Događanja
BAU 2023 – stručni sajam za arhitekturu, građevinske materijale i sustave
Ove godine sa naglaskom na održivost i klimatsku neutralnost
Nakon više od četiri godine, BAU – vodeći svjetski sajam arhitekture, materijala i sustava – započet će za samo nekoliko dana na prostoru Messe München. Od 17. do 22. travnja više od 2200 izlagača iz 49 zemalja predstavit će inovacije i trendove iz građevinske industrije na prostoru od 200.000 četvornih metara. Uz brojna rješenja i proizvode, BAU posjetiteljima nudi i opsežan popratni program s forumima, posebnim izložbama, konferencijama i dodjelama nagrada.
Vodeći svjetski sajam BAU će pokazati raznolikost građevinske industrije ne samo u izložbenom prostoru s raznim obrtima, već iu popratnom programu. Različite skupine posjetitelja, poput arhitekata, planera, developera i trgovaca, imat će priliku prilagoditi dodatnu ponudu svojim individualnim potrebama.
Kongres: Izgradnja 2023. — što sada treba učiniti
Prva dva dana sajma u Međunarodnom kongresnom centru (ICM) održat će kongres njemačkog Saveznog ministarstva za stanovanje, urbani razvoj i izgradnju. Događaj će biti otvoren 17. travnja u 11:00 sati uvodnim govorom savezne ministrice graditeljstva Klare Geywitz na temu „Pametna, klimatski prihvatljiva, pristupačna – gradnja u desetljeću transformacije“. Među ostalim, konferencija će uključivati ključne teme kao što su “Gradnja svjesna klime i koja štedi resurse” i “Uska grla resursa – uzroci, posljedice, rješenja”.
Forum C2: Mjesto okupljanja vrhunskih međunarodnih arhitekata
Mnogo je odgovora na pitanje kako će izgledati izgradnja sutrašnjice. Na forumu u dvorani C2 posjetitelji će dobiti opsežan pregled različitih rješenja koja bi ponudila arhitektura okrenuta budućnosti. Istaknuti međunarodni dizajneri ponudit će uvid u aktualne projekte na BAU u Münchenu.
Između ostalih, Elisabeth Endres govorit će o „Gradnji sutrašnjice“ (ponedjeljak, 17. travnja), Kim Le Roux predstavit će „Gradnju koja se može reciklirati u praksi“ (utorak, 18. travnja), Anna Heringer će demonstrirati rizike koji proizlaze iz „Uspcaling the Earth” (petak, 21. travnja) i Erez Ella ponudit će uvid u “Budući gradovi: Podaci i dizajn” (petak, 21. travnja).
Ukupno će se u Forumu C2 održati više od 40 prezentacija i rasprava.
Četiri posebne emisije o ključnim temama BAU-a
Uz teoriju, jednako važnu ulogu na BAU-u ima i praksa. Popratne specijalne emisije već dugi niz godina ilustriraju prikladne primjere primjene. Njemačko vijeće za održivu gradnju (DGNB) organizira svoju prisutnost oko mota „Gradnja 2030—održiva, klimatski pozitivna i kružna” (Hala C2, štand 518).
U neposrednoj blizini, Fraunhofer Institut BAU fokusiran je na „Izgradnju budućnosti—digitalno, održivo, pristupačno” (Hala C2, štand 528), a također će pokriti BAU-ove trend teme „Digitalna transformacija”, „Resursi i recikliranje” i “Budućnost življenja”. Deutsche Gesellschaft für Gerontotechnik (GGT) također će biti u hali C2 na štandu 101, bacajući svjetlo na “DNK gradnje – digitalno, održivo, autentično” korištenjem novog svojstva modela GGT. S obzirom na rekordne temperature, jake kiše, oluje i suše, ift Rosenheim će se baviti “gradnjom koja je sigurna za klimu s održivim građevinskim proizvodima otpornim na klimu” (Hala C4, štand 502).
Innovation Hub B0 s početnim prostorom
Innovation Hub u dvorani B0 ponudit će pogled na građevinsku industriju sutrašnjice. U izložbenom prostoru, koji je napravljen korištenjem održivih materijala, sveučilišta kao što su Tehničko sveučilište u Münchenu, Tehničko sveučilište u Berlinu, Sveučilište primijenjenih znanosti Rosenheim, Tehnološki institut Karlsruhe i Sveučilište primijenjenih znanosti sjeverozapadne Švicarske predstavit će svoje aktualni istraživački projekti. Glavni govori i krugovi rasprava o vrhunskim inovacijama također će se održati u Komunikacijskom području. Glavne teme uključuju “Gradnju za gradove budućnosti” (utorak, 18. travnja), “Restrukturiranje potpomognuto robotima za ponovnu upotrebu” (srijeda, 19. travnja) i “Urbani rudarski dizajn” (20. travnja).
