Događanja
BAU 2023 – stručni sajam za arhitekturu, građevinske materijale i sustave
Ove godine sa naglaskom na održivost i klimatsku neutralnost
Nakon više od četiri godine, BAU – vodeći svjetski sajam arhitekture, materijala i sustava – započet će za samo nekoliko dana na prostoru Messe München. Od 17. do 22. travnja više od 2200 izlagača iz 49 zemalja predstavit će inovacije i trendove iz građevinske industrije na prostoru od 200.000 četvornih metara. Uz brojna rješenja i proizvode, BAU posjetiteljima nudi i opsežan popratni program s forumima, posebnim izložbama, konferencijama i dodjelama nagrada.
Vodeći svjetski sajam BAU će pokazati raznolikost građevinske industrije ne samo u izložbenom prostoru s raznim obrtima, već iu popratnom programu. Različite skupine posjetitelja, poput arhitekata, planera, developera i trgovaca, imat će priliku prilagoditi dodatnu ponudu svojim individualnim potrebama.
Kongres: Izgradnja 2023. — što sada treba učiniti
Prva dva dana sajma u Međunarodnom kongresnom centru (ICM) održat će kongres njemačkog Saveznog ministarstva za stanovanje, urbani razvoj i izgradnju. Događaj će biti otvoren 17. travnja u 11:00 sati uvodnim govorom savezne ministrice graditeljstva Klare Geywitz na temu „Pametna, klimatski prihvatljiva, pristupačna – gradnja u desetljeću transformacije“. Među ostalim, konferencija će uključivati ključne teme kao što su “Gradnja svjesna klime i koja štedi resurse” i “Uska grla resursa – uzroci, posljedice, rješenja”.
Forum C2: Mjesto okupljanja vrhunskih međunarodnih arhitekata
Mnogo je odgovora na pitanje kako će izgledati izgradnja sutrašnjice. Na forumu u dvorani C2 posjetitelji će dobiti opsežan pregled različitih rješenja koja bi ponudila arhitektura okrenuta budućnosti. Istaknuti međunarodni dizajneri ponudit će uvid u aktualne projekte na BAU u Münchenu.
Između ostalih, Elisabeth Endres govorit će o „Gradnji sutrašnjice“ (ponedjeljak, 17. travnja), Kim Le Roux predstavit će „Gradnju koja se može reciklirati u praksi“ (utorak, 18. travnja), Anna Heringer će demonstrirati rizike koji proizlaze iz „Uspcaling the Earth” (petak, 21. travnja) i Erez Ella ponudit će uvid u “Budući gradovi: Podaci i dizajn” (petak, 21. travnja).
Ukupno će se u Forumu C2 održati više od 40 prezentacija i rasprava.
Četiri posebne emisije o ključnim temama BAU-a
Uz teoriju, jednako važnu ulogu na BAU-u ima i praksa. Popratne specijalne emisije već dugi niz godina ilustriraju prikladne primjere primjene. Njemačko vijeće za održivu gradnju (DGNB) organizira svoju prisutnost oko mota „Gradnja 2030—održiva, klimatski pozitivna i kružna” (Hala C2, štand 518).
U neposrednoj blizini, Fraunhofer Institut BAU fokusiran je na „Izgradnju budućnosti—digitalno, održivo, pristupačno” (Hala C2, štand 528), a također će pokriti BAU-ove trend teme „Digitalna transformacija”, „Resursi i recikliranje” i “Budućnost življenja”. Deutsche Gesellschaft für Gerontotechnik (GGT) također će biti u hali C2 na štandu 101, bacajući svjetlo na “DNK gradnje – digitalno, održivo, autentično” korištenjem novog svojstva modela GGT. S obzirom na rekordne temperature, jake kiše, oluje i suše, ift Rosenheim će se baviti “gradnjom koja je sigurna za klimu s održivim građevinskim proizvodima otpornim na klimu” (Hala C4, štand 502).
Innovation Hub B0 s početnim prostorom
Innovation Hub u dvorani B0 ponudit će pogled na građevinsku industriju sutrašnjice. U izložbenom prostoru, koji je napravljen korištenjem održivih materijala, sveučilišta kao što su Tehničko sveučilište u Münchenu, Tehničko sveučilište u Berlinu, Sveučilište primijenjenih znanosti Rosenheim, Tehnološki institut Karlsruhe i Sveučilište primijenjenih znanosti sjeverozapadne Švicarske predstavit će svoje aktualni istraživački projekti. Glavni govori i krugovi rasprava o vrhunskim inovacijama također će se održati u Komunikacijskom području. Glavne teme uključuju “Gradnju za gradove budućnosti” (utorak, 18. travnja), “Restrukturiranje potpomognuto robotima za ponovnu upotrebu” (srijeda, 19. travnja) i “Urbani rudarski dizajn” (20. travnja).
U Start-up prostoru 40 mladih tvrtki predstavit će svoja rješenja i proizvode za izgradnju budućnosti. Ovdje će se 20. travnja održati Start-Up Innovation Challenge između kompanija koje sudjeluju.
Nagrada Baltasar Neumann slavi premijeru u Münchenu
Po prvi put će Udruga njemačkih majstora graditeljstva, arhitekata i inženjera dodijeliti nagradu Baltasar Neumann na BAU u Münchenu. Dobitnik će biti proglašen 19. travnja u Forumu C2. Ostala natjecanja su “Nagrada za inovacije u arhitekturi i građevinskoj industriji” (17. travnja) i “Izgrađeno na IT-u – građevinski poslovi s budućnošću” (18. travnja). Prateći program za BAU 2023 zaokružuju konferencije kao što su „Građevinarstvo 2023—što sada treba učiniti” (17./18. travnja) i „Digitalna gradnja, planiranje i rad” (18. travnja) te kamp za obuku njemačkih građevinska reprezentacija (svaki dan u Atriju Zapad).
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
Događanja
Stručni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada
U Centru Doživi Europu 12. prosinca 2025. održan je stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“.
Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.
Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom
Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.
Obnova bez početnog kapitala suvlasnika
Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje
Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.
Europski kontekst i poruke s početka skupa
Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.
Zagreb između širenja i revitalizacije
Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.
Iskustva iz Londona i Beča
Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.
Perspektiva Grada Zagreba
Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.
Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi
Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.
Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024
Radionice i ključni zaključci
U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.
Održivi pristup organizaciji
Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.
Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.
