Vjesnik je desetljećima bio dio zagrebačke vizure, prepoznatljiv neboder uz Slavonsku aveniju simbolizirao je važno razdoblje domaće medijske i arhitektonske povijesti. Za mnoge Zagrepčane bio je više od poslovne zgrade: bio je orijentir u gradu i simbol vremena u kojem je tiskani medij imao golemu moć.

Danas se njegova silueta polako briše, doslovno kat po kat.

Nakon velikog požara krajem 2025. godine, koji je zahvatio više etaža i ozbiljno oštetio konstrukciju, donesena je odluka da sanacija više nije moguća. Umjesto obnove, krenulo je potpuno uklanjanje zgrade koja je desetljećima bila jedno od najprepoznatljivijih obilježja poslovnog Zagreba.

Iako se u početku očekivalo da će radovi završiti brže, proces rušenja Vjesnika pokazao se znatno složenijim nego što se pretpostavljalo.

Dejan Kljun intervju u njegovom ateljeu u Vjesniku

Požar je zapečatio sudbinu zgrade

Veliki požar izbio je krajem studenoga 2025. godine i zahvatio više katova te krovnu konstrukciju nebodera. Nakon višednevnih procjena statičara zaključeno je da je konstrukcija ozbiljno kompromitirana te da bi obnova bila preskupa i sigurnosno rizična.

Time je donesena odluka o rušenju objekta koji je godinama bio sjedište jedne od najvažnijih medijskih kuća u Hrvatskoj.

Zašto je Vjesnik bio važan za Zagreb?

Vjesnik nije bio samo uredski kompleks. Desetljećima je predstavljao simbol hrvatskog novinarstva, izdavaštva i modernističkog razvoja grada.

Njegova lokacija učinila ga je dijelom svakodnevice tisuća građana, a njegova prepoznatljiva silueta postala je važan dio urbanog identiteta Zagreba.

Rušenjem Vjesnika grad ne gubi samo staru zgradu — gubi dio vlastite povijesti.

Kada su počeli radovi?

Početkom 2026. odabrana je tvrtka zadužena za uklanjanje objekta, a krajem veljače na lokaciju su stigli prvi strojevi.

Prva faza uključivala je uklanjanje pomoćnih objekata, osiguravanje okolnog prostora i pripremu za glavno rušenje nebodera. Od početka je bilo jasno da se ovakav objekt ne može uklanjati klasičnim metodama.

Procjenjuje se da će nakon završetka ostati tisuće tona građevinskog otpada koje će trebati zbrinuti.

Zašto se Vjesnik ruši od vrha prema dnu?

Mnogi su se pitali zašto zgrada nije jednostavno srušena miniranjem, no stručnjaci su odabrali potpuno drugačiji pristup.

Vjesnik ruši se metodom kontroliranog strojnog uklanjanja od vrha prema dnu — i to prvenstveno zbog sigurnosti.

Neboder se nalazi uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju, u blizini drugih poslovnih objekata, prometne infrastrukture i instalacija, zbog čega miniranje nije bilo opcija.

Takav način rušenja mogao bi ugroziti okolne objekte i izazvati dodatnu štetu.

Osim toga, požar je već oslabio dijelove konstrukcije pa je bilo nužno postupno skidati katove kako bi se rasteretili niži dijelovi zgrade i spriječilo nekontrolirano urušavanje.

Proces je sporiji, ali znatno sigurniji za ovako kompleksan objekt smješten usred aktivne gradske zone.

Azbest je dodatno usporio rušenje

Kada se činilo da radovi napreduju prema planu, pojavio se novi problem — tijekom radova na višim etažama pronađen je azbest.

Zbog posebnih sigurnosnih protokola dio radova morao je biti privremeno zaustavljen, a izvođači su nastavili raditi samo na nižim dijelovima kompleksa i okolnim strukturama.

To je značajno produljilo rokove i pokazalo koliko rušenje ovakvih zgrada može biti zahtjevno.

Kada završava rušenje Vjesnika?

Prema posljednjim dostupnim informacijama, potpuno uklanjanje zgrade trebalo bi završiti do početka srpnja 2026. godine, ako ne dođe do novih komplikacija.

To znači da bi Zagreb ovog ljeta mogao ostati bez jedne od svojih najprepoznatljivijih silueta.

Što dolazi nakon Vjesnika?

To pitanje zasad nema službeni odgovor.

Lokacija uz Slavonsku aveniju godinama se spominje kao potencijalna zona velikog razvoja, a raniji planovi uključivali su novi poslovno-stambeni kompleks pa čak i mogućnost izgradnje novog tornja.

Za sada nema potvrđenih projekata, no jasno je da će prostor na kojem se nalazio Vjesnik building postati jedna od zanimljivijih razvojnih lokacija u gradu.

Dok strojevi uklanjaju posljednje katove, ostaje otvoreno pitanje hoće li ono što nastane na toj adresi imati jednaku težinu u kolektivnoj memoriji Zagreba kao što ju je imao Vjesnik.

Gledate u istu kuhinju već godinama i sve vam je dojadilo — boja je blijeda, fronte ogrebane, a cijela stvar izgleda kao da pripada drugom desetljeću.

Nova kuhinja bi bila lijepa, ali ne i realna opcija kad vidite cijene. Ima rješenje koje većina ljudi ne uzima ozbiljno, a daje nevjerojatne rezultate: bojanje kuhinjskih elemenata.

Osvježite svoj dom ovom jednostavnom promjenom – vrata u boji vraćaju karakter prostoru

Za 100 do 300 eura i vikend rada kuhinja može izgledati potpuno drugačije, bez majstora, bez rušenja i bez tjedana nereda u stanu.

Koji kuhinjski elementi se mogu bojati?

Prije kupnje materijala, provjerite od čega su vaši ormarići izrađeni. Najbolje rezultate daju drvene fronte, MDF ploče, furnirane površine i laminirani elementi uz kvalitetan primer.

Teže ide s visokosjajnim površinama, oštećenim laminatom koji se ljušti i termo folijom koja se odvaja. Ako se folija već odvaja ili su vrata napuhnuta od vlage, bojanje kuhinjskih elemenata samo odgađa neizbježno — tu je isplativija zamjena fronti.

Što vam je potrebno za ovaj DIY projekt

Za uspješan projekt pripremite: odvijač, odmašćivač, krpe od mikrofibre, brusni papir granulacije 120 i 220, primer (za drvo, MDF ili laminat ovisno o materijalu), akrilnu boju za namještaj, mali foam valjak, kist za rubove, zaštitnu traku, foliju za pod i završni lak.

10 alata koje bi svako kućanstvo trebalo imati

Nemojte preskakati pripremu — ona čini 70% konačnog rezultata.

Koju boju odabrati za bojanje kuhinjskih elemenata?

Akrilna boja na vodenoj bazi najpopularniji je izbor za DIY projekte. Brzo se suši, manje smrdi i lako se pere. Idealna za početnike.

Kredna ili boja za namještaj daje lijep mat efekt i vintage izgled, ali u kuhinji zahtijeva dodatnu zaštitu voskom ili lakom jer nije otporna na vlagu i masnoću.

Poliuretanska ili emajl boja najtrajnija je opcija, dobra za frekventne kuhinje, ali zahtijeva više iskustva i pojačano provjetravanje prostora tijekom rada.

Obnova namještaja: Osobni potpis u interijeru

Kako obojiti kuhinjske elemente korak po korak

1. Skinite vrata i ručkice Označite svaka vrata ljepljivicom ili olovkom da biste ih kasnije lakše vratili na pravo mjesto. Na prvu se čini nepotrebno, a štedi živce na kraju.

2. Odmastite površine Kuhinjski elementi pune su naslaga masnoće koje boja neće dobro prihvatiti. Odmastite temeljito i pustite da se sve potpuno osuši — nemojte žuriti.

3. Lagano pobrusite Cilj nije skinuti stari sloj nego stvoriti hrapavost kako bi se primer bolje primio. Kratko, nježno, po cijeloj površini.

4. Nanesite primer Posebno važan kod laminata i sjajnih površina. Pustite da se potpuno osuši prema uputama s pakiranja — ovaj korak ne smijete preskočiti.

5. Prvi sloj boje Koristite valjak za ravne površine i kist za rubove. Nanesite tanko — dva tanka sloja uvijek daju bolji rezultat od jednog debelog.

6. Brušenje između slojeva Kad se prvi sloj osuši, lagano pobrusite finim papirom (220) i obrišite prašinu vlažnom krpom. Površina će biti glatka i spremna za finalni sloj.

7. Drugi (i eventualno treći) sloj Drugi sloj daje ravnomjerniji i finiji završni izgled. Na mjestima gdje je boja nekad bila oštećena, često je potreban i treći.

8. Završna zaštita U kuhinjama koje se intenzivno koriste preporučuje se zaštitni lak — posebno na donjim elementima i predjelima oko sudopera.

9. Montaža Pričekajte najmanje 24 sata prije ponovne montaže fronti i ručkica. Boja možda izgleda suho na dodir, ali potpunu tvrdoću postiže tek nakon dan-dva.

Koliko traje ovaj projekt i koliko košta?

Za manju kuhinju računajte na 2 do 3 dana: jedan za pripremu i skidanje, jedan za bojanje, jedan za sušenje i montažu. Veća kuhinja ili sporije sušeće boje mogu produžiti proces na 4 do 5 dana.

Troškovi DIY bojanja kuhinjskih elemenata kreću se između 100 i 300 eura, ovisno o veličini kuhinje i vrsti boje. Nova kuhinja ili samo zamjena fronti višestruko je skuplja opcija — i to bez garancije da ćete biti zadovoljniji rezultatom.

Najčešća pitanja

Koliko dugo traje boja na kuhinjskim elementima? Uz dobru pripremu i kvalitetnu boju, rezultat može trajati i 5 do 10 godina. Ključni faktori su primer, završni lak i redovito brisanje vlažnom krpom — ne abrazivnim sredstvima.

Mogu li bojati sami ili trebam majstora? Bojanje kuhinjskih elemenata pristupačan je DIY projekt za svakoga tko je spreman posvetiti mu dovoljno vremena. Majstor ima smisla samo ako imate veliki broj fronti ili ako radite s poliuretanskom bojom koja zahtijeva prskanje.

Koje boje su trenutno popularne za kuhinjske elemente? Dominiraju mat nijanse — bijela, siva, sage zelena i tamno plava. Bijela i siva ostaju sigurni klasici, dok sage zelena i navy plava daju moderan, karakteran izgled kuhinji.

Kada bojanje nije dobra ideja?

Ako su ormarići natečeni od vlage, konstruktivno nestabilni ili se laminat odvaja — obnova bojom samo je privremeno rješenje. U takvim slučajevima isplativije je zamijeniti fronte ili razmišljati o novoj kuhinji.

Bojanje kuhinjskih elemenata može potpuno transformirati prostor uz mali budžet i bez angažiranja majstora. Uz dobru pripremu, strpljenje i kvalitetne materijale, stara kuhinja može izgledati kao nova — bez kompletne renovacije i tjedana nereda u stanu. Probajte vikend projekt koji se zaista vidi.