Događanja
6. otvoreni dijalog partnera ima cilj smanjenje onečišćenja zraka
Do 2050. godine
Početkom lipnja 2022. održan 6. otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zadnji se otvoreni dijalog održao prije više od dvije godine, a kako pratimo njihova održavanja, nismo propustili povratnički.
U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku ugrađena je inicijativa 6.1 za obnovu zgrada. Vrijedna je 4,4 milijarde kuna, a cilj joj do 2050. značajno smanjiti onečišćenje zraka dekarbonizacijom zgrada.

‘Mi i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, a i strateškim dokumentima, višegodišnjim financijskim okvirom, te novom kohezijskom omotnicom koja će nam biti na raspolaganju, ćemo doprinijeti ostvarenju ciljeva i zelene europe, a naravno i zelene i zelenije Hrvatske’, kaže Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Usmjereni na širi spektar partnera
Važnosti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva svjesni su i potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada. Ona je potpisana u sklopu 6. otvorenog dijaloga partnera kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

‘Mi smo usmjereni na široki spektar partnera, od same javne uprave, znači neki gradovi su potpisnici, ministarstvo, isto tako Fond za zaštitu okoliša, a danas je potpisao fond za obnovu koji je u međuvremenu formiran, središnji državni ured. Isto tako svi koji sudjeluju u procesu građenja’, kaže Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
‘Zapravo je ideja otvorenog dijaloga partnera stavit za stol privatni i javni sektor te se vidi razmjena ideja i problema iz raznih kuteva. Svatko ima u svom dijelu posla određene probleme koje onda podijelimo i onda znamo svi zajedno doći do rješenja’, dodaje.
Tri arhitektonska ureda
Po prvi puta, povelju su potpisala tri arhitektonska ureda: NFO, 3LHD i Sangrad+AVP.
‘3LHD već cijeli niz godina primjenjuje zelene politike u svojim projektima i to nam je izmnimno važno i to jedan od ono strateških ciljeva. Da ti projekti budu, zeleni i zeleno usmjereni. Mislim da je u cilju dodatne promocije zelenih politika za koje se hrvatska opredijelila iznimno važno, da i arthitekti se u to uključe’, tvrdi Romana Ilić, direktorica 3HLD.
Arhitekti se često vide, ali zapravo iza cijelog projekta je čitav niz inženjera raznih struka da bi cijeli projekt na kraju mogao biti usmjeren na zeleno i energetski priča da bi mogla biti suvisla.

Potpisivanjem povelje potiče se kontinuirana suradnja na izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nZEB).
Model zelene urbane obnove
‘Sad krećemo s jednim novim, holističkim pristupom, gdje ćemo sagledavati ne više samo zgrade i to ne zgrade koje se koriste, nego i prostore oko njih, znači kompletnu zelenu infrastrukturu tih javnih zgrada koje koriste i višestambenih zgrada. Ali isto tako i zgrade koje su do sada bile prazne pa nisu trošile energiju i nisu mogle bit obnovljene. Sad ćemo kroz kružno gospodarenje zgrada zapravo obnavljati i te zgrade’, kaže Ines Androjić Brajčić, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost financirat će se i energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Radi se o zgradama koje često ne mogu postići postotak uštede koje postižu zgrade koje nisu pod zaštitom.
300 milijuna bespovratnih sredstava
‘Za tu investiciju osigurano je 300 milijuna kuna i ministarstvo kulture i medija priprema poziv za dodjelu bespovratnih sredstava’, kaže Anastazija Magaš Mesić, iz Ministarstva kulture i medija.

‘Mi tražimo 30 posto uštede primarne energije za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra dok je obično postotak uštede koji se traži kod zgrada koje to nisu, veći’, nadovezuje se.
U postizanju energetskih i klimatskih ciljeva, potpisnici povlje vodit će se primjenom načela ‘energetska učinkovitost na prvome mjestu’, a poseban naglasak stavit će na korištenje obnovljivih izvora energije. Posljednji otvoreni dijalog bio je u veljači 2020.-te godine, nakon koje se počelo djelovati u smjeru sveobuhvatne obnove.
‘Ono što se desilo značajno je bio potres koji nas je sve doveo u situaciju da, osim o energetskoj obnovi zgrada, moramo misliti i o obnovi od potresa koja je puno skuplja’, dodaje Križ Šelendić.
6. otvoreni dijalog održan je u hibridnom obliku, a njegovi rezultati odrazit će se ne samo na dekarbonizaciju zgrada, energetske uštede i sveobuhvatnu obnovu već i na unaprjeđenje gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.
Događanja
Predstavljamo dizajnere i obrtnike koji su obilježili InDizajn 2025
Od ručno rađenih sjenila i unikatnih herbarija do dizajnerskog namještaja i keramike s karakterom