U Start-up prostoru 40 mladih tvrtki predstavit će svoja rješenja i proizvode za izgradnju budućnosti. Ovdje će se 20. travnja održati Start-Up Innovation Challenge između kompanija koje sudjeluju.
Nagrada Baltasar Neumann slavi premijeru u Münchenu
Po prvi put će Udruga njemačkih majstora graditeljstva, arhitekata i inženjera dodijeliti nagradu Baltasar Neumann na BAU u Münchenu. Dobitnik će biti proglašen 19. travnja u Forumu C2. Ostala natjecanja su “Nagrada za inovacije u arhitekturi i građevinskoj industriji” (17. travnja) i “Izgrađeno na IT-u – građevinski poslovi s budućnošću” (18. travnja). Prateći program za BAU 2023 zaokružuju konferencije kao što su „Građevinarstvo 2023—što sada treba učiniti” (17./18. travnja) i „Digitalna gradnja, planiranje i rad” (18. travnja) te kamp za obuku njemačkih građevinska reprezentacija (svaki dan u Atriju Zapad).
Arhitektura i dizajn
Celje kao model: Kako gradovi rastu kroz dijalog struke, uprave i građana
Što europski gradovi mogu naučiti od Celja?
Na javnoj tribini u Uraniji, prostoru kreacije u Zagrebu, 2.7.2026. otvorena je rasprava o tome kako se suvremeni europski gradovi nose sa sve složenijom birokracijom, klimatskim izazovima i potrebom da građani stvarno sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihov prostor. Povod susretu bio je međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi Putnički centar Celje, na kojem je pobijedio hrvatski studio ARGU. No razgovor se, kako je istaknuo arhitekt Marko Gusić, nije zadržao na pobjedničkom rješenju, već se otvorio prema procesu koji svakom takvom projektu prethodi. Tribinu je vodio Marko Gusić, a u razgovoru su sudjelovali gradonačelnik Celja Matija Kovač i arhitektica Monika Tominšek, voditeljica Ureda za razvoj, projekte i gospodarstvo grada Celja.
Celje – vizija grada koja nastaje kroz dijalog
Celje je treći po veličini grad u Sloveniji, s oko 50 000 stanovnika, znatno manji od Zagreba, ali suočen sa sličnim strukturnim problemima: naslijeđenom urbanističkom mrežom, birokracijom koja usporava velike zahvate i potrebom da se javni prostor prilagodi današnjim, a ne jučerašnjim potrebama građana. Upravo ta usporedivost izazova, unatoč razlici u veličini, čini celjski model zanimljivim i za hrvatsku publiku.
Ono što Celje čini zanimljivim primjerom nije jedan pojedinačni projekt, nego pristup upravljanju gradom koji se gradi godinama, kroz kontinuiran dijalog sa strukom i građanima, dugoročno planiranje i otvorene arhitektonske natječaje. Umjesto da se veliki potezi provode odozgo, bez konzultacija, celjski model počiva na ideji da urbanizam, promet, javni prostor, kultura i gospodarstvo treba promatrati kao jedinstven sustav, a ne kao odvojene resore koji se rješavaju pojedinačno.
Upravo je ta cjelovitost razlog zašto je vizija Celja postala tema regionalnog interesa. Grad se suočava s izazovima sličnim onima u Zagrebu i drugim srednjoeuropskim gradovima, ali je pronašao način da ih pretvori u konkretne projekte, čak i kada širi urbanistički okvir nije potpuno definiran. Slični izazovi, od gužvi u prometu do nedostupnog stanovanja, detaljno su opisani i u našem tekstu Gradovi kakve poznajemo više ne funkcioniraju: evo kako ćemo živjeti u budućnosti, gdje se pokazuje da rješenja poput grada od 15 minuta ili superblokova nisu futuristička fantazija, nego modeli koji se već testiraju diljem Europe, a dijelovi Zagreba, poput Trnskog, Sigeta i Travnog, po tom principu funkcioniraju već desetljećima.
Gradonačelnik Matija Kovač o tome je otvoreno rekao:
„Cijeli sustav urbanističkog planiranja opterećen je birokracijom i vrlo je teško pokrenuti stvari bez ovakvog pristupa. Čak i za najbolje stručnjake prepreke su toliko velike da danas više gotovo ne možemo maštati o velikim vizijama kroz urbanizam. Ali možemo ih ostvarivati kroz konkretne projektne vizije, i to je za nas bio najveći iskorak.
Naš grad već 18 godina nema usvojen generalni urbanistički plan. Ipak, u posljednje četiri godine promijenili smo tim i pristup, ali rezultati još nisu u potpunosti onakvi kakve smo očekivali u području urbanizma.
Zato moramo primijeniti drugačije pristupe – promjene moraju biti i ekonomske prirode, ne samo društvene.“
Ova iskrenost, rijetka na ovakvim javnim nastupima, dobro ilustrira zašto se o Celju govori kao o modelu vrijednom pažnje. Grad ne skriva svoje strukturne probleme, nego ih otvoreno stavlja na stol kao polazište za razgovor o rješenjima.
Urania: prostor koji je vratio kulturu u kvart
Tribina se održala u Uraniji – prostoru kreacije, smještenom na Trgu Eugena Kvaternika u Zagrebu, u zgradi nekadašnjeg kina Partizan, kasnije Urania. Prostor su preuredili i u njega se uselili arhitekti studija 3LHD, koji su od četiri izvorna volumena zgrade sačuvali tri: ulaznu zgradu, lobi i veliku dvoranu, dok je ulazni paviljon zamijenjen novim, staklenim.
Osim što je postala novi ured 3LHD-a, Urania je zamišljena i kao javni prostor otvoren široj publici, kroz izložbe, predavanja i razna događanja. Javne tribine u Uraniji, u sklopu koje je organizirana i tribina o Celju, koncipirana je kroz tri tematske cjeline: arhitekturu i dizajn, umjetnost i ekologiju te održivost i urbanizam. Osim toga, Urania je postala i novi dom Zagreb Film Festivala nakon što je grad ostao bez kina Europa, a prostor redovito ugošćuje i izložbe, predstave i multimedijalne performanse.
Takav prostor, koji spaja uredski rad arhitektonskog studija s otvorenim programom za javnost, sam po sebi je primjer teme o kojoj se na tribini raspravljalo: kako kulturni i kreativni sadržaj mogu oživjeti dio grada i ponovno ga učiniti mjestom okupljanja, slično kao što su nekadašnja kina nekad bila epicentri svojih kvartova.
3LHD: arhitektonski studio iza prostora i iza velikih projekata
Studio 3LHD, čiji je ured danas smješten upravo u Uraniji, jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih arhitektonskih ureda. Osim uređenja vlastitog prostora, studio stoji iza nekoliko velikih infrastrukturnih i urbanističkih projekata koji pokazuju širinu njihovog djelovanja, od javnih prostora do velikih mostova. Jedan od partnera studija, arhitekt Marko Dabrović, u podcastu Prostor otvoreno je progovorio o problemima nekontroliranog širenja gradova:
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj.“
Ovakav stav, koji dolazi od arhitekta uključenog u velike projekte poput mosta preko Kaštelanskog zaljeva, gdje je 3LHD surađivao sa slovenskim projektantima na pobjedničkom natječajnom rješenju, pokazuje da se pitanja planiranog rasta gradova provlače kroz cijelu njihovu praksu, od malih uredskih prostora poput Uranije do velikih infrastrukturnih zahvata.
Zašto su ovakve tribine bitne
Javne tribine poput ove imaju vrijednost koja nadilazi samu temu natječaja ili konkretnog projekta. One otvaraju prostor za razgovor o procesima koji obično ostaju skriveni od javnosti, poput toga kako se formira projektni zadatak, tko donosi odluke o razvoju grada i kako se ti procesi mogu učiniti transparentnijima. Slična pitanja, u kontekstu urbane transformacije hrvatskih gradova, otvorio je i arhitekt i urbanist Alen Žunić u intervjuu o budućnosti gradova, gdje je naglasio kako urbanizam treba promatrati kroz širi kontekst društva, prostora i tehnologije, a ne isključivo kroz tehničke propise.
