Događanja
6. otvoreni dijalog partnera ima cilj smanjenje onečišćenja zraka
Do 2050. godine
Početkom lipnja 2022. održan 6. otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zadnji se otvoreni dijalog održao prije više od dvije godine, a kako pratimo njihova održavanja, nismo propustili povratnički.
U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku ugrađena je inicijativa 6.1 za obnovu zgrada. Vrijedna je 4,4 milijarde kuna, a cilj joj do 2050. značajno smanjiti onečišćenje zraka dekarbonizacijom zgrada.
‘Mi i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, a i strateškim dokumentima, višegodišnjim financijskim okvirom, te novom kohezijskom omotnicom koja će nam biti na raspolaganju, ćemo doprinijeti ostvarenju ciljeva i zelene europe, a naravno i zelene i zelenije Hrvatske’, kaže Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Usmjereni na širi spektar partnera
Važnosti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva svjesni su i potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada. Ona je potpisana u sklopu 6. otvorenog dijaloga partnera kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
‘Mi smo usmjereni na široki spektar partnera, od same javne uprave, znači neki gradovi su potpisnici, ministarstvo, isto tako Fond za zaštitu okoliša, a danas je potpisao fond za obnovu koji je u međuvremenu formiran, središnji državni ured. Isto tako svi koji sudjeluju u procesu građenja’, kaže Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
‘Zapravo je ideja otvorenog dijaloga partnera stavit za stol privatni i javni sektor te se vidi razmjena ideja i problema iz raznih kuteva. Svatko ima u svom dijelu posla određene probleme koje onda podijelimo i onda znamo svi zajedno doći do rješenja’, dodaje.
Tri arhitektonska ureda
Po prvi puta, povelju su potpisala tri arhitektonska ureda: NFO, 3LHD i Sangrad+AVP.
‘3LHD već cijeli niz godina primjenjuje zelene politike u svojim projektima i to nam je izmnimno važno i to jedan od ono strateških ciljeva. Da ti projekti budu, zeleni i zeleno usmjereni. Mislim da je u cilju dodatne promocije zelenih politika za koje se hrvatska opredijelila iznimno važno, da i arthitekti se u to uključe’, tvrdi Romana Ilić, direktorica 3HLD.
Arhitekti se često vide, ali zapravo iza cijelog projekta je čitav niz inženjera raznih struka da bi cijeli projekt na kraju mogao biti usmjeren na zeleno i energetski priča da bi mogla biti suvisla.
Potpisivanjem povelje potiče se kontinuirana suradnja na izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nZEB).
Model zelene urbane obnove
‘Sad krećemo s jednim novim, holističkim pristupom, gdje ćemo sagledavati ne više samo zgrade i to ne zgrade koje se koriste, nego i prostore oko njih, znači kompletnu zelenu infrastrukturu tih javnih zgrada koje koriste i višestambenih zgrada. Ali isto tako i zgrade koje su do sada bile prazne pa nisu trošile energiju i nisu mogle bit obnovljene. Sad ćemo kroz kružno gospodarenje zgrada zapravo obnavljati i te zgrade’, kaže Ines Androjić Brajčić, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost financirat će se i energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Radi se o zgradama koje često ne mogu postići postotak uštede koje postižu zgrade koje nisu pod zaštitom.
300 milijuna bespovratnih sredstava
‘Za tu investiciju osigurano je 300 milijuna kuna i ministarstvo kulture i medija priprema poziv za dodjelu bespovratnih sredstava’, kaže Anastazija Magaš Mesić, iz Ministarstva kulture i medija.
‘Mi tražimo 30 posto uštede primarne energije za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra dok je obično postotak uštede koji se traži kod zgrada koje to nisu, veći’, nadovezuje se.
U postizanju energetskih i klimatskih ciljeva, potpisnici povlje vodit će se primjenom načela ‘energetska učinkovitost na prvome mjestu’, a poseban naglasak stavit će na korištenje obnovljivih izvora energije. Posljednji otvoreni dijalog bio je u veljači 2020.-te godine, nakon koje se počelo djelovati u smjeru sveobuhvatne obnove.
‘Ono što se desilo značajno je bio potres koji nas je sve doveo u situaciju da, osim o energetskoj obnovi zgrada, moramo misliti i o obnovi od potresa koja je puno skuplja’, dodaje Križ Šelendić.
6. otvoreni dijalog održan je u hibridnom obliku, a njegovi rezultati odrazit će se ne samo na dekarbonizaciju zgrada, energetske uštede i sveobuhvatnu obnovu već i na unaprjeđenje gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.
Događanja
Crystal Clean u showroomu Brigada: Izložba koja poziva na zajedništvo
Grafička dizajnerica Dora Biladžić i menadžerica u kulturi Andrea Šarić, autorice projekta Crystal Clean, nastavile su svoje umjetničko djelovanje otvorenjem izložbe u prostoru showrooma Brigada 05. veljače. Ovim postavom mlade autorice skreću pozornost na sve izraženiju potrebu za zajedništvom i inkluzivnošću u društvu koje postaje sve sklonije otuđenju i podjelama.
Izložba se nadovezuje na njihove ranije radove predstavljene na Velvet Festivalu 2024. i 2025. godine, gdje su prvi put izloženi prepoznatljivi svjetleći znakovi. Ovoga puta autorice su postojeće radove proširile novim izlošcima, inspiriranima idejama zajedništva, ljubavi i emocionalne otvorenosti, uoči nadolazećeg Valentinova.
Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada
“Htjele smo ponovno izložiti svjetleće znakove koje smo ranije predstavile na Velvet Festivalu, ali i dodati nove radove koji su najviše inspirirani zajedništvom, ljubavlju i svojevrsnom društvenom emocionalnom velikodušnošću. To je nešto za što vjerujemo da je danas izrazito važno njegovati“, ističu autorice.
Dodaju kako im je jedan od glavnih motiva stvaranje osjećaja sigurnog prostora:
„Naš je cilj kroz izložbe stvoriti osjećaj sigurnog mjesta u kojem se svi međusobno prihvaćaju, osobito u ovom razdvajajućem vremenu s kojim se i same teško nosimo.“
Spend some risk on love
Na pitanje nedostaje li današnjem društvu osjećaj zajedništva, autorice odgovaraju potvrdno: „Izuzetno. Smatramo da je važno svjesno raditi na njegovanju uključivosti i emocionalne hrabrosti. Zato smo i postavile natpis Spend some risk on love – jer vjerujemo da je važno riskirati zbog ljubavi i stvarnih ljudskih povezanosti.“
Posebno naglašavaju i važnost govorenja iz ženske perspektive: Uvijek nam je važno hrabro pričati iz ženske pozicije i dopustiti si nježnost u vlastitim radovima. Također bismo voljele da ljudi ovom izložbom budu inspirirani, razveseljeni i s osjećajem da su prihvaćeni – kao dio zajednice.“
Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca
Uz za Crystal Clean već prepoznatljive reinterpretacije prometnih znakova, izložba obuhvaća i niz svjetlosnih izložaka s porukama „Togetherness“, „Pinky Promise“ i „Spend some risk on love“, koje jasno artikuliraju središnju ideju postava: osvještavanje važnosti bliskosti, zajedništva i ljubavi kao vrijednosti zbog koje se isplati preuzeti rizik.
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
