BIG SEE Festival 2026 i ove će godine pretvoriti Portorož u mjesto susreta arhitekture, dizajna i promišljanja prostora. Tijekom 21. i 22. svibnja ondje će se okupiti arhitekti, dizajneri, brendovi i stručnjaci iz različitih područja. Ovogodišnje izdanje donosi i važnu novost: objedinjavanje dosadašnjih BIG Architecture i BIG Design festivala u jedinstvenu platformu koja arhitekturu i dizajn promatra kao ključne alate za snalaženje u vremenu složenosti, odgovornosti i promjena.

U fokusu regije i svijeta: Big Architecture festival u Portorožu slavi kreativnost i održivost

Tema festivala: Koliko je zapravo dovoljno?

Ovogodišnje izdanje nosi temu „Too much? What is just enough?”, a upravo to pitanje postavlja okvir za promišljanje suvremene arhitekture i dizajna. U vremenu obilja, viška informacija, proizvoda, slika i tehnoloških mogućnosti, BIG SEE otvara pitanje mjere: ne samo što danas možemo projektirati i proizvesti, nego i što doista trebamo graditi, oblikovati i ostaviti iza sebe.

Festival tu temu ne koristi tek kao slogan, nego kao vodeći okvir koji prožima cijelu platformu — od konferencije i nagrada do sajma, izložbi, razgovora i uredničkog sadržaja. U tom smislu, BIG SEE 2026 pokušava izoštriti svijest o relevantnosti, odgovornosti i dugoročnom učinku arhitekture i dizajna.

Tri ključna segmenta BIG SEE festivala

U središtu festivala nalaze se tri povezana segmenta. Conference je zamišljena kao prostor za promišljanje mjere, značenja i relevantnosti u arhitekturi i dizajnu. Awards donosi međunarodnu vidljivost istaknutim projektima i autorima. Trade Show predstavlja kurirani pregled materijala, proizvoda i tehnologija koje arhitekti i dizajneri trebaju poznavati i s povjerenjem ugrađivati u stvarne projekte.

Conference

BIG SEE Conference 2026 otvara jednostavno, ali važno pitanje: koliko je zapravo dovoljno? Pod temom „Too much? What is just enough?“ konferencija poziva arhitekte, dizajnere i poduzetnike da zastanu i promisle o odgovornosti koju njihove odluke danas nose — društveno, okolišno, kulturno i ekonomski. Umjesto praćenja trendova, naglasak je na smislu, mjeri i stvarnom utjecaju arhitekture i dizajna.

Awards

BIG SEE Awards započeo je 2018. kao regionalna inicijativa posvećena kreativnom potencijalu jugoistočne Europe, a s vremenom je prerastao u međunarodno prepoznatu nagradu. No BIG SEE awards segment ne predstavlja se samo kao priznanje najboljima, nego i kao platforma koja povezuje originalna kreativna postignuća u arhitekturi i interijerskom dizajnu te im daje širu, dugotrajniju vidljivost na međunarodnoj sceni.

Trade Show

Trade Show dio je živog festivalskog programa posvećenog dizajnu, koji okuplja izložbe, predavanja, debate i nagrade te naglašava važnost dizajna u suvremenom društvu. U 2026. godini BIG Design i BIG Architecture prvi se put spajaju u jedno događanje u Portorožu, gdje će se susresti više od 3.000 arhitekata, dizajnera i kreativnih lidera. U sklopu programa posebno se ističu inovacije u produkt i modnom dizajnu, prezentacije nagrađenih projekata te susreti stručnjaka, brendova i kreativne industrije.

BIG SEE Innovations u fokusu održive arhitekture

Posebno važan dio programa je BIG SEE Innovations, kuratorski projekt usmjeren na dizajn, materijale, tehnologije i sustave za arhitekte i održivije izgrađeno okruženje. Organizatori pritom ističu da se inovacija danas ne može svesti samo na novost, nego mora biti kritički promišljena, pažljivo primijenjena i provjerena kroz stvarnu arhitektonsku upotrebu.

Takav pristup posebno je važan u vremenu klimatskih pritisaka, ograničenih resursa i ubrzanog tehnološkog razvoja, kada je pitanje smislenosti gotovo jednako važno kao i pitanje izvedbe. BIG SEE zato inovaciju promatra kao alat dugoročne vrijednosti, a ne samo kao atraktivnu novost.

Deset područja koja oblikuju suvremenu praksu

Innovations segment prati deset ključnih područja suvremene arhitektonske prakse: Building Envelope, Structure, Materials & Surfaces, Openings & Transparency, Interior Architecture, Lighting & Atmosphere, Climate & Wellbeing, Water & Sanitary Culture, Landscape & Outdoor Living i Smart Architecture. Širina tih kategorija pokazuje da BIG SEE suvremenu arhitekturu promatra kao spoj estetike, funkcionalnosti, tehnološke prilagodbe i odgovornosti prema okolišu.

