Razdoblje kraja prosinca idealno je za mali reset doma. Nakon blagdana, a prije nego što započne Nova godina, mnogi osjećaju potrebu da prostor u kojem žive postane prozračniji i lakši. Upravo tada postavljamo pitanje što izbaciti iz kuće prije Nove godine kako bismo u iduće razdoblje ušli rasterećeniji – i fizički i mentalno.

Ne radi se o velikom čišćenju, već o svjesnom uklanjanju stvari koje više nemaju svrhu, funkciju ili emocionalnu vrijednost.

Vodič za blagdansko čišćenje bez stresa: Ovako to rade profesionalci

1. Slomljeni, neispravni i oštećeni predmeti

Jedna od prvih stavki na popisu svakako su predmeti koji ne rade ili su oštećeni. Često ih čuvamo “dok se ne poprave”, no realno – ako su mjesecima ili godinama na istom mjestu, vjerojatno ih više nećemo koristiti.

To uključuje:

• male kućanske aparate
• napuknuto posuđe i dekoracije
• stare lampe ili rasvjetu

Ovi predmeti zauzimaju prostor i stvaraju vizualni i mentalni nered.

Kako odabrati kućne uređaje koji najbolje funkcioniraju u malim prostorima

2. Odjeća koju niste nosili cijelu godinu

Ormar je često prvi pokazatelj koliko nam se stvari nakupilo. Ako razmišljate što izbaciti iz kuće prije nove godine, krenite upravo od njega.

Vrijedi jednostavno pravilo:
ako nešto niste nosili cijelu godinu, velike su šanse da ni nećete.

Riješite se:

• odjeće koja vam ne pristaje
• komada koji ne odgovaraju vašem životnom stilu
• odjeće koju čuvate “za svaki slučaj”

Doniranjem ili recikliranjem oslobađate prostor i sebi i drugima.

3. Blagdanske dekoracije koje više ne volite

Nakon Božića jasno se vidi koje su dekoracije doista dio vašeg doma, a koje ste zadržali iz navike. Prije spremanja ukrasa, razmislite čega ćete se zauvijek riješiti kada je riječ o sezonskim predmetima.

Zadržite samo:

• kvalitetne i očuvane ukrase
• dekoracije koje vam i dalje izazivaju pozitivne emocije

Sve ostalo samo nepotrebno puni kutije i ormare.

4. Papiri, računi i dokumenti bez svrhe

Ladice i mape često skrivaju stare račune, upute i dokumente kojima je istekao rok. Ako planirate očistiti prostor prije Nove godine, svakako pregledajte papirologiju.

Zadržite:

• važne dokumente
• jamstva koja su još važeća

Sve ostalo bez grižnje savjesti ide u reciklažu.

5. Kozmetika i proizvodi kojima je istekao rok

Kupaonica je prostor u kojem se često gomilaju proizvodi koje više ne koristimo. Dio odgovora na pitanje što izbaciti iz kuće prije Nove godine krije se upravo tamo.

Izbacite:

• kozmetiku s isteklim rokom
• proizvode koji vam ne odgovaraju
• višak bočica i uzoraka

Manje proizvoda znači pregledniji i ugodniji prostor.

6. Sitnice bez funkcije i značenja

Male stvari stvaraju najveći nered. Promotivni predmeti, suveniri bez priče ili dekoracije koje više ne primjećujete često su prvi kandidati kada razmišljamo što izbaciti iz kuće prije Nove godine.

Ako predmet:

• nema funkciju
• nema emocionalnu vrijednost

vjerojatno mu nije mjesto u vašem domu.

7. Predmeti koji vas vežu uz loše uspomene

Nova godina simbolizira novi početak, a dom bi trebao podržavati taj osjećaj. Razmislite o bacanju stvari kada je riječ o predmetima koji vas podsjećaju na stresna ili teška razdoblja.

Ne morate zadržati sve samo zato što je nekad bilo važno.

8. Višak u kuhinji

Pregled kuhinje često otkriva koliko stvari držimo “za svaki slučaj”. Stari začini, namirnice kojima je istekao rok i posuđe koje ne koristite dio su odgovora na pitanje što izbaciti iz kuće prije Nove godine.

Pregledan ormarić znači lakšu svakodnevicu.

Zašto je važno izbaciti stvari prije Nove godine?

Ne radi se o savršenstvu, već o namjeri. Kada svjesno odlučimo što izbaciti iz kuće prije nove godine, stvaramo prostor za nove navike, lakšu organizaciju i ugodniji boravak u vlastitom domu.

Manje stvari često znači više mira.

Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.

Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.

Grad kao zajednički ekosustav

Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.

2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz

Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.

Milano: učenje grada iz perspektive životinja

Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.

2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže

Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.

Umjetnost u svakodnevici grada

Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.

U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.

Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?

Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.

Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.