Događanja
6. otvoreni dijalog partnera ima cilj smanjenje onečišćenja zraka
Do 2050. godine
Početkom lipnja 2022. održan 6. otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zadnji se otvoreni dijalog održao prije više od dvije godine, a kako pratimo njihova održavanja, nismo propustili povratnički.
U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku ugrađena je inicijativa 6.1 za obnovu zgrada. Vrijedna je 4,4 milijarde kuna, a cilj joj do 2050. značajno smanjiti onečišćenje zraka dekarbonizacijom zgrada.
‘Mi i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, a i strateškim dokumentima, višegodišnjim financijskim okvirom, te novom kohezijskom omotnicom koja će nam biti na raspolaganju, ćemo doprinijeti ostvarenju ciljeva i zelene europe, a naravno i zelene i zelenije Hrvatske’, kaže Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Usmjereni na širi spektar partnera
Važnosti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva svjesni su i potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada. Ona je potpisana u sklopu 6. otvorenog dijaloga partnera kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
‘Mi smo usmjereni na široki spektar partnera, od same javne uprave, znači neki gradovi su potpisnici, ministarstvo, isto tako Fond za zaštitu okoliša, a danas je potpisao fond za obnovu koji je u međuvremenu formiran, središnji državni ured. Isto tako svi koji sudjeluju u procesu građenja’, kaže Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
‘Zapravo je ideja otvorenog dijaloga partnera stavit za stol privatni i javni sektor te se vidi razmjena ideja i problema iz raznih kuteva. Svatko ima u svom dijelu posla određene probleme koje onda podijelimo i onda znamo svi zajedno doći do rješenja’, dodaje.
Tri arhitektonska ureda
Po prvi puta, povelju su potpisala tri arhitektonska ureda: NFO, 3LHD i Sangrad+AVP.
‘3LHD već cijeli niz godina primjenjuje zelene politike u svojim projektima i to nam je izmnimno važno i to jedan od ono strateških ciljeva. Da ti projekti budu, zeleni i zeleno usmjereni. Mislim da je u cilju dodatne promocije zelenih politika za koje se hrvatska opredijelila iznimno važno, da i arthitekti se u to uključe’, tvrdi Romana Ilić, direktorica 3HLD.
Arhitekti se često vide, ali zapravo iza cijelog projekta je čitav niz inženjera raznih struka da bi cijeli projekt na kraju mogao biti usmjeren na zeleno i energetski priča da bi mogla biti suvisla.
Potpisivanjem povelje potiče se kontinuirana suradnja na izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nZEB).
Model zelene urbane obnove
‘Sad krećemo s jednim novim, holističkim pristupom, gdje ćemo sagledavati ne više samo zgrade i to ne zgrade koje se koriste, nego i prostore oko njih, znači kompletnu zelenu infrastrukturu tih javnih zgrada koje koriste i višestambenih zgrada. Ali isto tako i zgrade koje su do sada bile prazne pa nisu trošile energiju i nisu mogle bit obnovljene. Sad ćemo kroz kružno gospodarenje zgrada zapravo obnavljati i te zgrade’, kaže Ines Androjić Brajčić, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost financirat će se i energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Radi se o zgradama koje često ne mogu postići postotak uštede koje postižu zgrade koje nisu pod zaštitom.
300 milijuna bespovratnih sredstava
‘Za tu investiciju osigurano je 300 milijuna kuna i ministarstvo kulture i medija priprema poziv za dodjelu bespovratnih sredstava’, kaže Anastazija Magaš Mesić, iz Ministarstva kulture i medija.
‘Mi tražimo 30 posto uštede primarne energije za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra dok je obično postotak uštede koji se traži kod zgrada koje to nisu, veći’, nadovezuje se.
U postizanju energetskih i klimatskih ciljeva, potpisnici povlje vodit će se primjenom načela ‘energetska učinkovitost na prvome mjestu’, a poseban naglasak stavit će na korištenje obnovljivih izvora energije. Posljednji otvoreni dijalog bio je u veljači 2020.-te godine, nakon koje se počelo djelovati u smjeru sveobuhvatne obnove.
‘Ono što se desilo značajno je bio potres koji nas je sve doveo u situaciju da, osim o energetskoj obnovi zgrada, moramo misliti i o obnovi od potresa koja je puno skuplja’, dodaje Križ Šelendić.
6. otvoreni dijalog održan je u hibridnom obliku, a njegovi rezultati odrazit će se ne samo na dekarbonizaciju zgrada, energetske uštede i sveobuhvatnu obnovu već i na unaprjeđenje gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.
Događanja
Arhitektonska elegancija iz Nürnberga: Kömmerling WarmCore postavlja nove standarde aluminijskih sustava
Na nedavno održanom vodećem svjetskom sajmu Fensterbau Frontale u Nürnbergu, Profine Group, u sklopu kojeg aktivno djeluje Profine Croatia, predstavio je evoluciju aluminijskih sustava. U fokusu pozornosti bio je Kömmerling WarmCore 76 – sustav koji spaja besprijekoran dizajn aluminija s revolucionarnom toplinskom izolacijom, a obitelj je sada proširena i dugo iščekivanim kliznim stijenama.
Sajam Fensterbau Frontale mjesto je gdje se definiraju trendovi, a ovogodišnji nastup brenda Kömmerling potvrdio je što kupci danas žele: dom pun svjetla, moderan dizajn i niske račune za energiju.
Aluminij bez toplinskih kompromisa
Arhitekti i projektanti često se suočavaju s izazovom kako zadržati tanke linije i čvrstoću aluminija, a pritom zadovoljiti sve strože energetske certifikate. WarmCore 76 nudi odgovor upravo na tu dilemu. Riječ je o sustavu s vanjskom konstrukcijom od čvrstog aluminija koji osigurava vrhunsku stabilnost i dugovječnost.
Ono što ovaj sustav čini superiornim u odnosu na standardna rješenja je njegova unutrašnjost. Umjesto klasičnih prekida toplinskog mosta, WarmCore koristi izolacijsku jezgru od visokokvalitetnog PVC-a koja osigurava da toplina ostaje unutar vašeg doma. Ovakav dizajn omogućuje:
- Izvanrednu stabilnost bez potrebe za čeličnim ojačanjima.
- Vrhunske izolacijske vrijednosti s kojima se postiže Uf do 1.0 W/(m2K) što ovaj sustav stavlja u sam vrh ponude.
- Zahvaljujući iznimnoj izolaciji, značajno smanjujete troškove grijanja zimi i hlađenja ljeti.
- Maksimalnu otpornost na vremenske uvjete uz minimalno održavanje aluminijske površine.
Kao vrhunac minimalizma i odgovor na najnovije trendove u modernoj arhitekturi, Kömmerling je na sajmu u Nürnbergu predstavio sustav WarmCore 76 Pure sa skrivenim krilom, rješenje koje arhitektima omogućuje postizanje potpuno ravnih i čistih linija fasade. Glavna prednost ovog inovativnog dizajna su nevidljivi profili s vanjske strane, gdje je krilo potpuno sakriveno iza okvira, čime se postiže elegantan efekt fiksnog ostakljenja čak i na prozorima koji se otvaraju.
Zahvaljujući ekstremno vitkim profilima, staklena površina je znatno veća, što u interijer unosi maksimalnu količinu prirodnog svjetla uz beskompromisnu estetiku idealnu za objekte koji traže čisti “stakleni” izgled bez vidljivih rubova aluminijskih krila. Unatoč takvom minimalističkom pristupu, sustav zadržava iznimna izolacijska svojstva s impresivnom toplinskom vrijednošću od Uf = 1,2 W/(m2K), čime se potvrđuje kao tehnički superiorno rješenje za suvremenu gradnju.
Novo u ponudi: Klizni sustavi za panoramske vizure
Poseban interes na sajmu izazvalo je proširenje asortimana. Uz već dokazane prozore, balkonska i ulazna vrata, predstavljen je i novi klizni sustav unutar WarmCore serije.
Ova inovacija omogućuje projektiranje velikih staklenih površina koje daju moderan, prozračan izgled objektu, uz zadržavanje svih prednosti aluminijske vanjštine. Za arhitekte i krajnje korisnike to znači potpunu kreativnu slobodu:
- Individualni dizajn: možete birati između stotina boja, tekstura drva ili metalik tonova kako bi se stolarija savršeno uklopila u vaš interijer i eksterijer.
- Opcije anodiziranih površina koje savršeno nadopunjuju suvremeni interijer i eksterijer.
- Lakoću rukovanja: unatoč masivnosti i stabilnosti aluminija, otvaranje i zatvaranje je izuzetno lagano i bešumno.
- Dizajn koji omogućuje da vanjska strana bude vizualno potpuno drugačija od unutarnje.
U skladu s krilaticom “Today for Tomorrow”, Kömmerling dokazuje da aluminijski sustavi mogu biti ekološki prihvatljivi. WarmCore 76 koristi do 90% recikliranog aluminija i 100% reciklirani PVC, čime se direktno smanjuje ugljični otisak zgrade, što je danas ključan faktor pri dobivanju zelenih certifikata u gradnji.
Nastupom u Nürnbergu, Profine Croatia je još jednom potvrdila da WarmCore 76 nudi “najbolje iz dva svijeta” – prestižnu estetiku aluminija koju vole arhitekti, uz toplinu i uštedu koju zahtijeva moderan obiteljski dom.
Za stručne konzultacije, tehničke detalje i uvid u cijelu paletu WarmCore rješenja, obratite se timu Profine Croatia d.o.o.
Događanja
Vrata nade u Brescii: Arhitektura kao most između zatvora i društva
U sjevernoj Italiji, u gradu Brescia, arhitektonski studio Stefano Boeri Architetti predstavio je projekt koji pomiče granice uloge arhitekture u društvu. Riječ je o instalaciji “Gate of Hope” (Vrata nade) smještenoj u sklopu zatvora Nerio Fischione, nastaloj kao dio međunarodne inicijative Porte della Speranza.
Ovaj projekt spaja arhitekturu, umjetnost i društveni angažman, s ciljem stvaranja novih prilika za osobe u zatvorskom sustavu – ali i otvaranja dijaloga s gradom.
Međunarodna inicijativa koja mijenja percepciju zatvora
Program Porte della Speranza zamišljen je kao dugoročna umjetničko-edukativna platforma koja će se provoditi do 2026. godine u deset zatvora u Italiji i Portugalu.
Projekt okuplja niz institucija, uključujući Gravissimum Educationis Foundation i Italian Ministry of Justice, a fokus mu je stvaranje tzv. “umjetničkih vrata” – instalacija koje simboliziraju prijelaz, novu priliku i mogućnost reintegracije.
Prva takva intervencija realizirana je u milanskom zatvoru San Vittore, prema projektu arhitekta Michele De Lucchi, dok se program nastavlja u Brescii i drugim gradovima poput Rima, Venecije i Napulja.
Arhitektura kao prag, a ne prepreka
Projekt u Brescii posebno je zanimljiv jer redefinira samu ideju zatvorskog prostora. Umjesto klasične barijere, “Vrata nade” zamišljena su kao otvoreni prag između zatvora i grada – mjesto susreta, komunikacije i razmjene. Smještena u jednom od najopterećenijih talijanskih zatvora, instalacija pokušava pronaći odgovor na ključni problem: kako omogućiti zatvorenicima stvarne šanse za povratak u društvo.
Digitalna vrata koja otvaraju stvarne prilike
U središtu projekta nalazi se inovativno rješenje u kojem je jedno krilo drvenih vrata transformirano u digitalni ekran. Na njemu se kontinuirano prikazuju oglasi za posao, programi edukacije, stručne prakse i radionice, kao i mogućnosti suradnje s lokalnim tvrtkama i socijalnim zadrugama. Na taj način vrata prestaju biti samo simboličan element i postaju konkretan alat za reintegraciju zatvorenika u društvo. Istodobno, identična instalacija postavljena je i na javnoj lokaciji, na Piazzale Arnaldo, čime se uspostavlja jasna vizualna i funkcionalna veza između zatvorskog sustava i urbanog života.
Dvosmjerni dijalog između grada i zatvora
Iako fizički odvojena, ova dva arhitektonska elementa djeluju kao jedinstven sustav. Dok vrata unutar zatvora pružaju informacije o mogućnostima zapošljavanja i profesionalnog razvoja, ona postavljena u gradu informiraju javnost o uvjetima u zatvorskom sustavu, problemu prenapučenosti te svakodnevnom radu zatvorskog osoblja i volontera, kao i o kulturnim i edukativnim inicijativama koje se odvijaju unutar zatvora. Na taj način projekt ne povezuje samo prostore, već i ljude, potičući razumijevanje i dijalog između zatvorske zajednice i šire javnosti.
“U zatvoru se nada zove – posao”
Arhitekt Stefano Boeri naglašava ključnu ideju projekta:
“Vjerujem da u zatvoru riječ nada ima drugo ime – posao. Stvarna mogućnost zapošljavanja i profesionalnog razvoja za zatvorenike predstavlja jedan od najvažnijih razloga za zamišljanje života nakon izlaska. To je jedini put prema stvarnoj reintegraciji – životu koji uključuje rad, učenje i osobni razvoj.”
Dodaje kako su “Vrata nade” zamišljena kao most između zatvora i grada – dva prostora koja dijele iste mogućnosti, ali rijetko komuniciraju.
Arhitektura kao alat društvene promjene
Projekt u Brescii pokazuje kako arhitektura može imati daleko širu ulogu od samog oblikovanja prostora. U ovom slučaju ona postaje medij komunikacije, platforma za edukaciju i alat za društvenu inkluziju. “Vrata nade” nisu samo fizička instalacija, već predstavljaju infrastrukturu mogućnosti koja zatvorski sustav povezuje s realnim svijetom i otvara prostor za novu vrstu dijaloga.
