Nakon više od desetljeća boravka na zagrebačkoj Zavrtnici unutar nagrađivanog uredskog prostora koji je dijelila s agencijom Bruketa&Žinić&Grey, Brigada se preselila u novo okruženje trgovačkog centra u srcu Zagreba. Budući da je agencija specijalizirana za dizajn trgovina i ureda, prirodno se nametnula ideja da novi uredski prostori budu svojevrsni hibrid trgovine i radnog prostora.

Srećom, tijekom izvođenja radova na interijeru Centra Kaptol čiji dizajn također potpisuju kreativci iz Brigade, ‘otkrili’ su lokal koji se godinama koristio kao spremište. Iza gomile građevinskog materijala prepoznali su potencijal prostora utopljenog u okolnu prirodu s prostranom terasom i puno prirodnog svjetla, koji je nakon kraćeg preuređenja postao njihov novi dom.

Showroom različitih kreativnih rješenja

Ispred radnog prostora nalazi se prava trgovina u koju se ulazi iz trgovačkog centra i koja se koristi kao showroom različitih kreativnih rješenja koja se periodički izmjenjuju. To je prostor otvoren za sve, a osim izložbi Brigadinih radova, i kolaboracije s Vrtnim centrom Flora na stvaranju ljetnog pop-up motela, u najavi su i prezentacije novih kolekcija dizajnerskog namještaja svjetskih brandova, izložbe grafičkih dizajnera, ali i nova eksperimentiranja s prostornim doživljajem dizajnera i arhitekata iz Brigade. Kako bi se uopće došlo do uredskog prostora potrebno je proći kroz showroom te se ohrabriti i pritisnuti veliki crveni gumb na zidu kojim se aktivira školsko zvono u uredu te netko od Brigadira otvori tajna vrata. Jedina naznaka onog što se skriva iza tajnih vrata je okrugli brodski prozor kroz koji se može zaviriti u radnu atmosferu agencije.

Radnim dijelom ureda dominira velika staklena stijena koja pokriva gotovo pola površine zidnih ploha cijelog ureda, a koja se otvara prema terasi i parku s drvećem, koji tako postaju sastavnim dijelom interijera. Osim radnih jedinica koje su razdijeljene akustičnim pregradama, bitan element u prostoru je velika biblioteka s uzorcima, stručnom literaturom te panelima za mood boarde i razradu procesa dizajna. Ovo je ujedno i zona za istraživanje novih materijala, tehničkih i kreativnih rješenja te eksperimentiranje na svim poljima prostornog doživljaja. Kao sastavni dio dizajna korišten je veliki broj različitih materijala i tehnologije, više od deset različitih vrsta rasvjete, inovativna akustična rješenja, difuzori za mirise te napredni sustavi ozvučenja.

‘Pašnjak za pčele’

Zadnja zona u dnu ovog linearno osmišljenog interijera rezervirana je za kuhinju i blagovaonicu koje se otvaraju prema terasi te se svakodnevno koriste za zajedničke obroke cijelog tima. Terasa utopljena u park, kroz koju i raste drveće često postaje alternativni radni prostor u hladu japanskih trešanja, ali i ljetna blagovaonica te urbani vrt u kojem se uzgajaju ekološke jagode, rajčice, paprike, tikvice, salata i razno začinsko bilje koje se redovito koristi za obroke koje pripremaju zaposlenici. Tu je i mali „pašnjak“ za pčele, s cvijećem koje omogućuje kukcima da se nahrane unutar gradskog centra.

Ured je prvenstveno dizajniran kako bi bio potpuno funkcionalan te odgovorio na potrebe koje je cijeli tim nizom radionica identificirao kao ključne za ugodniji i produktivniji radni ambijent. Od dizajnerskih komada namještaja ističe se blagovaonički stol izrađen od recikliranog drveta iz toskanskih vila te originalni komadi klasika regionalnog dizajna poput fotelja Bernarda Bernardija, Nike Kralja ili rasvjetna tijela Meblo iz sedamdesetih. Kako bi klasici dizajna dobili odgovarajući ambijent, dio showrooma pretvoren je u svojevrsni hommage tom vremenu te je u potpunosti osmišljen u duhu sedamdesetih godina prošlog stoljeća i prošle države. Kombinacijom originalnog dizajnerskog namještaja iz tog vremena, stolića i komode koje su razvili dizajneri u Brigadi te novih materijala, uz zvuke ploča s drvenog gramofona održavaju se manje formalni sastanci ili jednostavno završava radni dan uz pogled na zelenilo parka.

Dobrodošli u Brigadu!

Muče li vas površine u vrtu na kojima ništa ne uspijeva i kosine s kojih tijekom kiša curi blato, imamo rješenje – idealni saveznici svake okućnice su takozvani pokrivači tla.

Za prekrivanje površina na kojima ništa ne uspjeva, idealni su zimzeleni pokrivači tla. Neugledne površine pretvaraju u cijelogodišnji zeleni tepih.

‘Pokrivači tla, kao što i sama riječ govori, pokrivaju tlo, tj, rastu vrlo nisko’, kaže Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Mogu bit skroz niski, znači doslovno centimetar 2 od tla, a mogu biti i do 40-tak centimetara.

Biljke koje rastu do 40ak centimetara

‘Ono što se smatra ustvari pokrivačima tla su biljke koje su biljke koje rastu do 40-tak centimetara u visinu i rastu horizontalno’, dodaje.

Najčešći pokrivači tla su juniperusi horizontalis. Otporni su na onečišćenja zraka, jednostavni za održavanje i savršeni za popunjavanje kosina. 

‘Prekrivače tla sadimo na razmak od pola metra, tj. na 1 metar idu dva komada ili na metar kvadratni 4 komada’, objašnjava. Kod kosih terena, obično zemlja curi kod velikih kiša, kod velike vlage, raste puno korova, nije pristupačno i uvijek to želimo pokriti nekim biljkama, a koje ne zahtjevaju puno održavanja.

Sadnja u liniji ili cik-cak

‘Zato smo odabrali juniperuse koji rastu vrlo nisko ravno, u liniji tla i oni će pratiti tu liniju, tu kosinu i popunit će taj prostor koji je problematičan’, kaže.

Obzirom da rastu u svim smjerovima, moguće ih je saditi u liniji ili u cik-cak.

‘Biljku ćemo namjestiti u rupu i samo ćemo ovu zemlju vratiti nazad. Usmjerit ćemo biljku u željenom smjeru da ide. Isto će sve to biljke popuniti, spojiti. Imat ćemo sve popunjeno sve će bit zeleno. Ovaj juniperus je poseban po tome što ima zlatni rub, tj. golden carpet se zove, znači kao zlatni tepih. I kad se jednom to sve razraste, bude stvarno onako lijepa zlatna površina.

Sprečavaju curenje zemlje

‘Juniperusi rastu vrlo nisko, ne idu skoro uopće u visinu i to je super jer oni će pratiti ovu kosinu. Ispod njih kao prvo neće rasti korov, tako da ste taj dio riješili, a druga stvar je što kada pada kiša, kad su obilne kiše, obično na kosinama, slijevaju potoci blata , a ovdje se to neće događati jer će vam ove biljke, bit će jako guste, sprječavat da ta zemlja ispod njih curi. Oni će držati to tlo’, objašnjava.

Nakon sadnje potrebno ih je nekoliko dana zalijevati, a nakon toga oko njih nema puno brige.

‘U proljeće lagana rezidba, znači, treba ih malo pokratiti, ošišati, suhe grane. Maknuti sve što biljci smeta.  Treba ih ustvari malo osloboditi, malo prozračiti i oni će tako puno bolje rasti’, kaže Lidija.

Gdje se nalaze pokrivači tla, nema košnje. Vjerojatno je zbog toga sve češći stanovnik gradskih parkova i mnogih okućnica cotonaster. Osim njega sveprisutan je i brzorastući bršljan. Iznimno je otporan na sve uvjete, a uspijeva i u sjeni i na suncu. 

Redovito kontroliranje je preduvjet

‘Kod bršljana je važno da ga konroliramo, znači da ga redovito, svake godine, orezujemo, skraćujemo jer ako to ne radimo, zna postati jako neugledan’, kaže. Samo u sjeni uspijeva pahisandra.

‘Ne podnosi sunce. Obično se sadi na području gdje ima puno velikih stabala, borova, velikih drvca, gdje rijetko što uspijeva, a htjeli bi ipak nešto imati’, tvrdi.

‘Raste do 40 centimetara i jedna je od višljih pokrivača tla. Svoju punu ljepotu pokazuje kroz 2-3 godine od sadnje. Razigranost površina jako dobro postiže bujni šarenolisni evonimus’, objašnjava.

Pokrivači tla, mogu prekrivati velike i kose površine, a one koje se o njima brinu oslobađaju čupanja korova, košnje i zalijevanja. Kad svim ovim dobrobitima dodamo i spječavanje curenja tla, lako je zaključiti da su zimzeleni pokrivači tla, savršeni saveznici svakog vrtlara.