Takva struktura istodobno pokazuje koliko je suvremeno projektiranje postalo interdisciplinarno te koliko kvaliteta prostora danas ovisi o pažljivom povezivanju materijala, tehnologije, atmosfere i korisničkog iskustva.

TECE na Big Architecture festivalu 2025: Inovacije koje mijenjaju kupaonice

Perspectives Award 2026 donosi fokus na autore i ideje

Dodatnu dimenziju festivalu daje i BIG SEE Perspectives Award 2026, koji na službenoj stranici za 2026. ističe područja Architecture i Product Design, a u fokusu ima autore i ideje koji oblikuju budućnost struke. Taj segment dodatno potvrđuje međunarodni karakter platforme i njezinu usmjerenost na prepoznavanje novih imena, svježih pristupa i profesionalaca koji tek ulaze u širu regionalnu i europsku vidljivost.

Među hrvatskim imenima za 2026. istaknuti su Dora Živadinov, Katarina Trpčić i Valentin Domović, čime je hrvatska scena vidljiva i u segmentu koji prati autore novih perspektiva. Njihovo uključivanje potvrđuje da BIG SEE ne djeluje samo kao festivalski okvir, nego i kao platforma koja regionalnim autorima otvara prostor za širu profesionalnu vidljivost.

Hrvatski projekt među dobitnicima: Nagrada za Polikliniku Helena

Posebnu težinu ovogodišnjem kontekstu daje i uspjeh hrvatskog projekta iz područja interijera. Novi pedijatrijski odjel Poliklinike za dječje bolesti Helena u Zagrebu dobitnik je međunarodne nagrade BIG SEE Interior Design Award 2026, čime je projekt prepoznat kao relevantan primjer inovativnog i društveno odgovornog pristupa oblikovanju prostora za djecu.

Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, a prema opisu projekta interijer je osmišljen tako da ga djeca ne doživljavaju kao tipičnu bolnicu, nego kao poznato, smirujuće i razigrano okruženje. Inspiracija dolazi iz prirode, kroz teksture drva, organske linije i nježne pastelne tonove, dok boje pomažu u snalaženju, tapete imaju terapeutska i akustična svojstva, a namještaj je osmišljen tako da bude i vizualno privlačan i ergonomski prilagođen.

Ova nagrada dodatno potvrđuje autorsku prepoznatljivost Sandre Meštrović u oblikovanju interijera koji spajaju funkcionalnost, emociju i snažan prostorni identitet. Tome u prilog ide i činjenica da je ove godine osvojila i BIG SEE nagradu za stan na Srebrnjaku, projekt koji je također prepoznat po toplini, promišljenosti i pažljivo oblikovanom životnom prostoru.

BIG SEE prepoznaje i projekte koji mijenjaju doživljaj komercijalnog prostora

Posebno su zanimljivi oni BIG SEE projekti koji pokazuju da i prodajni ili izložbeni prostori mogu biti oblikovani s jednakom pažnjom, slojevitošću i prostornom kvalitetom kao i stambeni ili javni interijeri. Među takvim primjerima ističe se i nagrađeni izložbeni prostor trgovine elektroopremom, koji je pokazao kako se prostor namijenjen prodaji može pretvoriti u dojmljivo i pažljivo režirano iskustvo za korisnike.

Projekt arhitektica Marje Mije Kolendić i Anite Krmek odmaknuo se od klasične trgovačke logike te je proizvode predstavio gotovo galerijski, s naglaskom na estetiku, preglednost i atmosferu prostora. Modularna rješenja, multifunkcionalne zone i pažljivo oblikovani ambijenti pokazali su kako suvremeni komercijalni interijer može istodobno služiti prezentaciji proizvoda, identitetu brenda i stvaranju kvalitetnog prostornog doživljaja.

Sajam koji daje prednost relevantnosti nad kvantitetom

BIG SEE je namijenjen arhitektima i dizajnerima koji rade na stvarnim projektima, a u prvi plan stavlja inovacije koje imaju značenje — od ranog promišljanja i projektiranja do specifikacije i realizacije — dajući prednost relevantnosti, dijalogu i dugoročnom utjecaju nad količinom.

Takav pristup potvrđuju i brojke: festival okuplja više od 3.000 posjetitelja iz više od 21 zemlje, više od 100 odabranih izlagača te više od 800 događanja uživo tijekom dva dana, čime stvara intenzivno, ali i promišljeno profesionalno okruženje. Posjetitelji pritom nisu samo promatrači, nego sudionici koji se uključuju, povezuju i oblikuju projekte budućnosti.

Više od festivala: prostor za susret struke i razmjenu ideja

BIG SEE Festival 2026 nije samo mjesto predstavljanja noviteta, nego i prostor za stručni dijalog, razmjenu iskustava i promišljanje budućnosti arhitekture i dizajna. Ovogodišnja tema festivala nameće se kao jedno od ključnih pitanja suvremenog projektiranja, a Portorož se ponovno potvrđuje kao mjesto susreta ideja, autora i projekata koji žele nadilaziti puko praćenje trendova.

U svijetu uređenja interijera više nije dovoljno samo lijepo urediti prostor. Sve se češće govori o storytellingu — pristupu u kojem prostor ne služi samo funkciji, već prenosi identitet, emociju i poruku. Storytelling u dizajnu interijera pretvara ured u snažan alat komunikacije. Zvuči apstraktno? U praksi to znači razliku između ureda koji je ‘samo ured’ i ureda koji od trenutka ulaska komunicira tko ste, čime se bavite i kako radite.

Svaki interijer, bilo stambeni ili poslovni, počinje od istog pitanja — kome je namijenjen i kako će se koristiti. No dok je u obiteljskom domu fokus na navikama i željama ukućana, u poslovnim prostorima zadatak je znatno složeniji. Mag. ing. arh. Robert Križnjak objašnjava razliku.

„Kod projektiranja ureda je drugačije jer u uredima treba prikazati taj brend. Da li je to mladenačka firma, da li su to odvjetnici, da li je to mlada IT firma ili modna industrija — različiti su kriteriji za svaki od tih prostora.”

Robert Križnjak, mag. ing. arh.

Priča počinje od brand booka, ne od boje zidova

Mag. ing. arh. Martina Križnjak opisuje kako storytelling u dizajnu ureda funkcionira u praksi. Proces ne počinje odabirom materijala ili boja, već upoznavanjem tvrtke — njezine knjige standarda (brand booka), logotipa, boja, načina komunikacije.

„Pričanje priče u dizajnu ureda nije samo puko bojanje zidova. To je promišljeni proces u kojem mi kao projektanti moramo zadovoljiti funkcionalnost, pa proučiti brand book — boje, logotip, način na koji tvrtka komunicira. I što je taj koncept, ta priča jača — to je projekt bolji.”

Martina Križnjak, mag. ing. arh

U praksi to znači da odvjetnički ured gradi priču o ozbiljnosti i povjerenju kroz tamnije materijale i klasične elemente, dok ured modne industrije koristi razigranost, vesele boje i elemente prenesene iz vlastitih trgovina. Križnjak navodi primjer firme u kojoj su intervju vodili — modne tvrtke čiji ured zapravo vizualno nastavlja priču njihovih trgovina.

„Ti prostori su toliko fotogenični i ugodni da oni mogu u digitalni svijet prenijeti svoju poruku firme — kako funkcioniraju kao firma unutar firme i kako se odnose prema svojim klijentima.”

Martina Križnjak, mag. ing. arh

Ako je tlocrt loš, ni priča ne funkcionira

No Martina Križnjak posebno naglašava jednu stvar koja se u razgovorima o dizajnu lako previdi — da nikakav storytelling ne može popraviti loše posloženu funkcionalnost.

„Ako vi loše napravite taj dio, svakodnevna komunikacija unutar zaposlenika neće biti dobra i oni neće biti zadovoljni, što znači da ni storytelling ustvari nije dobro postavljen ako nismo dobro posložili taj prvi dio.”

Martina Križnjak, mag. ing. arh.

Zato se proces uvijek odvija u fazama — prvo se definira tlocrt i raspored zona, a tek nakon toga dolazi dizajn koji gradi priču. U konkretnom uredu u kojem je vođen razgovor to znači da recepcija služi kao prvi reprezentativan dojam, zatim slijede dvorane za sastanke koje su multifunkcionalne, a u tamnijem dijelu prostora iskorišteno je zelenilo kako bi zaposlenicima pružilo osjećaj ugodnosti.

Dizajn koji se osjeća u produktivnosti

Da kvaliteta prostora nije samo pitanje dojma, potvrđuje i investitorica Ana Babić, koja u dobro osmišljenom uredu prepoznaje konkretne posljedice za svakodnevni rad.

„Ako imamo dobru ergonomiju, dobru akustiku, to može pomoći da se lakše koncentriramo, manji je faktor pogreške. Ako je sam ured lijep, ako su ta estetika i harmonija na mjestu — to pokazuje da vodimo brigu o svojim zaposlenicima i kakva je kultura naše kompanije.”

Ana Babić, investitorica

Babić naglašava da dizajn nije primarni faktor produktivnosti, ali da je njegov neizravan utjecaj jak — dobri radni uvjeti i ugodna atmosfera donose dodatnu vrijednost koja se osjeća u zadovoljstvu zaposlenika.

Na kraju, storytelling u dizajnu interijera nije prolazni trend ni marketinški trik. To je način na koji prostor govori o brendu, ljudima i vrijednostima koje tvrtka želi živjeti. A kada je ta priča dobro ispričana, prostor se ne samo vidi — nego i osjeća.

Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn