„Sofa je srce dnevne sobe. To je komad koji određuje stil, udobnost i način na koji doživljavamo prostor,“ objasnila nam je Sunčica Mastelić Ivić.

Uređenje dnevne sobe više nije pitanje seta trosjeda i fotelja koje se nužno moraju podudarati.

„Odustali smo od ideje da sve mora biti u kompletu,“ kaže Sunčica. Danas se bira dominantan komad i statement fotelja (ili dvije) koje su gotovo uvijek rasparene. Ako ne znate što odabrati za svoj dnevni boravak, inspiraciju možete pronaći i u nekim kultnim komadima namještaja.

Neki komadi namještaja prestaju biti samo sjedeća mjesta – postaju ikone. Dizajnerske sofe i fotelje s popisa ispod prepoznaju se na prvi pogled, pretvaraju prostor u scenu i i nakon pola stoljeća izgledaju suvremeno.

Donosimo sedam kultnih komada koje dizajneri i ljubitelji interijera obožavaju — uz okvirne cijene i prijedloge u kakvim prostorima najviše dolaze do izražaja.

1. Togo sofa – Michel Ducaroy za Ligne Roset (1973.)

Togo sofa kreće se od nekoliko, do nekoliko desetaka tisuća eura — ovisi koliko modula nabavljate i koji materijal odaberete. Ikonski komad iz 70-ih prepoznatljiv je po svojoj opuštenoj formi, mekim naborima i osjećaju kao da sjedite na oblaku. Bez nogu, naslona i krutih linija, Togo je dizajnerski klasik koji spaja udobnost i stav.

U interijeru je sinonim za retro 70-te, ali se savršeno uklapa i u suvremene minimalističke prostore koji trebaju topli kontrast. Dobro funkcionira i u art deco ili boho chic kombinacijama, osobito ako ga uparite s teksturama poput baršuna ili grubog lana.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Marta Malavasi (@mrtmlv)

2. Camaleonda – Mario Bellini za B&B Italia (1970.)

Camaleonda se danas prodaje za oko 20.000 eura, no cijena lako prelazi 30.000 ako odaberete luksuzne tkanine ili kožu. Ovaj modularni kauč dizajniran je tako da se može preslagivati i prilagođavati prostoru – svaki jastuk povezan je kožnim remenima i metalnim kukama.

Ovo je jedna od najpoznatijih dizajnerskih sofa na svijetu – obožavaju je svi koji cijene fleksibilnost, meke linije i „casual“ luksuz.

Savršeno funkcionira u velikim open-space prostorima, u interijerima s puno prirodnog svjetla i materijala poput mramora, drveta i mesinga.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Arhitekta Jelena Mirković | dizajn enterijera | content creator (@jelenarchitect)

3. Grand Confort LC2 / LC3 – Le Corbusier, Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret (1928.)

Ovaj modernistički klasik košta između 7.000 i 12.000 eura, ovisno o veličini i materijalu. Sastoji se od kromirane čelične konstrukcije i masivnih kožnih jastuka, a njegova ljepota je u proporciji i jednostavnosti.

LC sofa nije samo komad namještaja — ona je dio povijesti arhitekture. Dizajnerske sofe i fotelje iz radionice Le Corbusiera i danas su simbol preciznosti, geometrije i elegancije.

Najbolje se uklapa u industrijske i modernističke interijere, u urede, ateljee i prostore gdje se cijeni čistoća linija. Odlično funkcionira i kao kontrapunkt rustikalnim ili vintage elementima.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli C. & C. (@si.len.cio)

4. Eames Lounge fotelja – Charles i Ray Eames (1956.)

Eames Lounge fotelja, koju su dizajnirali supružnici Charles i Ray Eames, jedna je od najprepoznatljivijih dizajnerskih fotelja na svijetu. Kombinira oblik, udobnost i luksuz u savršenoj ravnoteži. Izrađena od drvenog furnira i kože, donosi osjećaj topline i prestiža.

Cijene originalnih modela kreću se između 5.000 i 8.000 eura, dok se kolekcionarski primjerci mogu prodavati i višestruko skuplje.

Eames Lounge fotelja savršeno se uklapa u modern classic i mid-century interijere, ali i u suvremene domove koji traže statement komad. Postavljena uz stolić i podnu lampu, stvara kutak za čitanje ili opuštanje koji odiše bezvremenskom elegancijom.

Zbog svoje udobnosti i profinjenosti, dizajneri je često opisuju kao “luksuznu ikonu američkog modernizma”.

