Događanja
Arhibau – sajam kulture građenja i održivog razvoja
Raznolike teme od arhitekture, turizma i zelene ekonomije bile su prisutne na drugom Arhibau sajmu.
Početkom listopada održan je drugi Arhibau. Tema sajma sa stručnom konferencijom bila je Izazovi oporavka i otpornosti. Evo kako ih savladati.
Trajalo je jedan dan više nego prvo izdanje Arhibaua, ali i teme koje su otvarali bile su puno raznolikije.
Raznolike teme

‘Graditeljski sektor u BDP-u sam nosi 5, 5.5%. Međutim, utjecaj na sve ostale segmente BDP-a je znatan, i vjerojatno graničimo, kad govorimo o turizmu, kažemo 20%, ali to je sa utjecajem. Tako isto i građevina, vjerojatno doprinosi BDP-u sa 20-ak %’, kaže Tihomil Matković, predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau.hr
Upravo taj utjecaj otvara puno okolnih tema koje smo imali prilike čuti na konferenciji, bilo da su to teme iz nekretninskog sektora ili teme energenata. Recentni trenutak u graditeljstvu svakako dobro opisuje okrugli stol „Od ideje…do realizacije“.
Od ideje do realizacije

‘Izazovna je i sama ideja, naime, uopće, od ideje do realizacije, to je jedan proces sa jako jako puno sudionika, počevši od arhitekata pa do inženjera, konstruktera do onih izvođača koji na kraju to sve na gradilištu moraju zaziđati. Izazovi su, kako vi svi volite reći jako veliki, ustvari problemi su veliki, nedostatak radne snage je veliki i ta radna snaga koja dolazi možda nije odmah sad niti educirana za sve ono što treba napraviti u tako velikoj kvaliteti, posebno u Gradu Zagrebu koji ima jako puno spomenika nulte kulture i koji ima jako puno zaštićene kulturne baštine’, kaže Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet.
Graditeljska baština

I dodaje da se zidanje brzo uči…
‘U naš plan oporavka i otpornosti su uključene i zgrade koje imaju status kulturne baštine, pojedinačno ili u zoni, imamo jednu posebnu alokaciju 300 milijuna kuna koju provodi ministarstvo kulture, gdje će se energetski obnavljati zgrade kulturne baštine koje nisu oštećene u potresu, međutim, unutar alokacije koja je zapravo 4,2 milijarde kuna za obnovu zgrade oštećene u potresu, nalazi se i mnogo zgrada koje imaju ili status zaštićenog kulturnog dobra pojedinačnog ili u zoni’, kaže Irena Križ Šelendić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zgrade se obnavljaju iz fonda solidarnosti

I te se zgrade nastavljaju obnavljati. Nakon toga iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirat će se dio vezan za energetsku učinkovitost. Pred graditeljskim sektorom svakako je puno izazova, ali njih nije nemoguće savladati.
Puno izazova pred graditeljskim sektorom

‘Ja bih rekla novaca nikad više, problema nikad više, a to očigledno ide jedno sa drugim. Ne bismo se trebali žaliti, građevinske firme naše rade obnovu, radi se jako puno iz fonda solidarnosti, iz nacionalnog plana oporavka, možda im treba sad malo jedan period prilagodbe s obzirom da su došle i strane kompanije koje su došle udružene, da se i oni udruže, ali ja vjerujem da će te početne bolesti, jako brzo se preboljeti’, kaže Mirjana.
A sajmovi poput Arhibaua koji povezuju sve segmente graditeljske struke svakako će tome pridonijeti.
Događanja
Arhitektonska elegancija iz Nürnberga: Kömmerling WarmCore postavlja nove standarde aluminijskih sustava
Na nedavno održanom vodećem svjetskom sajmu Fensterbau Frontale u Nürnbergu, Profine Group, u sklopu kojeg aktivno djeluje Profine Croatia, predstavio je evoluciju aluminijskih sustava. U fokusu pozornosti bio je Kömmerling WarmCore 76 – sustav koji spaja besprijekoran dizajn aluminija s revolucionarnom toplinskom izolacijom, a obitelj je sada proširena i dugo iščekivanim kliznim stijenama.
Sajam Fensterbau Frontale mjesto je gdje se definiraju trendovi, a ovogodišnji nastup brenda Kömmerling potvrdio je što kupci danas žele: dom pun svjetla, moderan dizajn i niske račune za energiju.