Osim toga, ovakvi formati potiču izravnu razmjenu između struke, uprave i publike. Pitanja iz publike, o utjecaju arhitektonske edukacije na upravljanje gradom ili o primjerima dobre prakse iz drugih gradova, pokazuju da građani žele razumjeti kontekst, a ne samo krajnji rezultat. Time se gradi povjerenje i osnažuje osjećaj da odluke o gradu nisu donesene izolirano, već kroz dijalog koji uključuje i one na koje te odluke izravno utječu.
Arhitektonski natječaji kao alat participacije
Vizija Celja oslanja se dobrim dijelom na otvorene arhitektonske natječaje, a slična praksa sve je prisutnija i u Hrvatskoj. Slično je pristupljeno i u Malinskoj, gdje je javni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Obalnog pojasa raspisan još 2015. godine, s ciljem da se veći zahvat u javnom prostoru planski uklopi u okoliš, a ne provodi fragmentirano.
Natječaji ove vrste otvaraju prostor i za javni uvid u proces, kao što je bio slučaj s izložbom natječajnih radova za Osnovnu školu Dubrava – centar, gdje su građani mogli razgledati sva nagrađena rješenja prije nego što je odabran konačni projekt.
Rasprava o participaciji građana ne odnosi se samo na velike infrastrukturne ili urbanističke zahvate.
Tribina u Uraniji, u prostoru koji sam po sebi predstavlja primjer oživljavanja javnog prostora, pokazala je da se kvalitetan grad ne stvara pojedinačnim intervencijama, nego dosljednim i promišljenim procesom u kojem struka, uprava i građani sudjeluju zajedno.
Vizija Celja, unatoč vlastitim birokratskim preprekama koje je gradonačelnik Kovač otvoreno priznao, pokazuje da je moguće graditi grad kroz konkretne projekte čak i kad širi plan nedostaje.
Foto: Jure Živković
Događanja
SCCGF ZAGREB 2026
Domaći i međunarodni stručnjaci koji su predstavili najnovije trendove, istraživanja i inovacije u području suvremenih ostakljenih pročelja.
28.05.2026. u Hotelu Pullman, City Island, Buzin, Zagreb održana je, treća po redu, međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima: „International Scientific Conference on Contemporary Glass Facades – Zagreb 2026“ u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke „KFK“, d.o.o.. Konferencija predstavlja nastavak uspješne suradnje znanstvene institucije i tvrtke iz gospodarskog sektora.
Cilj konferencije je bio okupiti stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja novosti iz svijeta graditeljstva, arhitekture, tehnologije, dizajna, konstrukcija, energetske učinkovitosti i budućnosti ostakljenih pročelja. Arhitekti, inženjeri, dizajneri, gospodarstvenici i znanstvenici razmijenili su iskustva i ideje u području tema konferencije.
Konferencija je obuhvatila širok spektar tema vezanih uz suvremena ostakljena pročelja, uključujući projektiranje i analizu staklenih ovojnica zgrada, tehnološke inovacije i konstrukcijska rješenja, energetsku učinkovitost i održivost te buduće trendove i mogućnosti razvoja u ovom području. Posebna pozornost posvećena je novim istraživanjima, razvoju naprednih modela i alata te primjeni inovativnih pristupa u arhitekturi, građevinarstvu i inženjerstvu.
Među temama našla su se pitanja oblikovanja visokih poslovnih zgrada, dvostrukih fasadnih ovojnica, optimizacije geometrije pročelja, utjecaja klimatskih uvjeta na staklene sustave, razvoja izolacijskih i laminiranih stakala, kao i rješenja usmjerenih na energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo i zelenu arhitekturu. Dodatno, raspravljalo se o integraciji staklenih pročelja u obnovu zaštićene kulturne baštine te njihovoj ulozi u suvremenim urbanim sredinama
U prvom djelu konferencije tvrtke iz gospodarskog sektora predstavile su istraživanja i novosti u području ostakljenih pročelja.Tvrtke KFK, d.o.o., Hydro Building Systems Croatia, d.o.o., Alukönigstahl d.o.o. i AGC Fineo predstavili su inovacije i trendove na tržištu u području proizvodnje i izrade ostakljenih pročelja i prateće opreme.
U drugom su dijelu znanstvenici iz različitih zemalja predstavili širok spektar tema vezanih uz ostakljena pročelja. U sklopu Konferencije objavljen je i Zbornik međunarodno recenziranih znanstvenih radova. Program Konferencije, Zbornik i fotografije te ostale informacije nalaze se na web stranici konferencije.
