Povežimo se

Gastro

Pura i lučnica

Doslovce prevodim upustvo za uporabu koje stoji na vrećici kukuruzova-purina brašna jednoga sjeverno talijanskoga proizvođača domaćega brašna

Preporuča se za 1000 grama kukuruzova brašna staviti litra vode i dvije žlice krupne kuhinjske soli. Stavite sol u vodu, ali onda prije nego će voda uzavreti, a da vam se ne bi stvarali ugrušci brašna i tako ostali nekuhani, polako poput kiše sipajte brašno u vruću vodu i miješajte polako dokle god sipate brašno.

Imajte na umu da se pura sada treba još kuhati ili krčkati 30 do 40 minuta. Tek tada je spremna biti prilog ili glavno jelo ako je u pitanju s lučnicom.

Kaloričnost pure po mjernoj jedinici je 338 Kcal, a prebogata je karbohidratima (75,5), proteinski osrednja (7,6) i veoma nike masnoće (0,7). Međutim ako je služimo s lučnicom, onda treba kalorijski dodati još maslo, sol, češnjak i jogurt, odnosno kiselo mlijeko. Ovdje su već kalorije u veliko porastu i obilju.

Naš stari, domaći način

Najbolja pura je, svakako, domaća od domaćega kukuruza. Danas je uistinu rijetka, ali ako vam se posreći, onda radite ovako:

– litra vode neka ključa,
– na ovu litru vode ide 30 g soli,
– 30 g margarina, a može ga zamijeniti i žlica ulja
– 200 dkg purina domaćega brašna,
– tri komada bijeloga kruha (potpomaže miješanje i kasnije probavljanje).

Na svaki novi litru vode povećaju se i ostale mjere. Pura se stavlja u kipuću vodu i neprestano miješa i pazi da ne zagori. Miješa se uvijek puračem ili drvenom kašikom odozdo sa dna prema gore. Kuhanje mora trajati najmanje od šesdeset do sedamdeset i pet minuta.

 

pura Dom2

 

Za kuhanje domaće pure poželjan je bakrač ili gusani lonac.Ovakva pura je jednako dobra za lučnicu ili kao prilog gulašima ili divljači,kao i brudetima ili fiš paprikašima.

 

pura Dom2

 

Instant ili brza pura je već jedamput prokuhano brašno pa vrućoj pari. Izgubilo je puno od svojih izvornih sastojaka okusa i nutritivnih vrijednosti. Zato se i brzo kuha što se nema što u njoj skuhati. otpirilo je već s onom vrućom parom.

Bijela pura

Kao što postoji žuta pura, tako postoji i bijela pura koja se nije mogla začinjati, barem koliko ja znam, kašom, čvarcima ili lojem. Jedan od razloga je to što je bijela pura bila blagdansko jelo, dakle svečano jelo, pa se stoga moralo izbjeći onaj svagdanji jelovnik. Trebalo je biti majstor i napraviti, umiješati, umijesiti bijelu puru. Kao što svaka žena nije znala napraviti rodilji bijelu kašu s maslom kojom se isključivo desetak dana hrani, tako nije svaka znala napraviti bijelu puru. Jednako je važilo i za razvijanje pite, odnosno tijesta za pitu. Bijela pura bi se pravila tako da se stavi voda u gusani ili zemljani lonac kao i za žutu puru. Redovito se doda i krumpira izrezanih na kocke, jer je krumpir uvijek bio jeftiniji nego brašno, a dodavao se i u žutoj puri. Prosije se brašno i primakne blizu lonca koji vrije s već kuhanim krumpirima, naravno posoljenima, i polako se, šaku po šaku, sipa u lonac i neprestano puračom miješa da se ne stvaraju bubuljice bijeloga brašna i tako pura ostaje sirova. Brašno se sipa dok se procijeni gustoća pure. Tada se pokaže tko je majstor, jer sada tek treba miješati i ujediniti, odnosno miješanjem skuhati puru i ne dopustiti da zagori. Tu trebaju i mišići i umijeće, ali i paziti da te para ili brid lonca ne opeku.Tko ti daje za pravo pokvariti nedjeljno raspoloženje onima koji čekaju sedam dana da se najedu bijele pure?!

Začin je jednak – lučenica, odnosno, lučnica, kako se gdje zove.

 

pura Dom2

 

Na više mjesta iza domovinskoga rata kada sam prvi put pošao na nekakav odmor, sam pitao imaju li srdelu, ono iz želje. Jer, ako naručite srdelu i jastoga, onda valjda shvaćaju tko si i da želiš potrošiti. Međutim, odgovor je bivao da su oni restoran od imena i da nemaju srdelu – sirotinjsku ribu. Bivao sam uvijek ponovno ljut, a time sam ljutio i moje mlađe i starije kolege, jer su mi dobacivali ono: “seljače”. Međutim, došao sam na svoje u jednom puno boljem restoranu (Victoria) gdje mi je gazdarica odgovorila da se oni srdele ne stide, jer ih je srdela othranila. Bilo mi je drago i bio sam ponosan, pa sam često na odmoru odlazio u taj restoran. Isto je i s našom purom i zato je se danas ne smijemo stidjeti.

