Događanja
ArhiBau 2025: Priuštivo stanovanje i održiva zajednica u fokusu
“Stanovanje nije samo stan”
Sajam arhitekture i graditeljstva ArhiBau2025. godine održan je od 10. do 13. rujna u Zagrebu, na prostoru Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i u okolnim javnim prostorima, čime je događaj dodatno otvorio dijalog s gradom i zajednicom. Program se ove godine proširio i izvan fakultetskih zgrada, na srednjoškolsko igralište i u javni prostor ulice, čime manifestacija dodatno otvara dijalog sa zajednicom i gradom.
Manifestacija se održala paralelno sa Zagreb Design Weekom, što je pridonijelo većem dosegu i uključivanju šire publike.
Uz sajam na kojem su predstavljene najnovije tehnologije i materijali za suvremenu, održivu gradnju, obnovu i održavanje zgrada, održana je i stručna konferencija s temom „Stanovanje za održivu zajednicu – iskustva i smjernice“.
Glavne teme ove godine obuhvatile su javna ulaganja u stambena naselja, planiranje i investiranje u javno stanovanje, prostorno planiranje i projektiranje naselja, industrijalizirano građenje te dugoročnu održivost stanova u javnom vlasništvu.
ArhiBau 2025 – stanovanje kao dio šire zajednice
Organizator sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako se tema stanovanja ove godine proširila na održive zajednice:
„Stanovanje nije samo stan, to je i pripremni proces dobrog uklapanja u prostorne planove, dobro planirana naselja s kvalitetnom infrastrukturom, riješenim školama, vrtićima i prometnicama.“
Naglasio je i potrebu urbane preobrazbe starih gradskih jezgri, posebno u kontekstu potresa koji je razotkrio njihovu ranjivost. Osim kvalitete i optimizacije gradnje, sve je važnije razmišljati i o dugoročnom održavanju stanova, osobito onih u vlasništvu države i lokalnih samouprava, jer će o njima trebati voditi brigu desetljećima.
Europska iskustva i izazovi
Na konferenciji u sklopu ArhiBau 2025 sudjelovali su stručnjaci iz cijele Europe, raspravljajući o različitim modelima stambene politike i održive gradnje. Cilj je bio prikazati sustave iz zemalja s bogatom praksom poput Austrije i Nizozemske, ali i primjere iz država bližih našim okolnostima, poput Slovenije i Portugala.
Zadružno stanovanje – alternativa tržišnim modelima i put do priuštivog doma
Ana Lourenço Barreiros Proença, arhitektica iz Portugala, naglasila je da je problem pristupačnog stanovanja višeslojan:
„Moramo naći ravnotežu između troškova izgradnje i prihoda obitelji koje će koristiti te stanove. Tehnički, naš sektor graditeljstva mora biti sofisticiraniji i brži, a društveno je ključno graditi zajednice, ne samo skloništa.“
Europska unija nedavno je istaknula Portugal kao zemlju pod velikim pritiskom, no s problemom dostupnog stanovanja suočava se gotovo cijela Europa.
Potreba za europskim rješenjem
Kako je istaknuo Diogo de Sousa Rocha, arhitekt i predavač na konferenciji, rast cijena gradnje nije lokalni, već europski problem:
„Imamo tako zahtjevne propise da građevinski radovi postaju sve skuplji. Rješenja se moraju tražiti na europskoj razini, a ne samo na razini pojedinih zemalja.“
Rocha je istaknuo primjere iz Finske, gdje javne vlasti aktivno sudjeluju u urbanom planiranju, i Danske, gdje zadruge imaju važnu ulogu u razvoju pristupačnog stanovanja. Portugalska praksa javnih arhitektonskih natječaja, dodao je, potiče inovacije i otvara prostor novim pristupima.
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: Što donosi novi zakon i tko će imati koristi?
Dugoročna održivost i životni ciklus zgrada
Pristupačnost stanovanja ne odnosi se samo na niske početne cijene izgradnje. Arhitektica Doris Wirth naglasila je važnost održivosti:
„Održive zgrade fokusiraju se na troškove životnog ciklusa. Pristupačnost se postiže ne samo nižim troškovima gradnje, već i nižim operativnim troškovima tijekom korištenja zgrade.“
Ovakav pogled uključuje cijeli vijek trajanja građevine – od projektiranja i gradnje do korištenja i zbrinjavanja na kraju životnog ciklusa.
Priuštivo stanovanje kao kvaliteta života
Konferencija u sklopu ArhiBau2025 pokazala je da priuštivo stanovanje nije samo pitanje kvadrature ili cijene gradnje. Ono podrazumijeva kvalitetu života, održivost i stvaranje zajednica u kojima ljudi imaju pristup obrazovanju, uslugama i mobilnosti. Upravo takav integrirani pristup stanovanju mogao bi biti ključ za rješavanje jednog od najvećih izazova suvremenog društva.
Događanja
Crystal Clean u showroomu Brigada: Izložba koja poziva na zajedništvo
Grafička dizajnerica Dora Biladžić i menadžerica u kulturi Andrea Šarić, autorice projekta Crystal Clean, nastavile su svoje umjetničko djelovanje otvorenjem izložbe u prostoru showrooma Brigada 05. veljače. Ovim postavom mlade autorice skreću pozornost na sve izraženiju potrebu za zajedništvom i inkluzivnošću u društvu koje postaje sve sklonije otuđenju i podjelama.
Izložba se nadovezuje na njihove ranije radove predstavljene na Velvet Festivalu 2024. i 2025. godine, gdje su prvi put izloženi prepoznatljivi svjetleći znakovi. Ovoga puta autorice su postojeće radove proširile novim izlošcima, inspiriranima idejama zajedništva, ljubavi i emocionalne otvorenosti, uoči nadolazećeg Valentinova.
Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada
“Htjele smo ponovno izložiti svjetleće znakove koje smo ranije predstavile na Velvet Festivalu, ali i dodati nove radove koji su najviše inspirirani zajedništvom, ljubavlju i svojevrsnom društvenom emocionalnom velikodušnošću. To je nešto za što vjerujemo da je danas izrazito važno njegovati“, ističu autorice.
Dodaju kako im je jedan od glavnih motiva stvaranje osjećaja sigurnog prostora:
„Naš je cilj kroz izložbe stvoriti osjećaj sigurnog mjesta u kojem se svi međusobno prihvaćaju, osobito u ovom razdvajajućem vremenu s kojim se i same teško nosimo.“
Spend some risk on love
Na pitanje nedostaje li današnjem društvu osjećaj zajedništva, autorice odgovaraju potvrdno: „Izuzetno. Smatramo da je važno svjesno raditi na njegovanju uključivosti i emocionalne hrabrosti. Zato smo i postavile natpis Spend some risk on love – jer vjerujemo da je važno riskirati zbog ljubavi i stvarnih ljudskih povezanosti.“
Posebno naglašavaju i važnost govorenja iz ženske perspektive: Uvijek nam je važno hrabro pričati iz ženske pozicije i dopustiti si nježnost u vlastitim radovima. Također bismo voljele da ljudi ovom izložbom budu inspirirani, razveseljeni i s osjećajem da su prihvaćeni – kao dio zajednice.“
Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca
Uz za Crystal Clean već prepoznatljive reinterpretacije prometnih znakova, izložba obuhvaća i niz svjetlosnih izložaka s porukama „Togetherness“, „Pinky Promise“ i „Spend some risk on love“, koje jasno artikuliraju središnju ideju postava: osvještavanje važnosti bliskosti, zajedništva i ljubavi kao vrijednosti zbog koje se isplati preuzeti rizik.
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
