Povežimo se

Gastro

Rezanci

Ovo je jedan od najjednostavnijih, ali uistinu, i najljepših recepta i tanjura. Potrebna nam je za kg bijeloga brašna duple ništice desetak jaja, naravno svježih i malo mlijeka ili vode.

To ćemo lijepo umijesiti kao da ćemo praviti savijače. Potom se tijesto oklagijom razvije na stolu prije posutom brašnom. Ne ide se razvlačiti toliko tanko kao za pite ili kolače. Ostane debljina otprilike jedan i pol mm. Kada ste procijenili da ste dovoljno razvili tijesto, savijte ga u trubu i oštrim nožem režite na jedan cm širine. Kada ste sve narezali uzimajte sa srednjim prstom i palcom u sredinu kolačića i podignite u zrak da se opruže rezanci. Takve ih malo ispremiješajte i odložite da se prosuše, ako ćete ih odmah pripremati, ali ako ne, onda ih takve za koji naredni dan stavite u hladnjak, ali ako ćete na duže vrijeme onda u zamrzivač.

Rezanci Dom2

Ako želite zelene rezance onda prokuhajte malo špinata, ohladite ga i u mikseru ga sa kojom kapi ulja izmiksajte i dodajte tijestu. Tako ćete imati zelene rezance. Ako vam slučajno padne napamet da biste voljeli imati skoro ljubičaste, modre ili plave rezance, onda dobro prokuhajte ciklu, pa je ohlađenu izmiksajte sa kojom kapi ulja i izmiješajte sa tijestom prije razvijanja. Imati ćete ukusne, zanimljive i lijepe rezance. Tako ćete kao kuharica pokazati i interes i znanje i korist. To je sve za kuharicu na cijeni. To jednako možete učiniti i sa sipinim crnilom i imati potpuno crne rezance kao što je rižot crn. Kuhar AC Milan-a pravi na pladnjima zastave od rezanaca i špageta. To je naučio Z. Bobana pa i on lijepo to radi u svojim restoranima u Zagrebu. To je ujedno i Berlusconijev kuhar, koji je u mojoj kuhinji u Šuici probao naš umak od lučnice i ostao zapanjen sa svojom ekipom. Dobio je recept i poslije se pohvalio da ga koristi za sva hladna predjela i naravne odreske kao i za svježe kobasice bilo s roštilja ili kuhane.

Rezanci Dom2

Umak za rezance je jednak kao i za špagete – bolonjske. Treba imati jednaku mjeru svinjskoga i junećega mljevenoga mesa. To ćemo meso staviti da se pirja u prije pripremljenom umaku. Ovaj umak se čini: na vruće maslinovo ulje stavimo rukom natučeni češnjak koji ćemo izbaciti čim porumeni, pa stavljamo začinsko bilje (peršin, bosiljak, koju maslinu) i dodajemo crno vino.

Rezanci se stavljaju u kipuću vodu u koji smo stavili obilatije soli. Dovoljno je sedam osam minuta za kuhanje, ali je proba najsigurnija mjera. Nemojte ih nikada prekuhati. U posudu u koju ćete staviti ocijeđene rezance stavite koju kap ulja ili kockicu margarina. Promiješajte dobro prije nego stavite umak. Tako vam se rezanci neće lijepiti i imati će prirodniju boju.

Parmezan ne smije izostati, makar kakav dobar ovčji sir može dati lijep okus i lijep miris. Imamo mi lijepih ovčjih sireva.

Ovakav jednak recept se može primijeniti i primjenjuje se i za špagete ili za različite vrste makarona ili bilo koje druge tjestenine.

I bez drugoga jela ovo jelo već traži dobro pivo ili domaće bijelo vino. Naime rezanci su uvijek u Italiji prvo jelo.

«Zločesti ljudi žive da bi jeli i pili; dobri ljudi jedu i piju da bi živjeli»(Sokrat). Mi ćemo, naravno, biti uvijek dobri ljudi dobre ćudi.

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice