Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.

Kombinacija strukture i slobode

„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“

Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“

Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.

Psihologija prostora i moć intuicije

Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“

Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.

Prostor koji uči iz ponašanja

„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“

U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“

Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“

Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.

Centar Kaptol – prostor koji živi

Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“

Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“

Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.

Showroom koji spaja dizajn i emociju

Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.

Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.

10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna

Od trgovina do svemira

Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.

Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.

Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.

Graditeljstvo ima golem potencijal za smanjenje CO₂ emisija – svaki kvadrat pravilno izolirane fasade izravno doprinosi uštedama energije i zaštiti okoliša. U Baumitu, održivost nije samo trend ili oznaka na ambalaži, nego temelj poslovanja. Program GO2morrow predstavlja njihovu dugoročnu strategiju za ekološki, ekonomski i društveno odgovorno građevinarstvo, s jasnim ciljem – stvaranje zgrada koje troše manje energije i ispuštaju manje CO₂.

Što je GO2morrow?

GO2morrow objedinjuje tri stupa održivosti: ekološki, društveni i ekonomski.

Kako poručuju iz Baumita, riječ je o stavu, tvrdnji i poticaju:

• Stav: razmišljamo unaprijed, za buduće generacije.
• Tvrdnja: oblikujemo budućnost pozitivno.
• Poticaj: kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, pokazujemo odgovornost na svim našim lokacijama u 23 zemlje.

Gospodarski Centar u Osijeku nominiran za prestižnu nagradu Baumit LifeChallenge 2024 za najljepšu fasadu u Europi

Izolacija koja štedi energiju i smanjuje emisije CO₂

Zahvaljujući Baumitovim fasadnim sustavima, svake se godine u Europi ugradi 45 milijuna kvadratnih metara izoliranih fasada. Samo ta površina omogućuje uštede od oko milijun tona CO₂ godišnje.

Jedan kvadratni metar izolirane fasade štedi 24 kilograma CO₂ godišnje, što kroz životni vijek zgrade znači višestruke koristi. Uštede se, kako pokazuju Baumitova istraživanja, množe iz godine u godinu, jer se toplinska učinkovitost održava tijekom cijelog vijeka trajanja objekta.

Zanimljiva usporedba iz Baumitova kataloga govori da ova količina uštede odgovara proizvodnji kisika od čak 90 milijuna stabala godišnje, dok jedno stablo godišnje veže oko 12 kilograma CO₂.

Iz toga je jasno – svaka nova izolirana zgrada ima učinak malog šumskog pojasa.

Cilj do 2030. – 20% manje CO₂

Najvažniji cilj programa GO2morrow do 2030. godine je smanjenje ukupnih emisija CO₂ za 20%. Da bi to postigli, u Baumitu stalno unapređuju procese proizvodnje:

• optimiziraju recepture i koriste sirovine s manjim ugljičnim otiskom,
• zamjenjuju veziva ekološki prihvatljivim alternativama,
• povećavaju udio recikliranih materijala u pakiranjima,
• sustavno prate i uspoređuju emisije u svim fazama proizvodnje.

Od početka razvoja ETICS sustava, Baumit je ostvario više od 800 milijuna tona uštede CO₂, što je ekvivalent emisijama 10 milijuna automobila tijekom njihova životnog vijeka.

Brzina kojom se te uštede postižu može se usporediti s čak 300.000 putovanja na Mjesec i natrag – slikovito prikazujući koliko je svaka ušteda u graditeljstvu značajna.

Zaštita koja traje: tajna uspješne hidroizolacije

Manja potrošnja energije i prelazak na obnovljive izvore

Ekološki ciljevi ne staju na fasadama. Baumit je postavio ambiciozan cilj: do 2030. smanjiti potrošnju energije ili potpuno prijeći na zelenu energiju za 10% po toni proizvedenog materijala.

Na poslovnim objektima diljem Europe širi se primjena solarnih panela, čime se sunčeva energija izravno koristi u proizvodnji. Istodobno se ulaže u energetsku učinkovitost i najbolju dostupnu tehnologiju, kako bi se svaka faza proizvodnje odvijala uz što manji utrošak energije.

Kružna ekonomija u praksi

Jedan od ključnih ciljeva Baumitove održivosti je 10% kružnih praksi u cijelom sustavu proizvodnje. Posebno važan projekt je razvoj recikliranog betona izrađenog od 100% recikliranog agregata – inovacija koja je Baumit učinila pionirom na tom području.

Cilj nije samo reciklirati, već razvijati tehnologije koje od početka smanjuju potrebu za recikliranjem. U praksi to znači jednostavniju demontažu i ponovnu uporabu materijala, poput tehnologije StarTrack koja omogućuje ljepljenje ETICS sustava bez klasičnih pričvrsnica.

Vodič za niveliranje podova: prvi korak prema savršenoj podlozi

Uštede na sirovinama i očuvanje prirode

Odgovorno upravljanje resursima počinje već u kamenolomima u blizini tvornica – čime se štede kilometri transporta i smanjuju emisije. Pametna logistika optimizira rute, a pretvaranje starih zgrada u nove sirovine postaje sve češća praksa. Napredni sustavi poput Baumit 3D printera “Bauminator” omogućuju izradu lakših konstrukcija koje štede 30 do 50 posto težine, a time i do 50 posto manje emisija CO₂.

Regionalna partnerstva i društvena odgovornost

Održivost se ne tiče samo materijala, već i ljudi. Baumit razvija regionalna partnerstva u lancima opskrbe, birajući dobavljače prema visokim standardima kvalitete, kratkim udaljenostima i poštenoj trgovini. Lokalni pristup jača zajednice, potiče zapošljavanje i smanjuje ugljični otisak transporta.

Uz to, društveni ciljevi usmjereni su na:

• jednake prilike za djelatnike,
• podršku lokalnim zajednicama,
• sigurno radno okruženje bez nezgoda.

Kroz edukacije, volonterske programe i prevenciju na radu, tvrtka promiče kulturu sigurnosti, uključivosti i zajedništva.

Ekonomija dugoročnog rasta

Održiva gradnja ne znači odricanje od rasta, već njegovo preusmjeravanje prema odgovornom razvoju. Baumit se vodi načelima kružne ekonomije, ograničavanja otpada i korištenja obnovljivih sirovina. Sve aktivnosti usmjerene su prema energetskoj učinkovitosti i racionalnijem planiranju budućih projekata.

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

Održivost s tri kvačice

Program GO2morrow pokazuje kako održivost postaje stvarna kada se istodobno zadovolje tri ključna kriterija: ekološki, društveni i ekonomski.

Ekološki – kroz cilj smanjenja emisije CO₂ za 20 % do 2030. godine, primjenu solarnih panela, recikliranog betona i kružnih praksi koje zatvaraju ciklus materijala. Društveni – kroz stvaranje sigurnijeg radnog okruženja, promicanje jednakih prilika i podršku lokalnim zajednicama. Ekonomski – kroz dugoročni rast temeljen na učinkovitosti i odgovornoj proizvodnji.

U konačnici, održiva gradnja nije kompromis između ekologije i razvoja, nego njihova zajednička budućnost – budućnost u kojoj svaki kvadrat izolacije znači manje CO₂ i više života.