Aluminij bez toplinskih kompromisa
Arhitekti i projektanti često se suočavaju s izazovom kako zadržati tanke linije i čvrstoću aluminija, a pritom zadovoljiti sve strože energetske certifikate. WarmCore 76 nudi odgovor upravo na tu dilemu. Riječ je o sustavu s vanjskom konstrukcijom od čvrstog aluminija koji osigurava vrhunsku stabilnost i dugovječnost.
Ono što ovaj sustav čini superiornim u odnosu na standardna rješenja je njegova unutrašnjost. Umjesto klasičnih prekida toplinskog mosta, WarmCore koristi izolacijsku jezgru od visokokvalitetnog PVC-a koja osigurava da toplina ostaje unutar vašeg doma. Ovakav dizajn omogućuje:
- Izvanrednu stabilnost bez potrebe za čeličnim ojačanjima.
- Vrhunske izolacijske vrijednosti s kojima se postiže Uf do 1.0 W/(m2K) što ovaj sustav stavlja u sam vrh ponude.
- Zahvaljujući iznimnoj izolaciji, značajno smanjujete troškove grijanja zimi i hlađenja ljeti.
- Maksimalnu otpornost na vremenske uvjete uz minimalno održavanje aluminijske površine.
Kao vrhunac minimalizma i odgovor na najnovije trendove u modernoj arhitekturi, Kömmerling je na sajmu u Nürnbergu predstavio sustav WarmCore 76 Pure sa skrivenim krilom, rješenje koje arhitektima omogućuje postizanje potpuno ravnih i čistih linija fasade. Glavna prednost ovog inovativnog dizajna su nevidljivi profili s vanjske strane, gdje je krilo potpuno sakriveno iza okvira, čime se postiže elegantan efekt fiksnog ostakljenja čak i na prozorima koji se otvaraju.


Zahvaljujući ekstremno vitkim profilima, staklena površina je znatno veća, što u interijer unosi maksimalnu količinu prirodnog svjetla uz beskompromisnu estetiku idealnu za objekte koji traže čisti “stakleni” izgled bez vidljivih rubova aluminijskih krila. Unatoč takvom minimalističkom pristupu, sustav zadržava iznimna izolacijska svojstva s impresivnom toplinskom vrijednošću od Uf = 1,2 W/(m2K), čime se potvrđuje kao tehnički superiorno rješenje za suvremenu gradnju.
Novo u ponudi: Klizni sustavi za panoramske vizure
Poseban interes na sajmu izazvalo je proširenje asortimana. Uz već dokazane prozore, balkonska i ulazna vrata, predstavljen je i novi klizni sustav unutar WarmCore serije.
Ova inovacija omogućuje projektiranje velikih staklenih površina koje daju moderan, prozračan izgled objektu, uz zadržavanje svih prednosti aluminijske vanjštine. Za arhitekte i krajnje korisnike to znači potpunu kreativnu slobodu:
- Individualni dizajn: možete birati između stotina boja, tekstura drva ili metalik tonova kako bi se stolarija savršeno uklopila u vaš interijer i eksterijer.
- Opcije anodiziranih površina koje savršeno nadopunjuju suvremeni interijer i eksterijer.
- Lakoću rukovanja: unatoč masivnosti i stabilnosti aluminija, otvaranje i zatvaranje je izuzetno lagano i bešumno.
- Dizajn koji omogućuje da vanjska strana bude vizualno potpuno drugačija od unutarnje.
U skladu s krilaticom “Today for Tomorrow”, Kömmerling dokazuje da aluminijski sustavi mogu biti ekološki prihvatljivi. WarmCore 76 koristi do 90% recikliranog aluminija i 100% reciklirani PVC, čime se direktno smanjuje ugljični otisak zgrade, što je danas ključan faktor pri dobivanju zelenih certifikata u gradnji.

Nastupom u Nürnbergu, Profine Croatia je još jednom potvrdila da WarmCore 76 nudi “najbolje iz dva svijeta” – prestižnu estetiku aluminija koju vole arhitekti, uz toplinu i uštedu koju zahtijeva moderan obiteljski dom.
Za stručne konzultacije, tehničke detalje i uvid u cijelu paletu WarmCore rješenja, obratite se timu Profine Croatia d.o.o.
Događanja
Vrata nade u Brescii: Arhitektura kao most između zatvora i društva
U sjevernoj Italiji, u gradu Brescia, arhitektonski studio Stefano Boeri Architetti predstavio je projekt koji pomiče granice uloge arhitekture u društvu. Riječ je o instalaciji “Gate of Hope” (Vrata nade) smještenoj u sklopu zatvora Nerio Fischione, nastaloj kao dio međunarodne inicijative Porte della Speranza.
Ovaj projekt spaja arhitekturu, umjetnost i društveni angažman, s ciljem stvaranja novih prilika za osobe u zatvorskom sustavu – ali i otvaranja dijaloga s gradom.

Međunarodna inicijativa koja mijenja percepciju zatvora
Program Porte della Speranza zamišljen je kao dugoročna umjetničko-edukativna platforma koja će se provoditi do 2026. godine u deset zatvora u Italiji i Portugalu.
Projekt okuplja niz institucija, uključujući Gravissimum Educationis Foundation i Italian Ministry of Justice, a fokus mu je stvaranje tzv. “umjetničkih vrata” – instalacija koje simboliziraju prijelaz, novu priliku i mogućnost reintegracije.
Prva takva intervencija realizirana je u milanskom zatvoru San Vittore, prema projektu arhitekta Michele De Lucchi, dok se program nastavlja u Brescii i drugim gradovima poput Rima, Venecije i Napulja.

Arhitektura kao prag, a ne prepreka
Projekt u Brescii posebno je zanimljiv jer redefinira samu ideju zatvorskog prostora. Umjesto klasične barijere, “Vrata nade” zamišljena su kao otvoreni prag između zatvora i grada – mjesto susreta, komunikacije i razmjene. Smještena u jednom od najopterećenijih talijanskih zatvora, instalacija pokušava pronaći odgovor na ključni problem: kako omogućiti zatvorenicima stvarne šanse za povratak u društvo.
Digitalna vrata koja otvaraju stvarne prilike
U središtu projekta nalazi se inovativno rješenje u kojem je jedno krilo drvenih vrata transformirano u digitalni ekran. Na njemu se kontinuirano prikazuju oglasi za posao, programi edukacije, stručne prakse i radionice, kao i mogućnosti suradnje s lokalnim tvrtkama i socijalnim zadrugama. Na taj način vrata prestaju biti samo simboličan element i postaju konkretan alat za reintegraciju zatvorenika u društvo. Istodobno, identična instalacija postavljena je i na javnoj lokaciji, na Piazzale Arnaldo, čime se uspostavlja jasna vizualna i funkcionalna veza između zatvorskog sustava i urbanog života.

Dvosmjerni dijalog između grada i zatvora
Iako fizički odvojena, ova dva arhitektonska elementa djeluju kao jedinstven sustav. Dok vrata unutar zatvora pružaju informacije o mogućnostima zapošljavanja i profesionalnog razvoja, ona postavljena u gradu informiraju javnost o uvjetima u zatvorskom sustavu, problemu prenapučenosti te svakodnevnom radu zatvorskog osoblja i volontera, kao i o kulturnim i edukativnim inicijativama koje se odvijaju unutar zatvora. Na taj način projekt ne povezuje samo prostore, već i ljude, potičući razumijevanje i dijalog između zatvorske zajednice i šire javnosti.
“U zatvoru se nada zove – posao”
Arhitekt Stefano Boeri naglašava ključnu ideju projekta:
“Vjerujem da u zatvoru riječ nada ima drugo ime – posao. Stvarna mogućnost zapošljavanja i profesionalnog razvoja za zatvorenike predstavlja jedan od najvažnijih razloga za zamišljanje života nakon izlaska. To je jedini put prema stvarnoj reintegraciji – životu koji uključuje rad, učenje i osobni razvoj.”
Dodaje kako su “Vrata nade” zamišljena kao most između zatvora i grada – dva prostora koja dijele iste mogućnosti, ali rijetko komuniciraju.
Arhitektura kao alat društvene promjene
Projekt u Brescii pokazuje kako arhitektura može imati daleko širu ulogu od samog oblikovanja prostora. U ovom slučaju ona postaje medij komunikacije, platforma za edukaciju i alat za društvenu inkluziju. “Vrata nade” nisu samo fizička instalacija, već predstavljaju infrastrukturu mogućnosti koja zatvorski sustav povezuje s realnim svijetom i otvara prostor za novu vrstu dijaloga.







