Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.

Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom

Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.

Obnova bez početnog kapitala suvlasnika

Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.

Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje

Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.

Europski kontekst i poruke s početka skupa

Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.

Zagreb između širenja i revitalizacije

Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.

Iskustva iz Londona i Beča

Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.

Perspektiva Grada Zagreba

Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.

Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi

Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.

Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024

Radionice i ključni zaključci

U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.

Održivi pristup organizaciji

Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.

Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.

Održan stručni skup o obnovi i modernizaciji zgrada

Boja fasade često je prva stvar koju primjećujemo na kući, ali posljednja o kojoj doista detaljno razmišljamo prilikom gradnje ili obnove. Ipak, fasada je mnogo više od estetskog završetka – ona određuje karakter kuće, način na koji se uklapa u okoliš te dugoročno štiti konstrukciju i čuva vrijednost objekta. Upravo zato odabir fasade treba promatrati kao cjelovit sustav, a ne samo kao izbor boje.

Kada se koriste Baumit fasade, nijansa nije samo pitanje ukusa, već rezultat promišljenog spoja dizajna, tehnologije i trajnosti.

Boja fasade: osobni stil, trendovi i okoliš

Pri odabiru fasade investitori najčešće polaze od boje, vodeći se osobnim preferencijama i aktualnim trendovima. Danas su posebno traženi topli, pastelni tonovi koji djeluju smirenije i prirodnije te se lakše uklapaju u različite ambijente – od urbanih naselja do ruralnih sredina.

Kako pojašnjava Vinko Ančić, voditelj proizvoda u Baumitu, paleta boja razvijala se upravo u tom smjeru:

„Baumit je 2023. godine svoju Life tone kartu, koja je dotad imala 888 boja, proširio s dodatnih 180 nijansi – uglavnom toplih, pastelnih tonova. Danas govorimo o više od tisuću nijansi, uz 12 nijansi bijele koje su stalno prisutne i uvijek tražene.“

Ovi tonovi, često opisivani kao „hygge“ paleta, uključuju sivkasto-zelene, bež i zagasite nijanse koje stvaraju ugodan i nenametljiv vizualni dojam.

Baumit fasade kao sustav, a ne samo završni sloj

Važno je naglasiti da fasada nije samo boja. Ona je sustav koji mora omogućiti objektu da diše, štititi ga od vremenskih utjecaja i osigurati dugotrajnost. Zato je, uz nijansu, ključno razmišljati i o strukturi završne žbuke, njezinoj granulaciji i vrsti veziva.

Razlikuju se, primjerice, zaribane strukture, označene slovom K, koje daju zrnati i ujednačen izgled, te vučene ili žljebaste strukture, označene slovom R, koje stvaraju izraženiji reljef. Takve žljebaste teksture često podsjećaju na klasične mineralne žbuke na bazi vapna i mogu prizvati estetiku starijih, tradicionalnih objekata.

Odabir strukture ne utječe samo na izgled fasade, već i na način na koji će se ona ponašati tijekom godina.

Tamnije fasade i važnost tehnologije

Iako su svijetli tonovi i dalje najčešći izbor, tamnije fasade sve su prisutnije u suvremenoj arhitekturi. No kod njih je tehnologija posebno važna. Tamne površine jače upijaju sunčevu toplinu, što može dovesti do pregrijavanja, velikih naprezanja i posljedičnih oštećenja.

Upravo zato Baumit je razvio posebne proizvode, poput završne žbuke PuraTop, koja sadrži tzv. cool pigmente. Oni omogućuju veću refleksiju sunčeve energije i smanjuju zagrijavanje fasade.

Ančić pritom ističe važnost tehničkih parametara:

„Kod tamnih tonova važno je voditi računa o TSR koeficijentu. Preporuka je da on bude veći ili jednak 25, kako bi fasada mogla reflektirati veći dio topline. U suprotnom dolazi do velikih naprezanja, pojave pukotina, prodora vlage i ljuštenja završnog sloja.“

TSR koeficijent pokazuje koliki dio sunčeve energije fasada reflektira, a koliki upija, pri čemu viša vrijednost znači manje zagrijavanje površine i veću dugotrajnost fasade.

Drugim riječima, tamna fasada može biti dugotrajna i sigurna, ali samo ako je pravilno projektirana i izvedena.

Glatke fasade i minimalizam bez grešaka

Za ljubitelje suvremenog, minimalističkog izraza, Baumit fasade nude i potpuno glatka rješenja. No takve fasade ne opraštaju pogreške. Savršeno gladak završni sloj zahtijeva savršeno pripremljenu podlogu, jer svaka nepravilnost ostaje vidljiva.

Zato je važno o boji, strukturi i završnoj obradi fasade razmišljati unaprijed. Kvalitetna priprema ne utječe samo na estetiku, već i na trajnost cijelog sustava.

Održavanje fasade – dugoročna briga o domu

Iako je fasada dugotrajna, ona nije potpuno bez održavanja. Kao što automobil redovito ide na servis, tako i fasada s vremenom zahtijeva pažnju. Periodično čišćenje, pranje, a po potrebi i prebojavanje, preporučuje se nakon nekoliko ili desetak godina, ovisno o izloženosti vremenskim uvjetima.

Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma

U slučajevima kada izvedba nije bila optimalna ili su uvjeti posebno zahtjevni, ponekad je potrebno sanirati i pukotine kako bi se spriječio prodor vlage i daljnja oštećenja.

Fasada kao dugoročna investicija

Fasada štiti dom, definira njegov stil i čuva vrijednost objekta. Uz pravilan odabir sustava, boje i strukture, te uz redovito održavanje, Baumit fasade mogu trajati desetljećima i zadržati svoj izgled i funkcionalnost.

Zato odabir fasade nije samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma.