grey
Vrt
Zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami? Evo kako do bogatog uroda
Od pripreme visokih gredica i pravilne sadnje do zalijevanja, prihrane i prirodne zaštite – Plantella savjetnica Milica Sekulić otkriva kako do zdravih biljaka i bogatog uroda rajčica
Kupovne rajčice često izgledaju savršeno, ali rijetko imaju okus kakav pamtimo iz domaćih vrtova. Upravo zato sve više ljudi odlučuje se na vlastiti uzgoj – jer zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami, ubrati ih svježe i znati točno što jedete?
Ako ste prošle godine napravili visoke gredice i pritom poštovali plodored, sada je idealno vrijeme za novu sezonu sadnje. Nakon kultura koje su prethodno rasle u gredicama, ove godine na red dolazi jedna od najpopularnijih, ali i najzahtjevnijih vrtnih kultura – rajčica.
Iako mnogi misle da je uzgoj rajčice kompliciran, uz dobru pripremu tla, pravilnu sadnju i redovitu njegu moguće je ostvariti bogat i kvalitetan urod.
Kako vrsta tla utječe na rast biljaka: Sve što trebate znati prije sadnje
Kako pravilno pripremiti zemlju, kada prihraniti biljke i što učiniti da rajčice ostanu zdrave tijekom cijele sezone, savjetuje Plantella stručnjakinja Milica Sekulić.
Dobra zemlja pola je uspjeha
Prije nego krenete sa sadnjom rajčice, važno je pripremiti gredicu i osigurati biljkama kvalitetnu podlogu za rast.
Kod visokih gredica posebno je važno obnoviti zemlju nakon svake sezone i dodati hranjive sastojke koji će pomoći razvoju biljke.
“Bio Plantella zemlja za rajčice i plodovito povrće odlikuje se drugačijim sastavom. Sadrži bijeli i crni treset, perlit i hranjiva za početak rasta. Osim toga sadrži i glinu koja zadržava vlagu, što omogućava manje zalijevanja i bolji razvoj korijena”, objašnjava Milica Sekulić.
Kvalitetan supstrat posebno je važan kod visokih gredica jer biljke ovise o hranjivim tvarima koje im sami osiguravate.
Rajčicu sadite dublje nego što mislite
Jedna od najčešćih pogrešaka kod početnika je preplitka sadnja.
Rajčica se sadi dublje kako bi razvila snažniji korijenov sustav. Dio stabljike koji se nalazi ispod zemlje s vremenom razvija dodatno korijenje, što biljku čini otpornijom na sušu i visoke temperature tijekom ljeta.
Važno je ostaviti i dovoljno razmaka između biljaka kako bi zrak mogao cirkulirati i smanjio rizik od razvoja bolesti.
Bez prihrane nema ozbiljnog uroda
Nakon sadnje rajčice trebaju dodatnu prehranu kako bi razvile snažne stabljike i kvalitetne plodove.
“Kada posadimo rajčice u dovoljno duboke jame, dodajemo organsko gnojivo u površinski sloj zemlje. Važno je da ne bude preblizu stabljici, nego udaljeno pet do šest centimetara od biljke”, savjetuje Sekulić.
Za prihranu se koristi Bio Plantella Nutrivit za rajčice koje sadrži optimalan omjer kalija važnog za razvoj čvrstih i ukusnijih plodova.
Više vode ne znači i bolje rajčice
Kod uzgoja rajčice mnogi griješe upravo sa zalijevanjem. Rajčice ne vole svakodnevno natapanje tla.
Prekomjerno zalijevanje može povećati rizik od bolesti, pucanja plodova i slabijeg razvoja korijena.
Umjerena vlaga daje puno bolje rezultate, a tijekom razdoblja povećane vlage biljci može pomoći Bio Plantella Vital koji jača otpornost biljaka.
Rajčice vole dobro društvo
Osim što se rajčica i bosiljak odlično slažu na tanjuru, dobro funkcioniraju i u vrtu. Bosiljak se često sadi uz rajčice jer može pomoći u odbijanju određenih štetnika, a mnogi vrtlari vjeruju i da pozitivno utječe na aromu plodova.
Uz rajčice se često sade i kadifice koje pomažu očuvanju tla te neven koji svojim mirisom odbija dio neželjenih nametnika. Riječ je o jednostavnom principu sadnje biljaka koje se međusobno podržavaju i stvaraju prirodniju ravnotežu u vrtu.
Osim što su korisne, ove biljke unose dodatnu boju u visoke gredice pa povrtnjak može izgledati jednako lijepo koliko je i funkcionalan.
Zaštita tijekom cijele sezone
Kako bi biljke ostale zdrave tijekom cijelog ljeta, važno je redovito pratiti pojavu štetnika.
Ljepljive ploče mogu pomoći u ranom otkrivanju moljaca, a pravovremena reakcija često sprječava veće probleme kasnije u sezoni.
Za dodatnu prihranu tijekom razvoja plodova preporučuje se i Bio Plantella Kalcij koji pomaže razvoju čvrstih plodova i smanjuje mogućnost truleži.
Trud koji se na kraju stvarno isplati
Uz pravilnu pripremu tla, redovitu njegu i malo pažnje, uzgoj rajčice može biti iznimno zahvalan.
10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći
Na kraju se sav trud vraća kroz pune košare domaćih rajčica – zrelih, mirisnih i punih okusa kakav je teško pronaći na policama trgovina.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Hrvatski arhitekt koji je desetljećima bio ispred svog vremena ponovno je u fokusu svijeta dizajna
Malo tko zna da je ovaj hrvatski arhitekt još prije nekoliko desetljeća zamišljao gradove budućnosti, a njegov je namještaj tek ove godine predstavljen svijetu u Milanu.
Ima arhitekata koji projektiraju zgrade, a ima onih koji pokušavaju dizajnirati cijeli način života. Vjenceslav Richter bio je nedvosmisleno ovo drugo.
Arhitekt, urbanist, kipar, slikar, dizajner namještaja, scenograf… teško ga je svrstati u jednu kategoriju. Njegova su promišljanja o gradu, stanovanju i dizajnu danas aktualnija nego ikad.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Tko je bio Vjenceslav Richter?
Vjenceslav Richter (1917. – 2002.) studirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1949. godine. Ono što ga ističe u masi je opsesivna potreba da arhitekturu poveže s umjetnošću, dizajnom i svakodnevnim životom.
Za života je ostavio trag u gotovo svakom području vizualne kulture. Osmislio je jugoslavenski paviljon na Expo 58 u Bruxellesu, koji je nakon kraja izložbe demontiran, prodan i ponovo sastavljen kako bi dobio novu funkciju – katolička škola u Wevelgemu. Projektirao je interijere Kazališne kavane i Kavane Corso u Zagrebu. Razvio je utopijski projekt idealnog grada Sinturbanizam koji će doživjeti brojne iteracije, pa i varijacije imena: Sinturbanizam II. i Heliopolis.
Bio je suosnivač EXAT 51, grupe koja je prekinula s dominantnim socrealizmom i uvela apstrakciju u hrvatsku umjetnost. Čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti prikazana je kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva, grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze eksperimentirajući različitim umjetničkim medijima te daljnji razvoj ove ideje u ciklusima spontanog, semi-spontanog, slobodnog i gravitacijskog crteža te grafika.
Osim u Muzeju suvremene umjetnosti, umjetnički radovi Vjenceslava Richtera nalaze se u mnogim muzejima diljem svijeta, među kojima su The Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Museum of Contemporary Art Kiasma u Helsinkiju, Museo Civico u Padovi i dr.
I na kraju, projektirao je namještaj koji je desetljećima ostao tek na razini skica, prototipova i arhivskih nacrta. Tek ove godine, na Salone del Mobile u Milanu, taj je dizajn prvi put izašao iz arhiva i ušao u stvarnu proizvodnju zahvaljujući projektu “Revisiting Richter” hrvatskog brenda Prostoria.
EXAT 51: kada je Richter promijenio hrvatsku umjetničku scenu
Početkom 1950-ih, u vrijeme kada je socrealizam bio ne samo dominantan nego i politički poželjan, Richter je zajedno s Bernardom Bernardijem, Ivanom Piceljem, Aleksandrom Srnecom, Vladom Kristlom i Božidarom Rašicom osnovao grupu EXAT 51 — Eksperimentalni atelijer 51.
Njihova je ideja bila jednostavna, a za to doba gotovo provokativna: apstrakcija nije neprijatelj, nego budućnost. I više od toga — arhitektura, slikarstvo, skulptura i dizajn nisu odvojene discipline nego dijelovi jedne cjeline.
Ta sinteza umjetnosti postala je temelj svega što je Richter kasnije radio.
Expo 58: paviljon koji je ostavio Europu bez daha
Richterova izvorna zamisao bila je potpuno viseća konstrukcija — ideja toliko napredna da nije bila tehnički izvediva u tom trenutku. Konačno realizirano rješenje s čeličnim lukovima ipak je postalo simbol modernističke Jugoslavije i međunarodno priznato arhitektonsko djelo.
Nakon izložbe paviljon nije srušen već je premješten na drugu lokaciju u Belgiji i danas tamo postoji kao škola.
Sinturbanizam: grad koji nije bio za tadašnje doba
1960-ih Richter razvija koncept koji naziva Sinturbanizam, vlastitu viziju grada budućnosti.
Zamišljao je vertikalne gradove s racionalnom organizacijom prostora. Predlagao je više zelenila, strogo odvojenim prometom od stanovanja, modularnom gradnjom i megastrukturama koje mogu rasti prema potrebama zajednice. Kasnije razvija i Heliopolis, futuristički model grada koji ide još korak dalje.
Većina tih projekata nikada nije realizirana. No danas, dok Zagreb i drugi europski gradovi s mukom rješavaju pitanja prenapučenosti, dostupnog stanovanja i mobilnosti, Richterove skice izgledaju manje kao utopija, a više kao neiskorišteni priručnik.
Zašto se o Vjenceslavu Richteru ponovno govori upravo sada?
Hrvatski brend Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavio je projekt Revisiting Richter. Time je po prvi put u povijesti pokrenuo serijsku proizvodnju namještaja prema Richterovim originalnim skicama, prototipovima i arhivskim nacrtima.
Kolekcija obuhvaća pet linija — VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61 — s dvadesetak komada razvijenih iz ideja koje za Richterova života nikada nisu dobile šansu za pravu proizvodnju. Projekt su razvili dizajnerski studiji Numen/For Use, Grupa i Neisako zajedno s Prostorijinim timom.
Posebno je znakovito što mnogi od tih komada nisu nastajali kao samostalni proizvodi — nego kao dio većih arhitektonskih vizija, poput paviljona za Expo 58 ili hotelskih interijera. Tek sada, desetljećima kasnije, te ideje ulaze na globalno tržište.
Njegova kuća u Zagrebu — danas muzej koji možete posjetiti
Privatna kuća bračnog para Richter danas je dom Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter kojom upravlja Muzej suvremene umjetnosti i koja je otvorena za javnost.
Ondje se na jednom mjestu mogu vidjeti njegova arhitektura, umjetnost i način razmišljanja — u prostoru koji je sam osmislio kao produžetak vlastite filozofije. Ako vas je zaintrigirao čovjek koji je desetljećima bio ispred svog vremena, upravo je ta Zbirka najbolje mjesto za početak upoznavanja njegova rada.
Richter: arhitekt budućnosti kojeg smo tek počeli razumjeti
Vjenceslav Richter projektirao je gradove koji nikada nisu izgrađeni, dizajnirao namještaj koji je desetljećima ostao u arhivima i promišljao način života o kojem danas ponovno govorimo kroz teme održivosti, fleksibilnog stanovanja i gradova prilagođenih ljudima.
Nije bio ispred svog vremena samo zato što je stvarao futurističke ideje, već zato što je rano prepoznavao probleme koji su danas postali globalne teme — od prenapučenosti gradova do potrebe za kvalitetnijim javnim prostorom.
Danas, kada njegov namještaj prvi put ulazi u proizvodnju, a njegove urbanističke ideje ponovno privlače pažnju, jasno je da svijet možda nije zakasnio na Richtera — nego ga tek sada počinje razumjeti.
Naslovna fotografija: MSU