 

pura Dom2

 

Osim toga je i korisna i danas treba biti jednako važna. Samo što je rijetkost danas da netko zna skuhati i pripremiti onu staru puru. Stara domaća pura se pripremala tako da se u lonac stavilo obilato vode uz dodatak soli i ostavilo da voda provrije. Poslije se sipalo kukuruzno brašno mljeveno na vodenici ili žrvnju, pa bi se pura probila puračom i ostavilo da tako vrije-krčka dobar sat. Nakon tolikoga vrenja bi se odlio višak ove vode koja se zove kaša, da se može nadoliti ako bude suha, ali i zato da bi se s čvarcima ili uprženim lojem mogla kasnije počiniti pura. Pura bi se miješala dugo dok se sve ne ujedini, a miris je domaćinu kazivao kada je gotova. Osim kaše pura se začinjala i luč(e)nicom koja se pripremala s uprženim maslom na tavi, pa kada se maslo malo ohladi, dodao bi se češnjak satrven i uvaljan u sol i sjedinio bi se s maslom. Poslije toga se po volji ulije kiselo mlijeko ili jogurt ili ovisi o tome koliko ima osoba.Ta i takva krema ili umak se može služiti za više jela kao što su ona s roštilja, te pite i sl. Danas instant pura ima upute i nema problema za umiješati je, samo ne zaboravite kocku margarina i to ćete dobiti bez ikakva napora.Danas pametari kažu da pura zavarava glad. Neka govore. Pura je naša i ostaje naša!

Domaća pura se također može kuhati i kuha se tako da se odlije purina tekućina i stavi na prženu pancetu ili čvarke i time se začinja, pa se stoga i zove pura s kašom ili pura s čvarcima.

Ovako se pravila i pura s medom. Med bi se razblažio i zagrijao s vodom i tako se začinja pura i zove se pura s medom. Jednako se tako danas čini i s maslom. Domaće se maslo uprži i pura se uvalja i prelije domaćim prženim maslom. Miris i okus osvajaju, ali imajmo na umu da previše masla nije nimalo dobro našemu organizmu.

Kukuruzni kruh se pravio i zvao se kukuruza. Zamijesi se tanka pogača i peče kao i svaki drugi kruh bez kvasca. Neki stavljaju sirove čvarke u tijesto ili čak sušeni dimljeni ovčji loj kao čvarke. Danas je to uglavnom samo da se vidi kako je bilo nekada i kako se nekada “lijepo” jelo. Ovo se nekada jelo svaki drugi dan u dva oblika…

Pura na patki

Ako postoji stari fratarski recept, onda je ovo recept fratra koji je živio na selu i lovačkim šalama izazivao one što žive u samostanu.

Ovo je pripadalo lovcima među kojima su se nalazili često i naši stari ujaci kao što i danas ima pokoji i “ekolog i lovac”. Naime, recept se samo ovako zove, a njegov pravi naziv bi bio “pura s peradi” jer patka se koristi samo kao mamac u naslovu. Jednako dobro može poslužiti domaće pile, kokoš ili pijevac, kao i divlja ili pitoma patka. To je prvenstveno lovački recept kojega je dobrano koristio i ujak-fratar.

Po sebi je jednostavan recept, ali i uistinu slastan. Skuhajte bilo koje od navedene peradi, uklonite kuhano meso, dodajte soli po potrebi i «uspite» puru da se kuha, ako se radi o domaćoj puri od domaćega brašna, kuhajte barem sat vremena sa puračom u sredini pure. Poslije toga miješajte znalački i pazite na vodu-kašu da uzmete pravu mjeru. Pazite pura mora biti kuhana, a po želji mekša ili tvrđa, odnosno prospitija. Ako je palenta ili instant pura onda vam kaže na vrećici ili omotu da polako “sipate” u kipuću vodu i miješate par minuta dok ne dobijete željenu gustoću, odnosno vlašiju ili prospitiju puru.

Ovakvu puru možete jesti ili bolje reći samo probati, a možete je počiniti uprženim maslom, ali ne previše da ne izgubi onaj ukus i miris peradi, odnosno divljači. Također se s ovom purom sprema i lučnica kao i za svaku, recimo klasičnu puru.

No, ova pura je dobra uz kiseli kupus ili kalju, a ako imate priliku onda je najbolja kao prilog uz jela – gulaše od divljači.Ako ste imali divlju patku onda možete jedan dio skuhati da napravite puru, a drugi dinstati ili napraviti umak ili još bolje gulaš i tako pridodati onaj komad koji ste kuhali za puru. To je ono lovačko i izazovno. To je onda pura u dvostrukom umaku. Božićni objed.

Ako probate samu puru s patke gasite se kiselim mlijekom, a ako je patka ponijela puru u gulaš ili koji dobri umak onda su vam prijatelji proizvođači dobrih crnjaka ili plavaca. Njih, hvala Bogu, imamo na pretek. Tako pliva patka preko Save i ovamo i tamo, a k tome zapjeva i gangu i bećarac i združi tolike, čak i slabije prijatelje.

 

Recept iz knjige: STARA HERCEGOVAČKA KUHINJA

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće

Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.

Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih

Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.

1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom

Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)

Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.

Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.

Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.

Sastojci:

  • 40 ml votke
  • 100 ml mineralne vode s mjehurićima
  • 20 ml svježeg limunovog soka
  • Par listova mente
  • Led

Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima

Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)

Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.

Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru

Sastojci:

  • 50 ml bijelog ruma
  • 1 žlica smeđeg šećera
  • Sok od pola limete
  • 5-6 listova mente
  • Soda voda
  • Led

Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu

Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)

Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.

Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje

Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.

Sastojci:

  • 60 ml Aperola
  • 90 ml Prosecca
  • 30 ml mineralne vode
  • Led
  • Kriška naranče

Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici

Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)

Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.

Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.

Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.

Sastojci:

  • 50 ml votke
  • 100 ml ginger beer
  • 10 ml soka od limete
  • Led
  • Kriška limete

Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.

Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke

Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši

Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.

Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.

Sastojci:

  • 50 ml bijelog ruma
  • 30 ml kokosovog mlijeka
  • 50 ml soka od ananasa
  • Led

Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom

Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Nastavite čitati

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice