Povežimo se

Gastro

Rezanci

Ovo je jedan od najjednostavnijih, ali uistinu, i najljepših recepta i tanjura. Potrebna nam je za kg bijeloga brašna duple ništice desetak jaja, naravno svježih i malo mlijeka ili vode.

 

To ćemo lijepo umijesiti kao da ćemo praviti savijače. Potom se tijesto oklagijom razvije na stolu prije posutom brašnom. Ne ide se razvlačiti toliko tanko kao za pite ili kolače. Ostane debljina otprilike jedan i pol mm. Kada ste procijenili da ste dovoljno razvili tijesto, savijte ga u trubu i oštrim nožem režite na jedan cm širine. Kada ste sve narezali uzimajte sa srednjim prstom i palcom u sredinu kolačića i podignite u zrak da se opruže rezanci. Takve ih malo ispremiješajte i odložite da se prosuše, ako ćete ih odmah pripremati, ali ako ne, onda ih takve za koji naredni dan stavite u hladnjak, ali ako ćete na duže vrijeme onda u zamrzivač.

 

Rezanci Dom2

 

Ako želite zelene rezance onda prokuhajte malo špinata, ohladite ga i u mikseru ga sa kojom kapi ulja izmiksajte i dodajte tijestu. Tako ćete imati zelene rezance. Ako vam slučajno padne napamet da biste voljeli imati skoro ljubičaste, modre ili plave rezance, onda dobro prokuhajte ciklu, pa je ohlađenu izmiksajte sa kojom kapi ulja i izmiješajte sa tijestom prije razvijanja. Imati ćete ukusne, zanimljive i lijepe rezance. Tako ćete kao kuharica pokazati i interes i znanje i korist. To je sve za kuharicu na cijeni. To jednako možete učiniti i sa sipinim crnilom i imati potpuno crne rezance kao što je rižot crn. Kuhar AC Milan-a pravi na pladnjima zastave od rezanaca i špageta. To je naučio Z. Bobana pa i on lijepo to radi u svojim restoranima u Zagrebu. To je ujedno i Berlusconijev kuhar, koji je u mojoj kuhinji u Šuici probao naš umak od lučnice i ostao zapanjen sa svojom ekipom. Dobio je recept i poslije se pohvalio da ga koristi za sva hladna predjela i naravne odreske kao i za svježe kobasice bilo s roštilja ili kuhane.

 

Rezanci Dom2

 

Umak za rezance je jednak kao i za špagete – bolonjske. Treba imati jednaku mjeru svinjskoga i junećega mljevenoga mesa. To ćemo meso staviti da se pirja u prije pripremljenom umaku. Ovaj umak se čini: na vruće maslinovo ulje stavimo rukom natučeni češnjak koji ćemo izbaciti čim porumeni, pa stavljamo začinsko bilje (peršin, bosiljak, koju maslinu) i dodajemo crno vino.

Rezanci se stavljaju u kipuću vodu u koji smo stavili obilatije soli. Dovoljno je sedam osam minuta za kuhanje, ali je proba najsigurnija mjera. Nemojte ih nikada prekuhati. U posudu u koju ćete staviti ocijeđene rezance stavite koju kap ulja ili kockicu margarina. Promiješajte dobro prije nego stavite umak. Tako vam se rezanci neće lijepiti i imati će prirodniju boju.

Parmezan ne smije izostati, makar kakav dobar ovčji sir može dati lijep okus i lijep miris. Imamo mi lijepih ovčjih sireva.

Ovakav jednak recept se može primijeniti i primjenjuje se i za špagete ili za različite vrste makarona ili bilo koje druge tjestenine.

I bez drugoga jela ovo jelo već traži dobro pivo ili domaće bijelo vino. Naime rezanci su uvijek u Italiji prvo jelo.

«Zločesti ljudi žive da bi jeli i pili; dobri ljudi jedu i piju da bi živjeli»(Sokrat). Mi ćemo, naravno, biti uvijek dobri ljudi dobre ćudi.

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Gastro

Tri novogodišnja koktela za proslavu kod kuće 

Denis Vlahovac, Daruvarčanin sa zagrebačkom adresom, koktele je učio raditi uz najbolje koktel majstore u New Yorku. Podučava, dizajnira koktel karte i svojim znanjem želi unaprijediti hrvatsko ugostiteljstvo. Za gledatelje emisije Dom na kvadrat, osmislio je tri koktela koja možete napraviti kod kuće, za proslavu Nove godine.

Najvažniji sastojci za dobar koktel

Najvažniji je dobar sirup, domaći po mogućnosti, svježe cijeđen sok od limuna i kvalitetan alkohol.

Denis je pripremio sirup od cimeta i klinčića. Otopio je šećer, dodao cimet i klinčić te takav sirup može trajati čak tjedan dana. Potom je iscijedio đumbir, dodao šećer i vodu u jednakom omjeru, sve to je dodatno izblendao i ostavio da odstoji.

Uz to su nam potrebni i cijeđeni sok od naranče, sok od jabuke i svježe cijeđeni sok od limuna te džin i viski.

Koktel sa džinom i đumbirom Denisov je prvi odabir

Prvo uzimamo led i stavljamo ga u čašu. No, bitno je za naglasiti da se ovi kokteli mogu napraviti i u toplim varijantama, dakle, ne moraju nužno biti hladni. U slučaju toplih koktela, potrebna je manja količina limuna.

Čašica za rakiju mjera je za količinu džina.

Idući sastojak je sirup od đumbira. Njega je potrebno staviti u količini manjoj od džina, odnosno jednakoj količini soka od limuna.

Je li važno mjeriti svaki sastojak?

Denis navodi da je važno, no, sve ovisi o pojedincu i njegovom ukusu. Ako netko više voli alkoholna pića, dodat će više alkohola, ali, bitno je da sirup i kiselina budu u jednakom omjeru i da alkohol i sok sve malo razvodne, da dodaju teksturu.

Na kraju dodajemo sok od jabuke u količini istoj kao i džin i sve to na kraju pomiješamo te smo dobili ukusan novogodišnji koktel.

Koktel s viskijem

Ponovno ćemo startati s ledom. Denis kaže da je to zato jer je tako najlakše dobiti sastojke u čaši. Ako stavite puno sastojaka i onda tek dodate led, završit ćete s jednom kockom leda koja nećete moći ohladiti piće.

Za ovaj koktel potreban nam je sirup koji se sastoji od pet začina – cimeta, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira i pimenta. Ovaj sirup Denis koristi za sve zimi. Od kuhanog vina do kuhanog džina.

Koliko je važan sirup u jednom koktelu?

Denis ističe da je po njegovom mišljenju sirup vrlo važno, čak važniji i od samog alkohola.

Vratimo se na koktel. Dodajemo još sok od limuna i sok od naranče i dobivamo ukusan koktel!

Koktel za djecu

U ovaj koktel Denis spaja sastojke koje već ima, sirup od cimeta i klinčića. K tome dodaje sok od limuna i sok od jabuke, ali i naranče, te nakon što se sve to pomiješa imamo fini dječji koktel. Koji se vama najviše sviđa?

Sretna vam nova godina!

Nastavite čitati

Gastro

Nezamjenjiv miris domaćeg kruha

Držite li do tradicije, vašu blagdansku trpezu sasvim sigurno neće zaobići mirisni blagdanski kruščić. Više o ovoj deliciji otkrit će nam naša sugovornica Marija Zdilar.

Blagdanski kruh predstavlja obitelj i zajedništvo

Do pedesetih godina prošloga stoljeća diljem Hrvatske za Božić i Novu godinu pripremale su se posebne vrste kruha. Ovisno o kraju u kojem su se pripremali, mijesili su se od pšeničnoga, mješavine pšeničnoga i kukuruznoga ili raženoga brašna.

Svečani blagdanski kruh, slani ili slatki, i danas je dio mnogih blagdanskih trpeza, a posebno toplu priču pripovijeda onaj koji izrađuje magistrica biotehničkih znanosti Marija Zdilar.

Blagdanski kruh servira se u vrijeme blagdana i on predstavlja obitelj, okupljanje, ali ujedno predstavlja i dijeljenje. Budući da Marija dolazi iz jednog malog pitoresknog grada na gori, Imotskoga, jako je odana tradiciji. 

Učila je od bake i majke

Svoj prvi božićni kruh Marija je izradila u toplini roditeljskog doma. S nostalgijom se prisjeća neponovljivih trenutaka koje je kao djevojčica dijelila sa ženama u svojoj obitelji.

“Moji prvi koraci izrade kruha iz mog djetinjstva bili su uz moju baku i moju mamu, a ja sam kasnije kad sam dobila svoju djecu željela tu tradiciju i tu emociju prenijeti na njih. Sam osjećaj doma i topline i mirisa koji je prisutan, i ugode koja se stvara dok se kruh peče, odlučila sam da to mora biti ono obavezno što moram prenijeti na moju djecu”, priča nam Marija.

Treba odabrati najbolje sastojke

Premda je okus ono što najviše ističe kao bitno, posebice kad su blagdanske delicije posrijedi,  Marija teži tome da joj kruh ima i neke druge kvalitete. Posebnu pažnju pridaje sastojcima koje ne bira prema tome koliko su ukusni, već po prema njihovoj hranjivosti.

Kod izrade ovog kruha koristila je tri vrste žitarica. Bučine sjemenke, lanene sjemenke i suncokret sjemenke. Sve te tri sjemenke vrste imaju u sebi omega 3 masne kiseline koje su izrazito važne za krvožilni sustav. 

Recept za najukusniji blagdanski kruh

Nismo mogli ne zamoliti Mariju da nam, za one koji nisu imali sreću učiti o kruhu od mama i baka, otkrije na koji način priprema svoju prekrasnu zdravu božićnu bajku od dizanog tijesta.

Za Marijin kruh potreban je kilogram brašna, sol, instant kvasac. Koristila je tri vrste sjemenki, lan, bučine sjemenke i suncokret sjemenke, sve tri vrlo su zdrave. Sve to zamijesila je s mlakom vodom, a nakon što je dobila jedinstvenu smjesu stavila ju je na posudu s toplom vodom da miruje otprilike sat vremena.

Nakon tih sat vremena, kruh se stavlja u neki željeni kalup koji želimo dobiti. Marija se poslužila kuglofom, to jest njegovim oblikom jer je privlačan i svi ga vole.

Na kraju, nakon što odboravi neko vrijeme u kalupu, stavlja se u vruću pećnicu i nakon toga slijedi pečenje na oko sat do sat i pol vremena. Kada kruh dobije onu zlatnu koricu, zlatno smeđu on je spreman za stol.       

Ako ste kreativni, ukrasite ga

Jednom kad se nađe na stolu, vrijeme je da ga se ukrasi. Marija za to koristi vrpce koje odgovaraju dekoru njezina doma i blagovaonskog stola.

Jednom kad budete potpuno zadovoljni time kakav vizualni dojam ostavlja vaš blagdanski kruščić, možete ga iznijeti pred goste koji nestrpljivo čekaju za stolom. U Marijinu slučaju bila je to operna pjevačica Antonella Malis koja je pjesmom zaokružila ovu prekrasnu božićnu priču.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice