Kuhinja je danas jedna od najsloženijih prostorija u domu. Ona više nije samo mjesto pripreme hrane, već prostor u kojem se odvija velik dio svakodnevice – od jutarnje kave i brzih obroka do druženja, rada i večernjeg opuštanja. Upravo zato trendovi u kuhinjama za 2026. godinu ne polaze od estetike, već od načina života.

Trendovi u uređenju kuhinja 2026 koji oblikuju novi izgled doma

Loše organizirana kuhinja vrlo brzo postaje izvor frustracije – usporava kuhanje, stvara nered i narušava užitak boravka u prostoru. Današnje kuhinje zato se planiraju kroz jasno definirane zone: priprema, kuhanje, pohrana, serviranje i druženje.

O tome kako se ti zahtjevi pretaču u konkretna rješenja govori Zdravko Knapić, vlasnik tvrtke Kuhinje Knapić, specijalizirane za projektiranje i izradu kuhinja po mjeri.

1. Plemeniti materijali kao temelj dugotrajnog dizajna

Prirodni materijali postaju osnova suvremene kuhinje jer nude toplinu, trajnost i bezvremensku estetiku.

„Trendovi u kuhinjama za 2026. su plemeniti materijali – prvenstveno furnirane fronte, kamene radne ploče i masivno drvo“, ističe Knapić.

Za razliku od ranijih godina, kada se naglasak stavljao na vizualni efekt, danas se traže površine koje lijepo stare i koje se mogu koristiti desetljećima bez gubitka kvalitete.

2. Boje koje se stapaju s prostorom

Boja se u kuhinjama za 2026. koristi suptilno, kao dio šire priče interijera.

Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku

„Lakirani dijelovi i fronte i dalje su u trendu, ali se moraju savršeno uklapati u drvene plohe“, objašnjava Knapić.

Topli neutralni tonovi, zagasite nijanse i prirodna paleta boja omogućuju da kuhinja ne dominira prostorom, već ga nadopunjuje i povezuje s ostatkom doma.

3. Zaobljene linije koje smiruju prostor

Ravne i oštre linije sve češće zamjenjuju mekše forme koje prostoru daju fluidnost i osjećaj ugode.

„Zaobljene kuhinje radimo već punih 20 godina i pokazale su se kao najbolje rješenje – nisu agresivne u prostoru i imaju mekoću kod korištenja“, kaže Knapić.

Ovakav pristup posebno je važan u otvorenim tlocrtima, gdje kuhinja mora funkcionirati i vizualno i ergonomično.

4. Radna ploha kao srce kuhinje

Radna ploha postaje centralna točka kuhinje – mjesto gdje se kuha, druži i boravi.

10 savjeta dizajnera za odabir savršenog kuhinjskog otoka

„U radnu plohu danas ugrađujemo kuhalne ploče s napom, hladnjake za vino i utičnice za svakodnevna trošila“, navodi Knapić.

Takva rješenja omogućuju da kuhinja bude maksimalno funkcionalna bez vizualnog zagušenja.

5. Tehnologija koja se ne nameće

Uređaji u suvremenoj kuhinji trebaju biti snažni, ali diskretni.

„Ugrađujemo pećnice nove generacije koje se čiste vodom, velike hladnjake s naprednom tehnologijom hlađenja i kuhalne ploče s integriranom napom“, ističe Knapić.

Tehnologija je tu da olakša svakodnevicu, ali da pritom ostane gotovo nevidljiva.

6. Kuhinje bez ručki – čistoća linija i lakše održavanje

Detalji koji su nekad bili nužni danas postaju višak.

„Hladnjaci, pećnice i perilice otvaraju se na dodir, bez ručki, što je praktično i estetski čišće“, objašnjava Knapić.

Ovakva rješenja olakšavaju održavanje i dodatno naglašavaju minimalistički karakter kuhinje.

7. Staklo kao sofisticirani dizajnerski akcent

Staklo se vraća u modernom, profinjenom obliku.

„Staklene vitrine, reflektirajuća i dimljena stakla postaju neizostavni dizajnerski detalj“, kaže Knapić.

U kombinaciji s rasvjetom, staklo dodaje dubinu i luksuzan dojam bez pretjerivanja.

8. Rasvjeta koja stvara atmosferu

Rasvjeta već dugo nije samo funkcionalna potreba, već važan dio ambijenta.

„Rasvjeta mora biti i funkcionalna i ambijentalna – daje poseban odsjaj kroz staklo i naglašava materijale“, zaključuje Knapić.

Pametno planirana rasvjeta definira zone u kuhinji i čini prostor ugodnim u svim dijelovima dana.

Kuhinja kao prostor prilagođen životu

Kuhinje za 2026. godinu jasno pokazuju jedan smjer – personalizaciju. Materijali, boje, oblici i tehnologija prilagođavaju se stvarnim potrebama korisnika, a ne prolaznim trendovima. Kako potvrđuje iskustvo Kuhinja Knapić, dobra kuhinja nije ona koja izgleda atraktivno na prvu, već ona koja dugoročno funkcionira u svakodnevnom životu.

Drago Galić (1907.–1963.) jedan je od ključnih arhitekata hrvatske moderne i jedan od najdosljednijih predstavnika zagrebačke arhitektonske škole. Njegov opus, iako relativno kratak, ostavio je snažan trag u oblikovanju zagrebačke stambene arhitekture sredine 20. stoljeća te i danas služi kao referentna točka za razumijevanje funkcionalizma i humanističkog pristupa stanovanju.

Obrazovanje i utjecaji

Galić je studirao arhitekturu u Zagrebu, gdje je djelovao u okruženju snažno obilježenom modernističkim idejama. Poseban utjecaj na njegov rad imao je Drago Ibler, jedan od najvažnijih promotora moderne arhitekture u Hrvatskoj. Kao i drugi pripadnici zagrebačke škole, Galić je prihvatio načela funkcionalizma, ali ih je razvio u vlastitom, suzdržanom i racionalnom izrazu. Za njega arhitektura nije bila sredstvo reprezentacije, već alat za poboljšanje kvalitete svakodnevnog života.

View this post on Instagram

A post shared by Hrvatski muzej arhitekture (@hrvatskimuzejarhitekture)

Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice

Arhitektonski pristup i stil

Arhitektonski pristup Drage Galića temelji se na jasnoći i racionalnosti prostorne organizacije, uz snažan naglasak na funkcionalnost i svakodnevnu uporabljivost prostora. Njegove zgrade odlikuju čiste, nenametljive fasade i pažljivo oblikovani stambeni sklopovi u kojima balkoni, lođe i veliki prozorski otvori imaju važnu ulogu u osiguravanju prirodnog svjetla i kvalitetnog odnosa interijera i eksterijera. Galić je arhitekturu promatrao u stalnom dijalogu s gradom, vodeći računa o urbanom kontekstu i ulozi zgrade unutar šireg prostora.

U svom radu dosljedno je izbjegavao dekorativnost i monumentalnost, usmjeravajući se prema arhitekturi prilagođenoj čovjeku, njegovim potrebama i mjeri svakodnevnog života. Horizontalne linije, ritam pročelja i odmjereni volumeni stvaraju prepoznatljiv, ali suzdržan arhitektonski izraz u kojem konstrukcija i funkcija čine temelj estetske vrijednosti, a arhitektura ostaje trajna upravo zbog svoje jednostavnosti i promišljenosti.

View this post on Instagram

A post shared by Arhitektura Etc. (@arhitektura.etc)

Dražen Arbutina: Arhitekt koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Stambena arhitektura kao glavni doprinos

Najveći dio opusa Drage Galića čine stambene zgrade, osobito one nastale nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju intenzivne urbanizacije Zagreba, kada je pitanje kvalitetnog stanovanja postalo jedno od ključnih društvenih tema. Upravo je u tom segmentu arhitekture Galić ostvario svoj najznačajniji doprinos, razvijajući modele stanovanja koji su odgovarali stvarnim potrebama svojih korisnika.

Među njegovim najpoznatijim djelima ističe se stambena zgrada u Vukovarskoj ulici, često nazivana Galićeva zgrada, koja se smatra jednim od najuspjelijih primjera hrvatske stambene moderne. Vrijednost tog ostvarenja leži u promišljenoj organizaciji stanova, jasnom razgraničenju privatnih i zajedničkih prostora te arhitektonskom izrazu koji je u vrijeme nastanka bio suvremen, ali se pokazao trajnim i dugoročno održivim. Činjenica da zgrada i danas funkcionira kao kvalitetan stambeni prostor potvrđuje relevantnost i dugovječnost Galićeva arhitektonskog pristupa.

Društvena odgovornost arhitekture

Za Dragu Galića arhitektura je imala društvenu ulogu. Smatrao je da arhitekt mora razumjeti potrebe korisnika i širi društveni kontekst u kojem gradi. Njegove zgrade nisu zamišljene kao izolirani objekti, već kao dio urbanog tkiva koji doprinosi kvaliteti grada. U tom smislu, Galićev rad može se čitati kao tiha, ali jasna kritika arhitekture koja zanemaruje svakodnevnog korisnika u korist forme ili prestiža.

Iako nije ostavio golem opus, Drago Galić zauzima važno mjesto u povijesti hrvatske arhitekture. Njegova djela često se spominju u stručnim analizama moderne, a sve češće i u raspravama o održivosti, kvaliteti stanovanja i dugovječnosti arhitektonskih rješenja. U vremenu kada se arhitektura često svodi na vizualni efekt, Galićev rad podsjeća na vrijednost promišljenog, skromnog i odgovornog projektiranja — arhitekture koja traje jer je nastala iz stvarne potrebe.

Kako je nastao Novi Zagreb