje sve važniji element sigurnosti u gradovima i općinama, osobito u kontekstu razvoja pametnih gradova. Iako sustavi videonadzora donose brojne prednosti u zaštiti osoba i imovine, njihova primjena podliježe strogoj zakonskoj regulativi. Nepravilna ugradnja ili korištenje kamera može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, posebice u području zaštite osobnih podataka.
U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz zakonske obveze, GDPR zahtjeve i tehničke uvjete za zakonit i siguran video nadzor javnih površina u Republici Hrvatskoj.
Je li važnija sigurnost ili lokacija vlastite nekretnine?
Video nadzor kao dio koncepta pametnog grada
Koncept pametnog grada obuhvaća širok spektar tehnoloških rješenja koja omogućuju prikupljanje i analizu podataka radi boljeg upravljanja gradskim resursima. Video nadzor javnih površina jedan je od ključnih elemenata takvih sustava jer omogućuje povećanje sigurnosti građana, zaštitu javne imovine i bolju kontrolu javnog prostora.
Međutim, upravo zbog prikupljanja vizualnih podataka koji mogu sadržavati osobne informacije, videonadzor mora biti implementiran pažljivo i u skladu s važećim zakonima. Svaki sustav mora imati jasno definiranu svrhu, opravdanost i pravni temelj.
Zakonska regulativa za video nadzor javnih površina
Primjena sustava tehničke zaštite, a osobito videonadzora na javnim površinama, regulirana je Zakonom o privatnoj zaštiti. Ovaj zakon jasno definira uvjete pod kojima se sustavi mogu ugrađivati i koristiti, kao i tko ima pravo obavljati djelatnost tehničke zaštite.
Posebno je važno istaknuti izmjene Zakona iz 2020. godine, koje dodatno naglašavaju zaštitu javnih površina. Prema zakonu, tehnička zaštita javnih površina provodi se ugradnjom sustava videonadzora s pohranom snimki, ali i drugim tehničkim rješenjima poput rampi, ograda i kontroliranih pristupa.
Detalji provedbe definirani su Pravilnikom o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama, koji je obvezan za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tko smije ugrađivati sustave videonadzora
Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na to tko smije ugrađivati sustave videonadzora na javnim površinama. Kada je svrha sustava zaštita osoba i imovine, ugradnju i održavanje smiju obavljati isključivo pravne osobe s važećim odobrenjem za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.
Takve tvrtke moraju imati sklopljen ugovor izravno s investitorom, najčešće jedinicom lokalne samouprave. Prije same ugradnje sustava, potrebno je ishoditi odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.
Prosudba ugroženosti javne površine
Prije ugradnje videonadzora obavezna je izrada prosudbe ugroženosti javne površine. Ovaj dokument ima ključnu ulogu jer opravdava potrebu za tehničkom zaštitom i definira koje se točno površine štite.
Prosudba mora sadržavati:
- precizno definirane lokacije i katastarske čestice,
- dokaz vlasništva jedinice lokalne samouprave nad tim površinama,
- eventualne suglasnosti drugih vlasnika,
- analizu rizika poput vandalizma, uništavanja javne imovine, narušavanja javnog reda i mira ili ugrožavanja sigurnosti građana.
Na temelju ove dokumentacije traži se službeno odobrenje za provedbu zaštite.
Različite namjene kamera na javnim površinama
Ne koriste se sve kamere na javnim površinama u iste svrhe, što izravno utječe na primjenu zakona. Kada je svrha zaštita osoba i imovine, primjenjuje se Zakon o privatnoj zaštiti.
- Međutim, kamere se mogu koristiti i u druge svrhe, primjerice za:
- analizu i regulaciju prometa,
- upravljanje semaforima,
- detekciju nepropisno parkiranih vozila.
U tim slučajevima zakon o privatnoj zaštiti se ne primjenjuje, ali je izuzetno važno da se takve kamere ne koriste naknadno u druge svrhe, poput dokazivanja kaznenih djela. Ako se svrha proširi, potrebno je provesti kompletnu proceduru propisanu zakonom.
Poseban slučaj su kamere za detekciju nelegalnog odlaganja otpada, koje se smatraju zaštitom imovine i stoga podliježu zakonskoj regulativi. S druge strane, kamere za detekciju požara otvorenog prostora ili turističke kamere koje ne snimaju i ne pohranjuju podatke ne podliježu Zakonu o privatnoj zaštiti.
Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući
Video nadzor i primjena GDPR-a
Bez obzira na namjenu sustava, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) obavezna je za sve oblike videonadzora javnih površina. Vlasnik sustava mora jasno definirati svrhu svake kamere te imati propisane procedure o pristupu i obradi podataka.
Jedna od najčešćih pogrešaka u praksi je nedostatak odgovarajuće dokumentacije ili nepostavljanje znaka upozorenja. Upravo zbog toga najčešće se izriču kazne prema GDPR-u.
Obavezni znakovi i informiranje građana
Svaki prostor pod videonadzorom mora biti jasno označen. Znak upozorenja mora sadržavati:
- informaciju o voditelju obrade,
- kontakt podatke,
- svrhu obrade,
- osnovna prava ispitanika.
Znak mora biti postavljen prije ulaska u nadzirani prostor, kako bi građani bili pravovremeno informirani.
Interni akti jedinica lokalne samouprave
Jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti interni akt ili pravilnik koji regulira upravljanje sustavom videonadzora. Taj dokument mora definirati:
- tko je odgovoran za upravljanje sustavom,
- svrhu i opseg videonadzora,
- gdje je videonadzor dopušten, a gdje zabranjen,
- način snimanja i vrijeme pohrane zapisa,
- tko ima pristup snimkama i u koje svrhe.
Ovi akti moraju biti usklađeni i s Pravilnikom i s GDPR-om.
Tehnički i sigurnosni zahtjevi sustava videonadzora
Sustav videonadzora mora biti siguran u tehničkom i informatičkom smislu. Video signal mora biti kriptiran, a komunikacijska infrastruktura zaštićena od neovlaštenog pristupa.
Hardver i softver moraju imati ugrađene mehanizme zaštite poput vatrozida, antivirusne zaštite i sustava za detekciju upada. Pristup snimačima mora biti strogo kontroliran, fizički i digitalno.
Svi pristupi sustavu moraju se evidentirati u logovima, a korisnički računi moraju biti individualni i zaštićeni snažnim lozinkama. Ako kamera snima područje izvan dopuštene zone, obavezno je korištenje maskiranja dijelova slike.
Kibernetička sigurnost i video nadzor
Primjena GDPR-a usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću. Video sustavi često su meta kibernetičkih napada, zbog čega je nužno redovito ažurirati softver, koristiti sigurne mrežne protokole i provoditi sigurnosne provjere.
Ulaganje u kvalitetnu cyber zaštitu nije samo tehničko pitanje, već i zakonska obveza koja štiti sustav, podatke i povjerenje građana
Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora
Video nadzor javnih površina može značajno povećati sigurnost i kvalitetu života u gradovima, ali samo ako je proveden zakonito, transparentno i sigurno. Pravilna primjena Zakona o privatnoj zaštiti, usklađenost s GDPR-om i poštivanje tehničkih standarda ključni su preduvjeti uspješne implementacije.
Jedinice lokalne samouprave koje pristupe videonadzoru strateški i odgovorno ne samo da smanjuju rizike, već grade povjerenje građana i stvaraju temelje za siguran i moderan javni prostor.
You must be logged in to post a comment Login