Od 3. do 5. listopada zagrebačka Arena ponovno je ugostila sajam interijera InDizajn 2025. InDizajn jedno je od najposjećenijih događanja posvećenih uređenju doma u regiji. Ove je godine kroz dvoranu prošlo više od 15 tisuća posjetitelja, koji su mogli razgledati izložbeni prostor od 5.000 kvadrata i upoznati više od 80 izlagača.
Tijekom tri dana posjetitelji su imali priliku pratiti predavanja, otkrivati nove kolekcije namještaja, tekstila i dekoracija te iz prve ruke razgovarati s kreativcima koji oblikuju suvremeni interijer. InDizajn i ove je godine potvrdio status mjesta na kojem se susreću ideje, inspiracija i dizajnerske inovacije.
Posjetitelji su u Areni mogli pronaći inspiraciju za uređenje doma, otkriti nove trendove i tehnološka dostignuća, ali i upoznati hrvatske produkt dizajnere, obrtnike i umjetnike koji stvaraju i pronalaze nova rješenja za uljepšanje naših svakodnevnih prostora.
Personalizacija kao zaštitni znak zanatskog rada
Među izlagačima istaknula se Gordana Karlović, koja već petnaest godina izrađuje sjenila za lampe. Njezini proizvodi prepoznatljivi su po mogućnosti personalizacije — svaki klijent može birati dezen, veličinu i oblik prema vlastitom prostoru i stilu.
Inspiraciju crpi iz prirode. Boravak na otvorenom i kombinacija jesenskih boja potaknuli su je da istražuje tople tonove žute, smeđe i zelene te ih pretoči u tkanine i sjenila.


Tekstil koji unosi karakter u dom
Da šivanje i danas može biti umjetnost, pokazao je Toni Baković, čiji studio izrađuje zavjese, posteljinu i druge tekstilne detalje po mjeri. Svaki projekt za njega je novi izazov, a cilj mu je održati tradiciju ručnog rada živom.
Vodič za odabir idealnog tepiha za vaš dom
„Motiviramo ljude da uređuju svoje domove kao što uređuju sebe – da unesu karakter i osobnost kroz tekstil, jer je to najjednostavniji i najslobodniji način izražavanja“, istaknuo je.


Priroda kao umjetnost: herbariji Lucie Marie Fatović
Jedan od nesvakidašnjih izložaka koji su privukli pažnju posjetitelja bili su unikatni herbariji Lucie Marie Fatović. Njezina ljubav prema biljkama razvila se kroz rad u vrtu, a s vremenom je prerasla u želju da ih „ovjekovječi u formu“. Herbariji imaju isključivo estetsku funkciju, ali za autoricu nose i dublju poruku o prolaznosti i snazi života.


Zemljani tonovi vraćaju toplinu interijerima
Prema riječima Danijele Mihić, koja se bavi izradom jastuka i ležajeva za kućne ljubimce, siva boja polako izlazi iz mode. Zamjenjuju je zemljane nijanse, pastelni tonovi te smeđa i bež koje, kako kaže, vraćaju toplinu i mirnoću u prostor.


Keramika s osobnošću
Posebnu pažnju privukla je i Iva Milley, čija keramika spaja dvije estetike — tamniju, minimalističku kolekciju Luna i razigraniju Lunariju. Radi s tamnim glinama i zemljanim tonovima, stvarajući komade koji su, kako kaže, odraz onoga što bi sama voljela imati u vlastitom domu.


Namještaj s pričom: dizajn Mateja Kuševića
Dizajner interijera Matej Kušević iskoristio je InDizajn 2025 kako bi predstavio vlastiti dizajnerski namještaj. Odaziv publike bio je iznimno pozitivan, a već su stigle i prve narudžbe. Inspiracija, kako sam opisuje, dolazi spontano – neki prostori jednostavno traže određen komad namještaja koji se mora pojaviti u njima.


InDizajn 2025
Arena Zagreb ovih je dana bila ispunjena kreativnošću, novitetima i jedinstvenim dizajnerskim pričama. Posjetitelji su mogli vidjeti kako se tradicija ručnog rada, ljubav prema prirodi i suvremeni dizajn stapaju u inspirativne ideje koje unose toplinu i osobnost u svaki dom.
Arhitektura i dizajn
Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?
Nova epizoda podcasta Zona pobjede otkriva zašto je održavanje zgrada ključno za sigurnost, vrijednost i dugovječnost svakog doma.

