Događanja
Arhibau – sajam kulture građenja i održivog razvoja
Raznolike teme od arhitekture, turizma i zelene ekonomije bile su prisutne na drugom Arhibau sajmu.
Početkom listopada održan je drugi Arhibau. Tema sajma sa stručnom konferencijom bila je Izazovi oporavka i otpornosti. Evo kako ih savladati.
Trajalo je jedan dan više nego prvo izdanje Arhibaua, ali i teme koje su otvarali bile su puno raznolikije.
Raznolike teme
‘Graditeljski sektor u BDP-u sam nosi 5, 5.5%. Međutim, utjecaj na sve ostale segmente BDP-a je znatan, i vjerojatno graničimo, kad govorimo o turizmu, kažemo 20%, ali to je sa utjecajem. Tako isto i građevina, vjerojatno doprinosi BDP-u sa 20-ak %’, kaže Tihomil Matković, predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau.hr
Upravo taj utjecaj otvara puno okolnih tema koje smo imali prilike čuti na konferenciji, bilo da su to teme iz nekretninskog sektora ili teme energenata. Recentni trenutak u graditeljstvu svakako dobro opisuje okrugli stol „Od ideje…do realizacije“.
Od ideje do realizacije
‘Izazovna je i sama ideja, naime, uopće, od ideje do realizacije, to je jedan proces sa jako jako puno sudionika, počevši od arhitekata pa do inženjera, konstruktera do onih izvođača koji na kraju to sve na gradilištu moraju zaziđati. Izazovi su, kako vi svi volite reći jako veliki, ustvari problemi su veliki, nedostatak radne snage je veliki i ta radna snaga koja dolazi možda nije odmah sad niti educirana za sve ono što treba napraviti u tako velikoj kvaliteti, posebno u Gradu Zagrebu koji ima jako puno spomenika nulte kulture i koji ima jako puno zaštićene kulturne baštine’, kaže Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet.
Graditeljska baština
I dodaje da se zidanje brzo uči…
‘U naš plan oporavka i otpornosti su uključene i zgrade koje imaju status kulturne baštine, pojedinačno ili u zoni, imamo jednu posebnu alokaciju 300 milijuna kuna koju provodi ministarstvo kulture, gdje će se energetski obnavljati zgrade kulturne baštine koje nisu oštećene u potresu, međutim, unutar alokacije koja je zapravo 4,2 milijarde kuna za obnovu zgrade oštećene u potresu, nalazi se i mnogo zgrada koje imaju ili status zaštićenog kulturnog dobra pojedinačnog ili u zoni’, kaže Irena Križ Šelendić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
ArhiBau 2021. – regionalni sajam graditeljstva
Zgrade se obnavljaju iz fonda solidarnosti
I te se zgrade nastavljaju obnavljati. Nakon toga iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirat će se dio vezan za energetsku učinkovitost. Pred graditeljskim sektorom svakako je puno izazova, ali njih nije nemoguće savladati.
Puno izazova pred graditeljskim sektorom
‘Ja bih rekla novaca nikad više, problema nikad više, a to očigledno ide jedno sa drugim. Ne bismo se trebali žaliti, građevinske firme naše rade obnovu, radi se jako puno iz fonda solidarnosti, iz nacionalnog plana oporavka, možda im treba sad malo jedan period prilagodbe s obzirom da su došle i strane kompanije koje su došle udružene, da se i oni udruže, ali ja vjerujem da će te početne bolesti, jako brzo se preboljeti’, kaže Mirjana.
A sajmovi poput Arhibaua koji povezuju sve segmente graditeljske struke svakako će tome pridonijeti.
Događanja
Crystal Clean u showroomu Brigada: Izložba koja poziva na zajedništvo
Grafička dizajnerica Dora Biladžić i menadžerica u kulturi Andrea Šarić, autorice projekta Crystal Clean, nastavile su svoje umjetničko djelovanje otvorenjem izložbe u prostoru showrooma Brigada 05. veljače. Ovim postavom mlade autorice skreću pozornost na sve izraženiju potrebu za zajedništvom i inkluzivnošću u društvu koje postaje sve sklonije otuđenju i podjelama.
Izložba se nadovezuje na njihove ranije radove predstavljene na Velvet Festivalu 2024. i 2025. godine, gdje su prvi put izloženi prepoznatljivi svjetleći znakovi. Ovoga puta autorice su postojeće radove proširile novim izlošcima, inspiriranima idejama zajedništva, ljubavi i emocionalne otvorenosti, uoči nadolazećeg Valentinova.
Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada
“Htjele smo ponovno izložiti svjetleće znakove koje smo ranije predstavile na Velvet Festivalu, ali i dodati nove radove koji su najviše inspirirani zajedništvom, ljubavlju i svojevrsnom društvenom emocionalnom velikodušnošću. To je nešto za što vjerujemo da je danas izrazito važno njegovati“, ističu autorice.
Dodaju kako im je jedan od glavnih motiva stvaranje osjećaja sigurnog prostora:
„Naš je cilj kroz izložbe stvoriti osjećaj sigurnog mjesta u kojem se svi međusobno prihvaćaju, osobito u ovom razdvajajućem vremenu s kojim se i same teško nosimo.“
Spend some risk on love
Na pitanje nedostaje li današnjem društvu osjećaj zajedništva, autorice odgovaraju potvrdno: „Izuzetno. Smatramo da je važno svjesno raditi na njegovanju uključivosti i emocionalne hrabrosti. Zato smo i postavile natpis Spend some risk on love – jer vjerujemo da je važno riskirati zbog ljubavi i stvarnih ljudskih povezanosti.“
Posebno naglašavaju i važnost govorenja iz ženske perspektive: Uvijek nam je važno hrabro pričati iz ženske pozicije i dopustiti si nježnost u vlastitim radovima. Također bismo voljele da ljudi ovom izložbom budu inspirirani, razveseljeni i s osjećajem da su prihvaćeni – kao dio zajednice.“
Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca
Uz za Crystal Clean već prepoznatljive reinterpretacije prometnih znakova, izložba obuhvaća i niz svjetlosnih izložaka s porukama „Togetherness“, „Pinky Promise“ i „Spend some risk on love“, koje jasno artikuliraju središnju ideju postava: osvještavanje važnosti bliskosti, zajedništva i ljubavi kao vrijednosti zbog koje se isplati preuzeti rizik.
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
