Zelena tranzicija u građevinarstvu više nije pitanje budućnosti, nego realnost koja već mijenja način projektiranja, gradnje i obnove zgrada. Upravo zato zelene vještine u građevinarstvu postaju jedno od ključnih pitanja cijelog sektora.

U Šibeniku je u sklopu Connect Foruma održan 9. Otvoreni dijalog partnera Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a glavna tema ovogodišnjeg susreta bile su zelene vještine i kompetencije u građevinarstvu.

Događaj je okupio predstavnike ministarstava, akademske zajednice, projektante, izvođače, stručnjake za energetsku učinkovitost i predstavnike građevinskog sektora – sve s jednim zajedničkim ciljem: napraviti konkretne korake prema održivoj gradnji i dekarbonizaciji zgrada u Hrvatskoj.

Dekarbonizacija zgrada jedan je od glavnih ciljeva

Otvoreni dijalog partnera Ministarstvo je pokrenulo još 2018. godine kao platformu za suradnju svih ključnih dionika uključenih u proces zelene tranzicije. Cilj je jasan – dekarbonizacija zgrada do 2050. godine, a svake se godine obrađuju teme koje su najaktualnije za sektor.

“Otvoreni dijalog partnera Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine iniciralo je još 2018. godine s ciljem dekarbonizacije zgrada do 2050. godine. Svake godine obrađujemo aktualne teme, a ovogodišnja tema bile su zelene vještine i kompetencije u građevinarstvu”, objasnila je Diana Horvat, načelnica sektora Ministarstva.

Cijeli projekt teži povezivanju državnih institucija, akademske zajednice i građevinskog sektora kako bi se ubrzala energetska obnova zgrada i razvoj održive gradnje.

Kako energetska obnova zgrada mijenja Europu – i zašto sigurnost postaje prioritet

Zašto su zelene vještine postale ključne?

Sve stroži europski standardi i potreba za smanjenjem emisija CO₂ temeljito mijenjaju način na koji se danas projektiraju i obnavljaju zgrade. Energetska učinkovitost, održivi materijali, gotovo nulte emisije i otpornost na klimatske promjene postaju standard moderne gradnje – a to znači i rastuću potrebu za stručnjacima koji razumiju nove tehnologije i principe zelene gradnje.

“Cijeli ovogodišnji dijalog posvetili smo zelenim vještinama u građevinarstvu koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radi se o svim razinama obrazovanja unutar reforme, uključujući nove studijske programe vezane uz zelenu gradnju i postpotresnu obnovu”, istaknula je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe EU.

Sudionici su naglasili kako bez razvoja novih kompetencija neće biti moguće odgovoriti na izazove energetske obnove postojećih zgrada, sanacije nakon potresa niti izgradnje objekata gotovo nulte emisije.

nZEB stručni skup 2026: Deset godina energetske obnove i novi zahtjevi koji dolaze

Fakulteti sve više uvode teme zelene gradnje

Velik dio rasprave odnosio se na obrazovanje budućih stručnjaka. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu već godinama razvija edukacije vezane uz energetsku učinkovitost i održivu gradnju, a cilj je te programe proširiti na što veći broj studenata.

“Građevinski fakultet već dugi niz godina radi na razvoju edukacija za inženjere, tehničare, majstore i radnike u sektoru graditeljstva, specifično na temama energetske učinkovitosti u zgradarstvu”, istaknula je profesorica Ivana Banjad Pečur, dodavši kako bi teme poput zelene gradnje i energetske obnove trebale postati dio obrazovanja studenata različitih smjerova – od materijala i konstrukcija do organizacije građenja.

nZEB 2026: Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu

Nedostaje kontinuirana edukacija stručnjaka

Osim formalnog obrazovanja, veliki izazov predstavlja i kontinuirano usavršavanje stručnjaka koji već rade u sektoru. Izvanredni profesor Bojan Milovanović upozorio je kako mnogi inženjeri tijekom studija nisu imali prilike učiti o zelenoj gradnji i energetskoj učinkovitosti, a kasnije često nemaju ni vremena za dodatnu edukaciju.

“Relativno malo inženjera tijekom fakulteta sluša o tim temama, a na tržištu nedostaje kontinuiranog obrazovanja za projektante, nadzorne inženjere i voditelje gradilišta”, rekao je Milovanović, napominjući kako se upravo radnici na gradilištima – koji su ključni za kvalitetnu provedbu projekata – najrjeđe uključuju u dodatne edukacije.

Potrebna je kvalitetnija radna snaga

Važna tema bila je i problematika radne snage u građevinskom sektoru. Sudionici su se složili kako zelena tranzicija neće biti moguća bez kvalitetno educiranih radnika i specijaliziranih zanimanja.

“Najskuplji radnik je nekvalificirani radnik. U građevini ne može vrijediti pravilo da svi rade sve. Tesari rade svoj dio posla, zidari svoj, armirači svoj”, rekao je Miljenko Zovko, član uprave IN-GRADA. Naglasio je i kako bi veći fokus trebalo staviti na obrazovanje domaće radne snage umjesto oslanjanja isključivo na uvoz nekvalificiranih radnika.

“Bolje je prekvalificirati domaće ljude jer oni ostaju ovdje i dugoročno grade sektor”

Novi programi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti već se provode konkretne mjere vezane uz razvoj zelenih kompetencija. Obuhvaćaju nove studijske programe iz održive gradnje, edukacije za radnike u građevinskom sektoru, programe vezane uz postpotresnu obnovu, edukacije za energetsku učinkovitost te programe integracije radne snage iz trećih zemalja. Cilj je stvoriti sustav koji će cijeli sektor kvalitetnije pripremiti za izazove koji dolaze.

Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?

Potpisan i stoti sporazum o dekarbonizaciji zgrada

U sklopu ovogodišnjeg dijaloga potpisana je i stota povelja o dekarbonizaciji zgrada, čime se dodatno širi mreža institucija, tvrtki i organizacija koje zajednički sudjeluju u kreiranju politika i programa održive gradnje.

“Cilj je okupiti akademsku zajednicu, ministarstva, agencije, izvođače i sve ostale dionike na jednom mjestu kako bismo mogli zajednički sudjelovati u kreiranju politika i zakonske regulative”, istaknula je Diana Horvat.

Bez suradnje nema uspješne zelene tranzicije

Jedna od glavnih poruka ovogodišnjeg skupa bila je jasna: zelena tranzicija nije moguća bez suradnje države, obrazovnog sustava i građevinskog sektora. Upravo kroz ovakve platforme otvara se prostor za dijalog, razmjenu iskustava i stvaranje konkretnih rješenja koja mogu ubrzati energetsku obnovu i održivu gradnju u Hrvatskoj.

Jer zelena gradnja danas više nije samo pitanje tehnologije – nego i znanja, obrazovanja i ljudi koji će te promjene provesti u praksi.