Gradnja nije gotova kada se objekt dovrši — tada tek počinje njegovo stvarno trajanje. Druga epizoda podcasta Zona pobjede, u produkciji Baumit Hrvatska i emisije Dom na kvadrat, otvara temu o kojoj se rijetko govori, a ključna je za sigurnost, kvalitetu i vrijednost svakog doma — upravljanje i održavanje zgrada.
Zgrade u Hrvatskoj sve su starije, a mnogi suvlasnici još uvijek ne razumiju da odgovornost za održavanje nije samo formalnost, već zakonska i građanska obveza. Kroz razgovor s iskusnim stručnjacima, podcast otkriva kako pravodobna obnova i korištenje kvalitetnih, održivih materijala mogu dugoročno uštedjeti novac i produljiti život svakog objekta.
U epizodi gostuju Dražen Pomper, predsjednik Udruge upravitelja zgrada RH i stručnjak s više od 30 godina iskustva, te Miljenko Minković, voditelj projekata u Baumitu, koji gotovo 25 godina prati razvoj energetske obnove i statičkih sanacija. Razgovor vodi Snježana Turalija (GREENiKA poslovno savjetovanje).
Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
Tko su gosti i što donose njihova iskustva
Dražen Pomper započinje priču s tri desetljeća iskustva u sektoru održavanja zgrada, u kojem upravlja s više od 350 objekata diljem Hrvatske. Kao predsjednik udruge upravitelja zgrada, ističe da je hrvatsko tržište održavanja zgrada sazrijevalo sporo — od 1997. kada je uveden prvi zakon o upravljanju do danas. U tom razdoblju svijest građana se polako mijenja, no mnogi i dalje očekuju da netko drugi “brine” o zgradi.
“Ljudi znaju da auto mora ići na servis, ali ne i da njihova zgrada ima svoj rok trajanja. To moramo naučiti od početka.” — Dražen Pomper
Miljenko Minković donosi drugu perspektivu: kroz gotovo 25 godina rada u Baumitu svjedočio je evoluciji gradnje u Hrvatskoj — od vremena prije subvencija do današnjih energetski učinkovitih i ekološki usklađenih projekata. Kao voditelj projekata, Minković naglašava važnost partnerstva između proizvođača, arhitekata i izvođača u svakoj fazi obnove.
Zašto je održavanje zgrada ključno za kvalitetan dom
Pomper objašnjava da svaka zgrada ima životni vijek od 70 do 100 godina, no kako bi tijekom tog vremena ostala funkcionalna, potrebno je redovito ulaganje. Prvi ozbiljniji troškovi javljaju se nakon otprilike 30 godina — kada dolazi vrijeme za obnovu krova, fasade ili stolarije. Bez planiranog održavanja, zgrada ubrzano gubi vrijednost, a troškovi popravaka višestruko rastu.
Zgrade su živi sustavi koje treba pratiti i “servisirati”, baš kao i automobile. “Ljudi znaju kada treba promijeniti ulje u autu, ali ne znaju kada treba obojiti zid,” slikovito opisuje Pomper. Ključno je razviti svijest da održavanje nije trošak, već ulaganje u sigurnost i dugoročnu stabilnost doma.

Zelena obnova doma: Ako vam je prioritet održiva gradnja, slijedite ove savjete
Odgovornost suvlasnika – promjena mentaliteta
Veliki izazov i dalje je mentalitet iz prošlih vremena – mnogi i dalje očekuju da netko “iz općine” ili “iz firme” vodi brigu o zgradi. No današnji zakon jasno kaže: suvlasnici su odgovorni za održavanje i dužni su osigurati sredstva kroz pričuvu. Pomper ističe da je edukacija suvlasnika presudna te da suvremene komunikacijske platforme, poput WhatsApp grupa, znatno pomažu u organizaciji i donošenju odluka unutar zgrada.
Nove generacije stanara bolje razumiju digitalne alate i informacije, što olakšava komunikaciju s upraviteljima i izvođačima. Time se poboljšava koordinacija, povećava transparentnost i ubrzava reakcija na tehničke probleme.
Kako Baumit pomaže – stručnost od projektiranja do izvedbe
Baumit u proces upravljanja i obnove zgrada ulazi u više faza — od projektiranja do same izvedbe. Minković objašnjava da tvrtka često sudjeluje već u fazama planiranja, kada s projektantima usklađuje detalje i predlaže optimalne materijale za pojedine objekte. U drugim slučajevima, uključuju se kasnije – tijekom same izvedbe, gdje pomažu u izboru izvođača i nadzoru kvalitete radova.
“Možete imati najbolji materijal na tržištu, ali ako nije pravilno ugrađen, to ne vrijedi ništa. Znanje je najvažniji alat svake obnove.” — Miljenko Minković
Baumit također pomaže u statičkim sanacijama, koje su postale nužne nakon potresa. Tvrtka razvija rješenja koja kombiniraju toplinsku izolaciju, protupožarnu zaštitu i otpornost na potrese, a ujedno smanjuju ugljični otisak proizvodnje. Minković ističe važnost pouzdanih izvođača i solventnih partnera – jer obnova zahtijeva tehničku stručnost i financijsku stabilnost.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Inovacije koje mijenjaju tržište: CrystalTop i ekološki materijali
Jedna od inovacija na koju je Baumit posebno ponosan je CrystalTop – nova generacija mineralne žbuke u pastoznoj formi, izrađena 95% od prirodnih sirovina. Radi se o materijalu koji kombinira otpornost, paropropusnost i ekološku prihvatljivost te omogućuje dugotrajniju i sigurniju fasadu.
Ovaj proizvod razvijen je nakon dugogodišnjeg istraživanja u Baumitovom ispitnom naselju u Austriji, gdje su različite kuće građene s različitim materijalima i podvrgnute testovima u realnim uvjetima. Rezultati tih istraživanja pomažu Baumitu da razvija materijale koji prate klimatske izazove i zahtjeve modernog stanovanja.
EPS vs kamena vuna – što odabrati?
Jedno od najčešćih pitanja u obnovama jest izbor između stiropora (EPS) i kamene vune.
Pomper i Minković pojašnjavaju da je kamena vuna sigurniji izbor za visoke stambene zgrade jer pruža bolju otpornost na požar, bolju paropropusnost i dugoročno stabilnija svojstva. Iako je nešto skuplja u startu, ušteda kroz trajnost i sigurnost višestruko nadoknađuje početno ulaganje.

Zakon o održavanju zgrada – kazne, promjene i što donosi budućnost
Novi Zakon o održavanju zgrada i prateći pravilnici donose važne promjene: po prvi put uvode kazne za suvlasnike i upravitelje koji ne održavaju objekte prema propisima. Time država želi potaknuti sustavnije upravljanje i dugoročnu odgovornost.
Posebno su istaknuti i problemi koji su dosad bili zanemareni – primjerice, postavljanje klima uređaja na pročelja zgrada, što narušava izgled i sigurnost fasade. Pomper objašnjava da su mnogo važnija pitanja statike, protupožarne sigurnosti i energetske učinkovitosti. Novi pravilnik jasno razlikuje privatne i javne zgrade, pri čemu javne moraju prve dosegnuti nZEB standard, odnosno gotovo nultu emisiju.
Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom
Edukacija i Baumit Akademija – znanje koje gradi kvalitetu
Baumit već dva desetljeća vodi Baumit Akademiju, edukacijski program za izvođače i partnere. Program kombinira teorijski i praktični dio, a sudionici dobivaju certifikate koji potvrđuju stručnost za rad s Baumitovim sustavima. Takvi izvođači imaju prednost pri odabiru na projektima, jer jamče ispravnu ugradnju materijala i dugoročnu kvalitetu radova.
Edukacija je ključna jer čak i najbolji proizvod može podbaciti ako se ne ugradi pravilno. Baumit tako spaja znanje, praksu i inovaciju – što je i srž filozofije “Zone pobjede”.
Što možete učiniti vi?
Ako ste suvlasnik ili upravitelj zgrade, male promjene u pristupu mogu značiti veliku razliku. Evo što možete učiniti već danas:
- Provjerite ima li vaša zgrada međuvlasnički ugovor u kojem su definirane obveze održavanja, pričuva i razlika između zajedničkih i privatnih dijelova.
Pitajte upravitelja ili izvođača koristi li certificirane materijale poput CrystalTop ili druge proizvode s dokazanim svojstvima i dugotrajnošću.
Aktivirajte komunikaciju u vašoj zgradi (WhatsApp grupe, objavne ploče) – informiranost stanara znatno ubrzava donošenje odluka i rješavanje kvarova.
Proučite novi Zakon o održavanju zgrada – znajte koje su vaše zakonske obaveze, koje kazne prijete i kako se regulativa primjenjuje na javne i stambene objekte.
Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati
Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.