Publika ga poznaje kao glumca zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh, ali Karlo Mlinar već godinama njeguje još jednu strast – dekoriranje i uređenje prostora. Ljubav prema estetici, bojama i detaljima otkrio je još kao dijete, a danas svoje slobodno vrijeme najradije provodi stvarajući tople, ugodne i stilski uravnotežene interijere. Ovog puta pokazao je kako unijeti duh jeseni u blagovaonicu.

Od glume do uređenja interijera

Iako mu je gluma prva ljubav, Mlinar kaže da je oduvijek imao izražen osjećaj za estetiku. „Uvijek sam imao potrebu da neki prostor učinim ljepšim. Kod kuće su se svi smijali jer bih i najobičniju rupu uljepšao samo svjetlom lampe“, prisjeća se.

Njegov stil usmjerava prema prirodnosti i jednostavnosti – inspiriran skandinavskim. „Mama i ja dijelimo isti ukus, oboje volimo skandinavski stil, dok je tata više volio klasične komade. Uvijek smo raspravljali oko boja, tekstura i namještaja, ali to me naučilo kako uskladiti različite stilove“, objašnjava.

Karlo Mlinar u ulozi dizajnera interijera

Karlo priznaje da posebno uživa u sezonskim dekoracijama koje mijenjaju atmosferu doma. „Obožavam blagdane i uređenje prostora koji odiše toplinom. Jesen mi je najdraže godišnje doba jer donosi mirnije tonove i osjećaj ušuškanosti.“

Ovog puta uredio je blagovaonicu u jesenskom tonu, stvarajući prostor koji poziva na zajednička druženja i opuštanje. U središtu uređenja našao se blagdanski stol s jutenim podmetačima, kamenim tanjurima i dekoracijom od bakreno obojenog eukaliptusa. „Tanjuri su otporni i praktični, ali i estetski savršeni. Već ih zamišljam uz juhu od bundeve“, dodaje glumac.

Na stolu dominiraju prirodni tonovi – bež, smeđa, zlatna i bakrena – koji zajedno stvaraju osjećaj topline i elegancije. Umjetni eukaliptus, pošprican bakrenom bojom, dodaje rustikalnu notu, dok bijele magnolije unose svježinu i kontrast. „Magnolije sam dodao kao podsjetnik na kraj ljeta i početak zime – kao simbol prijelaza između godišnjih doba“, objašnjava.

Dekor koji grije prostor i dušu

Uređenje nije stalo samo na stolu. Mlinar je stolcima dodao mekane jastučiće i tople deke koje pozivaju na odmor. „Jesen je vrijeme kad se želiš ušuškati, pogledati film i uživati u toplom napitku. Volim stvarati prostore koji potiču taj osjećaj mira i ugode“, govori.

Posebnu pažnju posvetio je detaljima – svijećama, tekstilima i prirodnim materijalima koji stvaraju sklad između funkcionalnosti i estetike. „Ne volim ekscentričnost. Više me privlače materijali koji povezuju dom s prirodom – drvo, juta, keramika. Oni prostoru daju toplinu i autentičnost“, ističe.

Kreativnost kao način života

Karlu uređenje prostora nije samo hobi, nego način izražavanja. Kao glumac, navikao je stvarati emociju kroz pokret i riječ, a u interijeru to čini kroz svjetlo, teksturu i boju. Na kraju krajeva, i kazalište i uređenje prostora imaju nešto zajedničko – oboje stvaraju atmosferu. U jednom se gradi scena, u drugom dom.

Njegov jesenski prostor odiše toplinom, skladom i osjećajem doma – dokaz da estetika ne mora biti skupa ni komplicirana, već samo pažljivo osmišljena.

Kako vi unosite jesen u svoj dom?

Inspirirani Karlovim idejama, zapitajte se – bez čega vi ne možete zamisliti jesen u svom domu? Je li to miris svijeća, dekica na kauču ili jesenski stol pun toplih tonova? Podijelite s nama svoje jesenske dekoracije!

Šaljite nam fotografije svojih blagovaonica i kutaka s jesenskim detaljima putem naših društvenih mreža – najbolje objavljujemo!

Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.

Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.

Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević

• Izgled i građa perunike
• Vrste perunike
• Endemične vrste perunike u Hrvatskoj
• Uvjeti za uzgoj perunike
• Sadnja i njega perunike
• Razmnožavanje perunika
• Bolesti i štetnici
• Perunika u vrtu
• Zdravstvene dobrobiti perunike
• Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji

Izgled i građa perunike

Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.

Vrste perunike

Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:

• Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
• Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
• Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
• Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:

• Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
• Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
• Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
• Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
• Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.

Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje

Uvjeti za uzgoj perunike

Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.

Sadnja i njega perunike

Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

Razmnožavanje perunika

Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.

Bolesti i štetnici

Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.

Perunika u vrtu

Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

Zdravstvene dobrobiti perunike

Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.

Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji

Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.

10 trajnica koje treba orezivati u jesen

Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.