Povežimo se

Gradnja

Deset najljepših dvoraca

Od filmskog platna do svijeta knjiga i legendi; dvorci u popularnoj kulturi bude asocijacije na romantične priče i uzbudljive bitke. Pogledajte listu 10 stvarnih dvoraca koji jednako privlače svojom bogatom poviješću, kao i mističnom ljepotom koja ih okružuje.

10. Dvorac Bran

Dvorac Bran nalazi se u Rumunjskoj, na granici između pokrajine Transilvanije i Vlaške. Poznat i pod nazivom “Drakulin dvorac”, reklamiraju ga kako dom naslovnog lika romana Drakula, pisca Brama Stokera. Ipak ne postoje podaci kako je Stoker bio upoznat s poviješću dvorca, koji ima samo neke dodirne točke sa stvarnom osobom Vladom Tepešem (koji je Stokeru poslužio kao glavna inspiracija za Drakulu). Dvorac je danas velika turistička atrakcija i muzej u kojem posjetitelji mogu razgledati rumunjska kulturna i umjetnička dobra.

Dvorac Bran Dom2

 

9. Château du Haut-Koenigsbourg

Dvorac Haut-Koenigsbourg smješten je na visokom brdu s kojega se pruža pogled na alzašku ravnicu u Francuskoj. Dvorac je bio aktivan od srednjeg vijeka pa sve do Tridesetogodišnjeg rata kada su ga nakon 52 dana opsade opljačkale i spalile švedske snage. Sljedećih nekoliko stotina godina dvorac pada u zaborav i ostavljen je na milost i nemilost zuba vremena. Godine 1899. njemački vladar Wilhelm II ga obnavlja. Nakon Prvog svjetskog rata, dvorac preuzimaju Francuzi, a danas je Haut-Koenigsbourg jedna od najvećih turističkih atrakcija te regije.

Château du Haut-Koenigsbourg Dom2

8. Dvorac u Heidelbergu

Njemački grad Heidelberg također se može pohvaliti lijepim dvorcem, smještenim 80-tak metara iznad stare jezgre grada. Ostaci dvorca smatraju se jednim od najznačajnijih renesansnih građevina sjeverno od Alpa. Dvorac je sagrađen u 13. stoljeću, a njegova turbulentna povijest dovela je do njegovog uništenja tijekom Tridesetogodišnjeg rata. U 17. stoljeću napadaju ga Francuzi no ni tu se njegovo stradanje ne zaustavlja; 1764. građevinu je oštetio grom, a dijelovi dvorca čak su korišteni za gradnju novih kuća u Heidelbergu. Sve preinake na dvorcu rezultirale su različitim arhitektonskim stilovima koji su pridonijeli njegovom današnjem šarmu.

Dvorac u Heidelbergu Dom2

 

7. Dvorac Matsumoto

Jedan od najslavnijih japanskih dvoraca je dvorac Matsumoto. Specifičnost strukture krije se u njegovom položaju; naime nije sagrađen na proplanku kao što je to slučaj kod većine ovakvih objekata, već u nizini. Upravo iz tog razloga, njegov obrambeni sistem leži u ojačanim zidovima, brojnim jarcima i tunelima.

Dvorac Matsumoto Dom2

6. Château de Chillon

Château de Chillon je jedna od najposjećenijih povijesnih građevina Švicarske. Nalazi se između obale Ženevskog jezera i Alpa. Dvorac se sastoji od 100 zasebnih zgrada koje su postupno povezane u jednu cjelinu. Značajno je proširen u 13. stoljeću, a usprkos tomu što nikad nije stradao u ratovima, doživio je brojne preinake tijekom vremena.

Château de Chillon Dom2

 

5. Krak des Chevaliers

Krak des Chevaliers u Siriji smatra se jednim od značajnijih križarskih dvoraca. Riječ “krak” potječe od sirijske riječi “karak” što znači “tvrđava”. Nalazi se na vrhu brda visokog 650 metara. Izvorni dvorac sagrađen je 1031. godine te okupiran tijekom Prvog križarskog rata. Lawrence od Arabije ovaj je dvorac opisao kao jednu od najbolje očuvanih utvrda na svijetu, ali i kao jednu od najdomljivijih.

Krak des Chevaliers Dom2

4. Burg Eltz

Njemački srednjovjekovni dvorac Burg Eltz nalazi se u brdima iznad rijeke Moselle. Još uvijek je u nasljedstvu ogranaka obitelji Eltz, koja je taj kraj naselila u 12. stoljeću, prije 33 generacije. Dijelovi dvorca koji pripadaju obitelji Rübenach i Rodendorf, otvoreni su za javnost, dok Kempenich ogranak obitelji koristi preostalu trećinu dvorca.

Burg Eltz Dom2

 

3. Dvorac Warwick

Vilim I. Osvajač sagradio je Warwick davne 1068. godine. Od tada dvorac je prošao kroz brojne izmjene poput dodatka tornjeva i redizajniranog stambenog dijela. Također, drvena konstrukcija zamijenjena je kamenom u 12. stoljeću. Tijekom Stogodišnjeg rata (koji je trajao od 1337. do 1453. godine), fasada je dodatno pojačana te je jedan od značajnih primjera vojne arhitekture 14. stoljeća. Godine 2001. dvorac Warwick je ušao na listu “Deset britanskih povijesnih zgrada”.

Dvorac Warwick Dom2

2. Dvorac Alcázar

Najpoznatiji španjolski dvorac smjestio se na strmoj litici iznad ušća rijeke Eresme i Clamores. Alcázar je izvorno izgrađen kao arapska utvrda, ali je od tad služio kao kraljevska palača, zatvor, kraljevski vojni koledž i vojna akademija. Tijekom Srednjeg vijeka bio je omiljena rezidencija mnogih monarha i ključna utvrda u obrani kraljevstva.

 

Dvorac Alcázar Dom2

 

1. Neuschwanstein

Jedan od nesumljivo najatraktivnijih dvoraca smjestio se na strmom brdu blizu Füssena u jugo-zapadnoj Bavarskoj. Riječ je o bajkovitom dvorcu Neuschwanstein. Dvorac je dao izgraditi bavarski kralj Ludwig II u čast na slavnog skladatelja Richarda Wagnera. Kralj Ludwig umire pred završetak građevinskih radova. Otad, dvorac je posjetilo preko 60 milijuna ljudi, a pojavljuje se i u nekoliko igranih filmova. Po uzoru na Neuschwanstein modelirano je i nekoliko replika u zabavnom parku Disneyland, a dvorac slovi i kao najfotografiranija zgrada u Njemačkoj.

Neuschwanstein Dom2

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice