Gastro
Medovača – medica (i ostala pića od meda)
U litru stare šljivovice (prepečenice) rastopi se miješanjem 35 dag meda. Ako je med kristaliziran, rakija se može zagrijati da postane mlaka.

Kad se med rastopio, rakija se ulije u bocu i ostavi stajati osam dana dok se slegne talog. Nakon toga čista rakija se pretoči u drugu bocu i ostavi stajati najmanje 14 dana prije nego što se razumno počne piti.
Medena rakija
ili pravilnije liker od meda (šljivovica, viljamovka, lozovača… pa u novije vrijeme i od meda) obogaćena medom. Ovisno o količini , kvaliteti i vrsti meda koji se stavlja u bazu dobiva se izrazito lijepa boja sa blagim mirisom tekućeg meda.
Dodatkom postotka propolisa u gotov proizvod prije zrenja u inox bačvama dobivamo ljekovit napitak. Nadalje kvaliteta likera-rakije dobiva se njegovim starenjem u bačvama od 2 godine na više.
Važno je napomenuti da posude sa medenom rakijom kod starenja trebaju biti u prostorijama bez prisustva drugih rakija ili namirnica kako ne bi poprimile strane mirise. Gotova rakija puni obično u prigodne suvenir flaše pa predstavlja prepoznatljiv Hrvatski proizvod i izvan naše zemlje. Sadržaj alkohola kreće od 15-25% , pa ponekad i 30% . Na litru rakije za dobivanje prave arome i boje meda treba cca. 1,50 – 2,00 kg 3-4 vrste meda meda .
MED – NAPITCI
Medovina – 150 grama meda; sok jednog limuna; sok dvije narandže; 1 litar vode.
U hladnu vodu dodati med, sok od limuna i narandže. Miješati dok se med potpuno ne rastopi. Ovaj napitak se preporučuje naročito za tople ljetne dane. Pravi se svakodnevno da je svjež i drži se u hladnjaku. Umjesto soka od narandže može se dodati i sok od nekog drugog voća (kupine, jabuke, maline i si).
Grog od meda i mlijeka – 4 žumanca; 4 žlice meda; 4 žličice strugane čokolade.
Umutiti žumanca sa medom, pa podijeliti u četiri šalice za bijelu kavu. Preko jaja i meda dodati po žličicu strugane čokolade pa naliti šalicu vrućim mlijekom, promiješati i poslužiti.
Medena nest kava – 2 decilitra hladnog mlijeka; žlica meda i žlica nest-kave.
Sve se dobro razmuti i pije kao izuzetno prijatan i osvježavajući napitak. Naročito je pogodan za umne radnike.
Vruća medovača – 500 grama meda; pola litra vode; sok jednog limuna; 3—4 decilitra konjaka ili prepečenice.
U vruću vodu sipati med da provri i ostaviti da se ohladi, a onda dodati sok i limuna i konjak (ili prepečenicu). Sipati u boce i staviti ih u posudu sa toplom vodom tako da medovača bude sto toplija kad se služi.
Medeni jogurt – 1 čaša jogurta; 1 žumance; 2 žlice meda. Jogurt, žumance i med mutiti mikserom nekoliko sekundi. Ohladiti i poslužiti uz mliječni kruh.
Čaj s ananasom i medom – 8 žlica meda; 6 žlica čaja; manji ananas ili pola limenke kompota od ananasa, komadići leda.
U litru provrele vode staviti čaj i ostaviti da odstoji. U još mlak čaj staviti med i ostaviti da se ohladi. Isjeci ananas na komadiće, ili izvaditi komadiće ananasa iz kompota i u svaku čašu staviti po nekoliko komadića ananasa i napuniti čaše hladnim čajem u koji se mogu staviti i kockice leda.
Liker s narančom – 1 kilogram meda; 1 litra vode; 1 litra jake rakije; 60 grama suhih kora od naranče 6 grama cimeta.
Med se stavi na vatru i u njega uspe krupno sječena kora naranče i izlomljena kora cimeta. Tekućina treba da vrije oko 10 minuta na blagoj vatri, zatim se dolije voda, pusti da vrije još dvije minute i pjena se neprestano skida. Kad se skine sa vatre, ulije se rakija. Nakon sto je tekućina ohladila izlije se u veću staklenu posudu i dobro začepi. Kroz 5—6 dana procijedi se i nalije u manje boce. Sto duže stoji u bocama liker ce biti sve bolje.
Ovaj recept može poslužiti kao podloga i za druge vrste likera, s tim da se mijenja dodatak. Umjesto naranče, može se uzeti limun izrezan u komadiće, dvije mandarine, višnje, ili nešto drugo, već prema tome tko sto voli.
Vino od višanja s medom – 7 decilitara vode; 700 grama meda; 2 litra soka od višanja; malo cimeta i karanfilčića.
Vodu i med zagrijati da se med istopi. U ohlađenu tekućinu dodati cimet, karanfilčić i sok od višanja. Ako je sok gust i previše sladak, može se po želji razblažiti.
Medeni pjenušac – 200 grama meda; 2 litra bijelog vina; dvije žlice likera.
Uzeti med i liker, tome dodati bijelo vino pa sve izmiješati i izručiti u veći stakleni sud, pa držati četiri dana na hladnom mjestu. Petog dana tekućinu preliti u manje boce od jednog litra, čistim čepom zatvoriti, staviti preko čepa platno pa tanjom žicom omotati oko čepa i grlica boce i ostaviti mjesec dana na miru u hladnom prostoru. Piće se ponaša kao pravi pjenušac.
Medeni punč – 200 grama meda; 6 decilitara slatke pavlake; 5 žumanaca; 2 decilitra konjaka.
Žumanca i med umutiti u mikseru dok se ne zapjeni, dodati miris po želji, pa onda sa tim izmiješati slatko vrhnje i konjak. Mutiti još koji minut. Služiti kad se dobro ohladi.
Lliker od ruža – 750 grama meda; 125 grama ružinih latica; pola litra vode; 2 litra rakije.
U vodu koja je provrela sipati med, promiješati i skinuti pjenu, a zatim u tu tečnost staviti ružine latice i sve to ostaviti na toplom šporetu jedan minut, poslije čega se posuda skida i odmah poklopi. Nakon 5—10 minuta se procijedi, doda rakija jačine 20—25 stepeni, a kad se ohladi lije se u boce, zatvori i ostavi da stoji do upotrebe.
Mirisni francuski konjak s medom – 750 grama meda; 1 litra mlijeka; 4 žumanca; 4 žlice šećera; 2,5 decilitra mirisnoga-konjaka.
Med skuhati na vatri da postane braun boje, zatim u med lijevati mlijeko, stalno miješajući. Kad sve ponovo provri, skinuti s vatre da se ohladi. Odvojeno umutiti žumanca sa šećerom, pa sve pomiješati sa ohlađenim medom i mlijekom i najzad dodati konjak, a onda još jednom sve izmiješati i poslužiti.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.
You must be logged in to post a comment Login