5. Marshmallow sofa – Irving Harper za Herman Miller (1956.)

Cijena se kreće između 5.000 i 9.000 eura, ovisno o materijalu i originalnosti modela. Marshmallow sofa sastoji se od niza oblih jastučića koji lebde na metalnoj konstrukciji, a kombinacije boja čine je pravim veseljem za oči.

To je komad koji unosi razigranost i duh pedesetih. U prostoru djeluje kao umjetnički objekt, a ne samo kao sjedeći element.

Savršeno se uklapa u mid-century modern interijere, pop art stanove ili prostore kojima treba boja i energija. Dizajnerske fotelje iz tog razdoblja savršeno nadopunjuju ovu sofu, stvarajući veseli, ali sofisticirani ambijent.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli 오드플랫 (@oddflat)

6. Polar Bear sofa – Jean Royère (1947.)

Polar Bear sofa je san kolekcionara. Originalni primjerci dosežu cijenu i do 500.000 eura, dok se replike izrađene po originalnim nacrtima mogu pronaći za oko 8.000 do 15.000 eura.

Mekana, skulpturalna i zaobljena, izgleda kao da je izvučena iz bajke. Oblik podsjeća na polarni medvjedić, a presvlaka od bouclé tkanine ili umjetnog krzna dodatno naglašava tu mekoću.

U interijeru se najviše ističe u luksuznim prostorima s puno svjetla, u skandinavskim minimalističkim ambijentima ili u suvremenim glam interijerima s teksturama poput vune, kamena i drveta.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli @swissdesign

7. Swan Chair – Arne Jacobsen (1958.)

Ova elegantna fotelja i danas se proizvodi pod licencom Fritz Hansena. Cijena joj se kreće od 4.000 eura pa do oko 7.500 eura u premium tkaninama poput kože ili ovčje vune.

Inspirirana krilima labuda, fotelja ima savršeno zaobljene linije i bezvremenski oblik. Jednostavna, ali upečatljiva – postala je simbol skandinavske elegancije.

Odlično se uklapa u suvremene minimalističke interijere, urede i hotele, ali i u spavaće sobe kao solo komad uz elegantni stolić ili lampu. Ovaj komad pokazuje kako dizajnerske sofe i fotelje mogu istovremeno biti udobne i umjetnički izražajne.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Kalle Severin Nilsson (@kalleseverinnilsson)

Zašto su dizajnerske sofe i fotelje vrijedne ulaganja

Ovi komadi nisu samo sjedeći namještaj – oni su manifest dizajna. Nastali su u različitim razdobljima, ali svi dijele istu ideju: spoj udobnosti, estetike i trajnosti.

Dizajnerske sofe i fotelje imaju sposobnost promijeniti cijeli karakter prostora, unijeti priču i stil koji traje desetljećima. Ako nemate budžet za original, vrijedi pogledati kvalitetne replike ili obnovljene vintage verzije – često imaju isti šarm i dušu kao prvotne.

Zagreb, 30. listopada 2025. – U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia), pod posebnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Konferencija je i ove godine okupila više od 1000 sudionika uživo i 1000 online.

Konferenciju su otvorili Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia, Vlasta Zanki, predsjednica UO GBC Croatia, te Igor Kemenović, predsjednik UO Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS). „Održivost više nije trend, nego temelj odgovornog poslovanja. Zgrade čine gotovo 40 % ukupne potrošnje energije i emisija CO₂ u Europi i zato upravo u ovom sektoru leži ogroman potencijal za promjenu. Naša konferencija okuplja sve ključne dionike koji tu promjenu provode u praksi“, istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia.

Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, dodala je: „Iznimno nas veseli što
iz godine u godinu raste interes za održivu gradnju. Sve više tvrtki, investitora i institucija
prepoznaje vrijednost i nužnost ulaganja u energetsku učinkovitost, održivo upravljanje
zgradama, ali i dodatnog certificiranja sukladno certifikatima zelene gradnje. Upravo zato
ova konferencija ima važnu ulogu povezivanja ljudi, znanja i dobre prakse.“

Posebno su zanimanje izazvale keynote prezentacije:

• Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je aktualne zakonodavne i programske smjernice koje će usmjeravati zelenu tranziciju zgradarstva. Naglasila je važnost usklađenosti nacionalnog regulatornog okvira s europskim ciljevima i istodobno podizanje razine stručnih kapaciteta u sektoru.
• Peter Sweatman, direktor Climate Strategy & Partners, predstavio je koncept EU Renovation Loan i ključnu ulogu financijskog sektora u ubrzanju energetske obnove zgrada.
• Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere, govorila je o integraciji održivosti u turistički sektor kroz prezentaciju Zašto biramo održivost.
• Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD, inspirirao je publiku temom Održivi gradovi u kojoj je govorio o ulozi arhitekture u oblikovanju prostora koji su prilagođeni čovjeku, okolišu i klimatskim promjenama.

U nastavku su održana dva tematska panela i prezentacija koji su povezala teoriju i praksu:

Zgrade koje dišu – od udobnosti do produktivnosti

Panel posvećen kvaliteti unutarnjeg okoliša (Indoor Environmental Quality) okupio je predstavnike vodećih tvrtki i stručnjake koji su raspravljali o tome kako ventilacija, osvijetljenost, zaštita od buke i toplinska udobnost izravno utječu na zdravlje, dobrobit i
produktivnost korisnika zgrada. Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja
u GBC Croatia. Panelisti su se složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a
ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima. Doris Wirth (Bluesave & Blueaudit)
pojasnila je kako se u DGNB sustavu certificiranja udobnost i zdravlje korisnika vrednuju kroz
mjerljive kriterije, koji sve više dobivaju na važnosti. Krešimir Benjak (Knauf Insulation) naglasio je rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača, dok je Hrvoje Krapanić (Daikin) govorio o ulozi dizalica topline u elektrifikaciji
zgrada i smanjenju emisija. Tomislav Kamenarić (Signify) predstavio je inovacije u pametnim
sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu
povezanost.

Novo ruho kulturne baštine

Panel se bavio važnim pitanjem kako energetski obnoviti zgrade sa statusom kulturnog dobra uz očuvanje njihove izvorne vrijednosti. Moderatorica je bila Snježana Turalija (Blueaudit & Greenika). U uvodnim izlaganjima prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) predstavio je Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, dok je Ivana Pećnik (REGEA) prikazala Suvremena rješenja za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine. Ove su prezentacije postavile okvir za razgovor o praktičnoj primjeni načela održive gradnje u obnovi povijesnih zgrada. Panelisti Nevena Štrbić (MPGI), Mirna Sabljak (Ministarstvo kulture i medija), Jasminka Ćoza (Next Level Consulting), Ivana Pećnik (REGEA) i prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) naglasili su da su Smjernice ključni dokument za usklađivanje konzervatorskih i energetskih zahtjeva, ali i da njihova provedba zahtijeva blisku suradnju svih struka i prilagodbu zakonodavnog okvira. Na primjeru projekta „Mali Vatikan“ istaknuto je kako se obnovom može postići ravnoteža između očuvanja kulturne vrijednosti i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz pridržavanje načela održive gradnje.
Prezentacija Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom
„Neograničena podjela rizika u okviru InvestEU fonda“ predstavila je konkretne mogućnosti
financiranja zelenih projekata i podršku investitorima u provedbi energetske tranzicije.
Predstavnice Zagrebačke banke i EBRD-a, Ivana Žele i Anamarija Hrvoić Đurić, pojasnile su
da ovaj program omogućuje povoljnije kreditne uvjete i smanjenje rizika za financijske institucije koje ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Sudionicima je također predstavljen EBRD-ov Green Technology Selector (GTS) – besplatni internetski alat koji omogućuje odabir provjerenih zelenih tehnologija i dobavljača te olakšava prijavu i provedbu projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru InvestEU programa.

Konferencija je završila inspirativnim predavanjem Ivana Čačića, meteorologa iz Hrvatskog
meteorološkog društva, pod naslovom Što (ne) znamo o klimi.

Kroz pregled najnovijih podataka Svjetske meteorološke organizacije, Čačić je istaknuo kako
je 2024. bila globalno najtoplija godina otkako postoje mjerenja, s prosječnim porastom
temperature od 1,6 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Upozorio je i na ubrzano otapanje ledenjaka, porast razine mora, te rast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava
poput toplinskih valova i poplava koje posebno pogađaju Sredozemlje. Unatoč zabrinjavajućim pokazateljima, Čačić je naglasio i „dobru vijest“, naglu ekspanziju obnovljivih izvora energije i sve veću sposobnost gradova da se prilagode klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu i pametno planiranje prostora.

8. Središnja konferencija o održivoj gradnji ponovno je potvrdila svoju važnost kao najveće
godišnje okupljanje stručnjaka koji oblikuju održivu budućnost hrvatskog sektora graditeljstva.