Gastro
Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!
Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati
Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)
Osnovno tijesto:
- 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
- 9 g soli
- Korica pola limuna (neprskanog)
- 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
- 1 žličica ekstrakta vanilije
- 1 žlica ruma
- 15 g svježeg kvasca
- 120 g hladne vode
- 45 g šećera
- 120 g hladnog maslaca
Priprema tijesta
1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.
2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.
3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni
- Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
- Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
- Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.

Prženje krafni
Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.
Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

Punjenje krafni
Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.
Slastičarska krema
- 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
- 250 g mlijeka
- 3 žumanjaka
- 60 g šećera
- 30 g gustina ili glatkog brašna
- 65 g vrhnja za šlag
- Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
mješajući.
Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
cjedilo. - Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
- Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
sjajiti tada je gotova. - Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
ulijevate k jajima. - Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme). - Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
- Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
premiksate. - Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
- Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
(ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema
- 3 žumanjaka
50 g šećera
30 g mliječne čokolade
30 g tamne čokolade
240 g mlijeka
30 g gustina ili glatkog brašna
Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
40-50 g vrhnja za šlag - Miksati žumanjke i šećer.
- Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
- Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
umiješajte sol)
Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
nego kod slastičarske kreme.
Džem od maline
500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)
- Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
rastopi i sve zajedno ne reducira. - Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
sredini znači da je gotov. - Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
- Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
- Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.
Janjolinkin savjet za najmekše krafne
- Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
- Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
- Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.
Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!
Gastro
Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće
Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.
Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto
Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih
Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.
1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom
Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)
Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.
Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.
Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.
Sastojci:
- 40 ml votke
- 100 ml mineralne vode s mjehurićima
- 20 ml svježeg limunovog soka
- Par listova mente
- Led
Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima
Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)
Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 1 žlica smeđeg šećera
- Sok od pola limete
- 5-6 listova mente
- Soda voda
- Led
Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu
Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)
Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.
Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje
Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.
Sastojci:
- 60 ml Aperola
- 90 ml Prosecca
- 30 ml mineralne vode
- Led
- Kriška naranče
Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici
Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)
Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.
Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.
Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.
Sastojci:
- 50 ml votke
- 100 ml ginger beer
- 10 ml soka od limete
- Led
- Kriška limete
Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.
Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke
Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši
Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.
Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 30 ml kokosovog mlijeka
- 50 ml soka od ananasa
- Led
Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom
Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.