Događanja
Godišnje nagrade za zelenu gradnju najboljim projektima, instituciji i osobi godine
Na svečanosti Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili su godišnje nagrade za
zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i
projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i
održivom gospodarstvu u protekloj godini.
„Mi i kroz ove nagrade želimo naglasiti važnost održive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada nećemo postići ako ne uključimo sve dionike, od svih sudionika u građevinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade – jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u konačnici moguće postići. Upravo su ove nagrade naš doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je važan i može biti inspiracija drugima. Zato još jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da će potaknuti mnoge da učine naše zgrade i naš okoliš boljim za život,“istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica stručnog povjerenstva čestitajući svim dobitnicima.
„Zahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagrađeni te tako dali doprinos boljoj kulturi života i razvoju našeg društva. Mi kao udruga koja okuplja proizvođače građevinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rješenja ali i stručnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.
Stručno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:
Građevinom godine – novogradnja proglašen je Hotel Materra, koji se prekrasno uklapa u prirodni okoliš slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije, koristeći prirodne materijale karakteristične za slavonsko podneblje. Hotel je primjer održivosti s brojnim ekološkim značajkama, a hotel je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije gotovo samoodrživ. Nagradu je preuzela Nina Dumančić, glavni direktorica, investitora ŽITO grupe a uručio ju je prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva.
Građevina godine
Za građevinu godine – rekonstrukcija/obnova proglašena je obnova zgrade hotela Art’Otel
Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uključujući dosad neviđene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je započeta 2021. i hotel je otvoren nakon nešto više od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekološke održivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je prošao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospođa Sandra Kalagac, Direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uručio Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS.
Institucija / organizacija godine
U kategoriji institucija / organizacija godine nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge više dodane vrijednosti, poželjan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i poželjan partner u razvoju održivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pažnju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe te razvoju javne turističke infrastrukture dostupne svima i unaprjeđenju kvalitete života lokalnih stanovnika.
Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara a nagradu je uručila doc.dr.sc. Vlasta Zanki s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te članica i predsjednica povjerenstva za nagrade.
Projekt godine
Projektom godine proglašena je knjiga “Što je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje što je
regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti,
pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, učiteljima i profesorima, planerima, arhitektima, inženjerima u gradnji, izvođačima i ostalim stručnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rješavanje stambenog pitanja, održivost, jednakost i život u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta, ovlašteni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uručila je Goranka Tropčić Zekan, članica Upravnog odbora HSZG-a i članica povjerenstva.
Studentski projekt godine
Studentskim projektom godine proglašen je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study. Dugi Rat predložio je cjelovito rješenje sanacije prostora bivše tvornice te način ponovnog korištenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoliš i okolno stanovništvo, što uključuje održivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mnoštvo zelenih površina kroz koje bi pridonijeli poboljšanju kvalitete zraka i voda. Uz zelene površine, okrenuli bi se i korištenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Mejašić, studentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagradu je uručio Dario Henezi, član povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.
Osoba godine
Osobom godine proglašen je prof.dr.sc. Zoran Veršić, redovni profesor na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.
Profesor Veršić je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, Održivo građenje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Također je predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Stručno povjerenstvo
U stručnom povjerenstvu su: Suzana Babić Tkalčević, GTC, stručnjakinja iz razvoja nekretnina;
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Rajka Bunjevac,
dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu; Nina Dražin Lovrec, dipl.ing.građ., predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva; Kajo Ferić, Cemex, stručnjak iz područja građevinskih materijala; Dario Henezi, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stručnjak iz područja građevinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba; Vedrana Likan, direktorica Colliersa, stručnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar, arhitektica i stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Energetski institut Hrvoje Požar; doc. dr.sc. Vlasta Zanki, zavod za inženjerstvo okoliša, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za inženjerstvo okoliša; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a i predsjednica povjerenstva.
Svečanost su vodile Tanja Mance ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Anđelka Toto
Ormuž ispred HUPFAS-a.
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
Događanja
Stručni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada
U Centru Doživi Europu 12. prosinca 2025. održan je stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“.
Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.
Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom
Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.
Obnova bez početnog kapitala suvlasnika
Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje
Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.
Europski kontekst i poruke s početka skupa
Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.
Zagreb između širenja i revitalizacije
Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.
Iskustva iz Londona i Beča
Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.
Perspektiva Grada Zagreba
Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.
Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi
Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.
Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024
Radionice i ključni zaključci
U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.
Održivi pristup organizaciji
Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.
Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.
