Događanja

Godišnje nagrade za zelenu gradnju najboljim projektima, instituciji i osobi godine

Na svečanosti Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili su godišnje nagrade za
zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i
projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i
održivom gospodarstvu u protekloj godini.

„Mi i kroz ove nagrade želimo naglasiti važnost održive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada nećemo postići ako ne uključimo sve dionike, od svih sudionika u građevinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade – jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u konačnici moguće postići. Upravo su ove nagrade naš doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je važan i može biti inspiracija drugima. Zato još jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da će potaknuti mnoge da učine naše zgrade i naš okoliš boljim za život,“istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica stručnog povjerenstva čestitajući svim dobitnicima.

„Zahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagrađeni te tako dali doprinos boljoj kulturi života i razvoju našeg društva. Mi kao udruga koja okuplja proizvođače građevinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rješenja ali i stručnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Stručno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:

Građevinom godine – novogradnja proglašen je Hotel Materra, koji se prekrasno uklapa u prirodni okoliš slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije, koristeći prirodne materijale karakteristične za slavonsko podneblje. Hotel je primjer održivosti s brojnim ekološkim značajkama, a hotel je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije gotovo samoodrživ. Nagradu je preuzela Nina Dumančić, glavni direktorica, investitora ŽITO grupe a uručio ju je prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva.

Građevina godine

Za građevinu godine – rekonstrukcija/obnova proglašena je obnova zgrade hotela Art’Otel
Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uključujući dosad neviđene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je započeta 2021. i hotel je otvoren nakon nešto više od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekološke održivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je prošao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospođa Sandra Kalagac, Direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uručio Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS.

Institucija / organizacija godine

U kategoriji institucija / organizacija godine nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge više dodane vrijednosti, poželjan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i poželjan partner u razvoju održivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pažnju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe te razvoju javne turističke infrastrukture dostupne svima i unaprjeđenju kvalitete života lokalnih stanovnika.

Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara a nagradu je uručila doc.dr.sc. Vlasta Zanki s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te članica i predsjednica povjerenstva za nagrade.

Projekt godine

Projektom godine proglašena je knjiga “Što je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje što je
regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti,
pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, učiteljima i profesorima, planerima, arhitektima, inženjerima u gradnji, izvođačima i ostalim stručnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rješavanje stambenog pitanja, održivost, jednakost i život u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta, ovlašteni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uručila je Goranka Tropčić Zekan, članica Upravnog odbora HSZG-a i članica povjerenstva.

Studentski projekt godine

Studentskim projektom godine proglašen je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study. Dugi Rat predložio je cjelovito rješenje sanacije prostora bivše tvornice te način ponovnog korištenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoliš i okolno stanovništvo, što uključuje održivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mnoštvo zelenih površina kroz koje bi pridonijeli poboljšanju kvalitete zraka i voda. Uz zelene površine, okrenuli bi se i korištenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Mejašić, studentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagradu je uručio Dario Henezi, član povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.

Osoba godine

Osobom godine proglašen je prof.dr.sc. Zoran Veršić, redovni profesor na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.
Profesor Veršić je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, Održivo građenje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Također je predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Stručno povjerenstvo

U stručnom povjerenstvu su: Suzana Babić Tkalčević, GTC, stručnjakinja iz razvoja nekretnina;
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Rajka Bunjevac,
dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu; Nina Dražin Lovrec, dipl.ing.građ., predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva; Kajo Ferić, Cemex, stručnjak iz područja građevinskih materijala; Dario Henezi, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stručnjak iz područja građevinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba; Vedrana Likan, direktorica Colliersa, stručnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar, arhitektica i stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Energetski institut Hrvoje Požar; doc. dr.sc. Vlasta Zanki, zavod za inženjerstvo okoliša, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za inženjerstvo okoliša; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a i predsjednica povjerenstva.

Svečanost su vodile Tanja Mance ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Anđelka Toto
Ormuž ispred HUPFAS-a.

Događanja

Green Energy Fair predstavio inovacije koje oblikuju održivu budućnost

Zelena tranzicija više nije budućnost – ona se događa sada

U Zagrebu je održan Green Energy Fair, međunarodni sajam posvećen obnovljivim izvorima energije, zelenim tehnologijama i održivim rješenjima. Sajam je okupio više od 150 izlagača i stručnjaka iz cijele regije.

