U sklopu sajma EuroCucina, jednog od najvažnijih događanja posvećenih kuhinjskom dizajnu i tehnologiji, ove se godine prvi put se u Milanu predstavilo i Gorenje. Kao dio prestižnog Salone del Mobile, EuroCucina okuplja vodeće svjetske brendove i definira smjer u kojem se razvija suvremena kuhinja – od dizajna do naprednih tehnoloških rješenja.

Gorenje u Milanu je svojim nastupom jasno pokazalo da želi biti dio tog razvoja. Nova generacija uređaja koju su predstavili u Milanu fokusirana je na integraciju umjetne inteligencije, intuitivno korištenje i prilagodbu stvarnim potrebama korisnika.

Kuhinja koja se prilagođava korisniku

U vremenu ubrzanog načina života, kuhanje se sve više prilagođava korisniku, a ne obrnuto. Upravo to bio je jedan od glavnih smjerova razvoja Gorenje uređaja.

“U 76. godini postojanja odlučili smo napraviti dodatni iskorak prema kuhinjskom segmentu i razvijati proizvode koji donose profesionalno iskustvo u svakodnevno kuhanje”, ističe Hrvoje Tandara, produktni menadžer Gorenja.

Naglasak je na tehnologiji koja olakšava proces – bilo da je riječ o početnicima ili iskusnim kuharima. Cilj nije samo ubrzati kuhanje, nego ga učiniti jednostavnijim i ugodnijim.

Pećnica koja razmišlja umjesto vas

Jedan od glavnih noviteta bila je Gorenje G900 pećnica s integriranom umjetnom inteligencijom. Ovaj uređaj donosi potpuno novi pristup kuhanju – od samog odabira recepta do završnog rezultata.

Pećnica dolazi s velikim brojem unaprijed definiranih programa, a korisniku omogućuje da uz minimalan angažman postigne kvalitetan rezultat. Sustav automatski prilagođava temperaturu i vrijeme pripreme, a uređajem je moguće upravljati i putem mobilne aplikacije.

“Od odabira recepta do same pripreme, pećnica preuzima velik dio procesa. Čak se može unaprijed zagrijati putem mobilnog uređaja, što dodatno štedi vrijeme”, objašnjava Tandara.

Takav pristup posebno je koristan za sve koji nemaju puno vremena ili iskustva, ali žele pouzdan rezultat.

Pametna ploča koja sve kontrolira

Uz pećnicu, veliku pozornost privukla je i indukcijska ploča s integriranom napom i umjetnom inteligencijom. Riječ je o sustavu koji automatski prepoznaje što kuhate i prilagođava način rada.

Ploča je opremljena Hood & Hob sustavom koji povezuje napu i ploču, omogućujući sinkronizirani rad i bolju kontrolu pare i mirisa. Uz to, integrirana napa oslobađa prostor i omogućuje fleksibilnije uređenje kuhinje.

“Takva rješenja omogućuju više prostora, ali i jednostavnije kuhanje. Sustav automatski reagira i prilagođava se, a pritom je i siguran – ako nema aktivnosti, uređaj se sam isključuje”, dodaje Tandara.

Osim funkcionalnosti, važan je i dizajn. Ploče dolaze u različitim završnim obradama koje se lako uklapaju u suvremene interijere.

Svježina namirnica pod kontrolom

Jedan od zanimljivijih dodataka je vakuumska ladica u hladnjaku, koja omogućuje dulje očuvanje svježine namirnica. Zahvaljujući kontroliranim uvjetima, povrće i voće sporije propadaju, što smanjuje bacanje hrane.

Takve funkcije odgovaraju suvremenim navikama kupnje i planiranja obroka, ali i sve većem naglasku na održivost u kućanstvu.

Dizajn koji prati cijelu kuhinju

Gorenje je predstavilo i koncept Kitchen Fit, koji omogućuje da se svi uređaji vizualno uklapaju u kuhinjski prostor. Cilj je stvoriti skladan interijer u kojem uređaji nisu samo funkcionalni elementi, nego dio dizajna.

Hladnjaci, pećnice i ploče oblikovani su tako da prate linije kuhinje i omogućuju cjelovit vizualni dojam, bez kompromisa u funkcionalnosti.

Luka Modrić u kuhinji

Dodatnu pažnju privukao je i ambasador brenda Luka Modrić, koji je među prvima imao priliku isprobati nove uređaje. U demonstraciji pripreme hrane pokazano je koliko tehnologija može ubrzati proces – pizza je bila gotova za svega dvije minute.

Takvi primjeri jasno pokazuju potencijal novih uređaja – brzina, preciznost i jednostavnost korištenja postaju standard, a ne iznimka.

Gorenje je na EuroCucini pokazalo kako kuhinja budućnosti izgleda danas. Pametni uređaji, automatizirani procesi i integrirana tehnologija sve više postaju dio svakodnevnog života.

Zamislite da vam je trgovina udaljena nekoliko minuta hoda, dijete može samostalno pješice do škole, park je iza ugla, a do liječnika, tramvaja ili teretane ne morate prelaziti pola grada. U mnogim svjetskim metropolama to se danas predstavlja kao urbanistička budućnost.

Riječ je o konceptu 15-minute city, odnosno gradu od 15 minuta. To je model prema kojem bi stanovnici većinu svakodnevnih potreba trebali moći zadovoljiti unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od svog doma.

Dok gradovi poput Pariza, Barcelone i Melbournea danas pokušavaju implementirati takav način planiranja, zanimljivo je da su neka zagrebačka naselja desetljećima građena upravo prema vrlo sličnim principima.

I to mnogo prije nego što je taj model dobio svoje moderno ime.

Tko je osmislio koncept 15-minute city?

Iako ideja funkcionalnih kvartova nije nova, termin 15-minute city popularizirao je Carlos Moreno, francusko-kolumbijski urbanist i profesor na Sorbonni.

Moreno se godinama bavi održivim razvojem gradova i kvalitetom života stanovnika, a koncept počinje snažnije promovirati oko 2016. godine. Globalnu pažnju dobiva tijekom pandemije.

Tijekom lockdowna mnogi su prvi put osvijestili koliko im znači imati trgovinu, ljekarnu, park ili školu u neposrednoj blizini doma. Upravo tada koncept postaje globalna urbanistička tema.

Šest ključnih principa grada od 15 minuta

Carlos Moreno kasnije je dodatno razradio koncept kroz šest ključnih principa koji objašnjavaju kako bi grad od 15 minuta trebao funkcionirati u praksi.

Ideja nije samo da vam je trgovina blizu zgrade, već da cijeli kvart podržava kvalitetniji svakodnevni život.

1. Dostupnost unutar kratke udaljenosti
Većina svakodnevnih potreba trebala bi biti dostupna pješice, biciklom ili javnim prijevozom, bez potrebe za dugim vožnjama automobilom.

2. Kvalitetno stanovanje
Stanovanje ne bi trebalo biti odvojeno od sadržaja potrebnih za svakodnevni život. Dom ne bi smio postojati izolirano od škole, trgovine, zelenih površina ili osnovnih usluga.

3. Hibridni način rada
Koncept je dodatno dobio na važnosti nakon pandemije i razvoja rada od kuće, coworking prostora i fleksibilnijih modela rada.

4. Pristup zdravstvu i kvaliteti života
Ljekarne, ambulante, sportski sadržaji i prostori za rekreaciju trebali bi biti lako dostupni stanovnicima svakog kvarta.

5. Obrazovanje i kultura
Škole, vrtići, knjižnice i kulturni sadržaji trebali bi biti sastavni dio svakog funkcionalnog susjedstva.

6. Aktivan javni prostor
Parkovi, trgovi i javne površine trebali bi biti mjesta susreta i društvenog života, a ne samo prostori kroz koje prolazimo.

Problem modernih gradova: svi gravitiraju prema jednom centru

Moreno često ističe da su brojni moderni gradovi desetljećima razvijani prema koncentričnom modelu.

To znači da se većina sadržaja nalazi u centru grada — ondje su radna mjesta, trgovine, kulturne institucije, administracija i zabavni sadržaji. Stanovnici pritom često žive na periferiji i svakodnevno putuju prema centru.

Posljedice takvog modela danas su vidljive u gotovo svim većim gradovima: prometne gužve, kronični nedostatak parkinga, preopterećen javni prijevoz i sve veća ovisnost o automobilima.

Kao odgovor na to razvija se model policentričnog grada.

Umjesto jednog dominantnog centra, grad funkcionira kroz više manjih urbanih središta u kojima stanovnici mogu zadovoljiti većinu svakodnevnih potreba unutar vlastitog kvarta.

U teoriji zvuči kao nova ideja. U Zagrebu — i nije baš.

Novi Zagreb je to već imao prije pola stoljeća

Mnoga naselja u Novi Zagreb građena su upravo po vrlo sličnim principima desetljećima prije nego što je koncept dobio globalni naziv.

Trnsko jedan je od najboljih primjera takvog planiranja. Kvart je zamišljen tako da stanovnici unutar pješačke udaljenosti imaju školu, vrtiće, trgovine, zelene površine, igrališta, dom zdravlja i javni prijevoz.

Slična logika planiranja vidljiva je i u kvartovima poput Siget, Utrina, Travno i Sopot.

Ta su naselja projektirana s idejom da svakodnevni život bude funkcionalan i lokalan. Upravo je to ono što danas urbanisti ponovno pokušavaju vratiti u moderne gradove.

Kako je nastao Novi Zagreb

Zašto je koncept izazvao kontroverze?

Uz popularnost su se pojavile i brojne dezinformacije.

Na društvenim mrežama širile su se tvrdnje da koncept znači ograničavanje kretanja građana, no urbanisti ističu da to nema veze sa stvarnom idejom projekta.

Nitko vam ne zabranjuje odlazak u drugi dio grada. Poanta je upravo suprotna — stvoriti grad u kojem ne morate svakodnevno gubiti sate u prometu kako biste obavili osnovne stvari.

Realna kritika puno je praktičnija: ovakav model nije lako implementirati u gradovima koji su desetljećima planirani prvenstveno za automobile.

Je li ovo i budućnost Zagreba?

Kako Zagreb raste, sve češće se otvara pitanje novih kvartova koji nastaju bez dovoljno škola, vrtića, zelenih površina i osnovne infrastrukture.

Istovremeno, sve više ljudi traži kvartove u kojima im automobil nije nužan za svaku dnevnu obavezu.

Upravo zato urbanisti ponovno gledaju prema modelima planske gradnje kakvi su nekad postojali u Novi Zagreb.

Ironično, ono što danas mnogi nazivaju gradom budućnosti Zagreb je u nekim svojim kvartovima već imao prije više od pola stoljeća.