Na izložbenoj površini većoj od 3.000 m² predstavili su se proizvođači solarnih sustava, inovatori u području elektromobilnosti i brojni stručnjaci koji oblikuju energetsku budućnost Hrvatske.
Kroz spoj konferencijskog programa i izložbe, Green Energy Fair pokazao je da Hrvatska ima velik potencijal u razvoju solarne energije. Sajam je istaknuo i važnost povezivanja tehnologija koje donose energetsku neovisnost – od krovova koji proizvode struju do pametnih punionica i električnih vozila.

Solarna energija u fokusu – krovovi koji proizvode struju

Velik interes posjetitelja privukle su inovacije u solarnoj tehnologiji.
Izlagač Darian Pešut predstavio je koncept energetskog krova – rješenja koje spaja krovni pokrov i fotonaponski modul u jedan sustav.

„To je panel koji proizvodi električnu energiju i ujedno je pokrovni element. Manjeg je formata i izdržljiviji od klasičnih panela. Puno je otporniji na tuču, vjetar i kišu,“ objašnjava Pešut.

Osim funkcionalnosti, ističe i estetiku: „Izgleda elegantnije jer se ne postavlja iznad krova, nego postaje njegov sastavni dio.“
Ovakav sustav instalira se tijekom gradnje ili obnove krova, bez dodatnih konstrukcija. To ga čini dugoročno isplativim i vizualno prihvatljivim.

„Cijena je oko 30 posto viša od klasičnog krova s elektranom, ali se isplati kroz uštedu energije i ljepši izgled kuće,“ dodaje Pešut.
Takva rješenja pokazuju da solarna energija više nije rezervirana samo za industriju – postaje standard i u obiteljskim domovima.

Sve veći interes za solarne elektrane i edukaciju građana

Među izlagačima je bila i Zelena energetska zadruga, koja u području obnovljivih izvora djeluje više od 15 godina.
Posljednjih pet godina bilježi naglo povećanje interesa građana za solarne elektrane.

„Sve više ljudi prepoznaje prednosti solarne energije,“ kaže Veselina Harabajs.
„Uz subvencije i promjene modela obračuna, povrat investicije za prosječno kućanstvo iznosi oko sedam godina. Uz državna sufinanciranja, može se smanjiti i na tri godine.“

Zadruga osim realizacije projekata provodi besplatne edukacije.
One pomažu građanima i poduzetnicima da razumiju tehničke i financijske aspekte ulaganja u solarnu energiju.
Takvi programi potiču bržu zelenu tranziciju i jačaju svijest o važnosti održive energetike.

Električna vozila i pametne punionice – infrastruktura koja raste

Električna vozila više nisu budućnost – postala su stvarnost hrvatskih cesta.
Sve više vozača prelazi na električni pogon, što potiče razvoj punionica.

Izlagač Zasolt Pölhe predstavio je zidne i stupne pametne punionice snage do 22 kW.
„Naše punionice su univerzalne i odgovaraju svim tipovima vozila. Mogu se postaviti na zid ili stup, u zatvorenom ili vanjskom prostoru,“ objašnjava.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

Punionice se konfiguriraju prema potrebama korisnika i omogućuju jednostavno punjenje kod kuće ili u poslovnim objektima.
Time postaju dio svakodnevne infrastrukture – poput kućnog aparata, ali s velikim utjecajem na smanjenje emisija i povećanje energetske neovisnosti.

Inovacije koje oblikuju održivu budućnost na sajmu Green Energy Fair

Green Energy Fair pokazao je da su solarni krovovi, pametne punionice i električna vozila dio iste priče – one o održivoj i samodostatnoj budućnosti.
Razvoj obnovljivih izvora i pametnih tehnologija nije više samo tehnički izazov. On postaje društveni iskorak prema odgovornijem i ekološki osviještenom načinu života.

10 savjeta kako postići da vaš dom postane energetski učinkovitiji

Inovacije predstavljene na sajmu jasno pokazuju da energetska tranzicija u Hrvatskoj ubrzava – i da se promjene koje oblikuju sutrašnji svijet događaju već danas, na našim krovovima, cestama i u domovima.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati