Bez kategorije
Suhi zrak u zimskim mjesecima je štetan za zdravlje
Zdravlje je na prvom mjestu. Tijekom zimskog razdoblja zrak u prostorijama je iznimno suh, pa su ovlaživači zraka dobrodošli u svakom domu i uredu.

Živjeti modernim načinom života znači provoditi i do 90% vremena u zatvorenim prostorima gdje je kvaliteta zraka najgora. Osim što je u takvim prostorima izrazito visoka koncentracija čestica prašine, duhanskog dima i ostalih nečistoća, situacija se dodatno pogoršava zimi kada uključimo grijanje.
Svi želimo zimi uživati u toplini vlastitog doma, ali kada grijemo zrak on postaje suviše suh i žedan. Uslijed toga zrak nastoji poput spužve upiti vlagu iz svih predmeta s kojima je u kontaktu, pa tako i iz našeg tijela. Kada je koža izložena utjecaju suhog zraka ona se prekomjerno suši i dolazi do pojave svrbeži, iritacije a nerijetko i do crvenila kože.
Dodatan problem izloženosti suhom zraku je pojava infekcija gornjih dišnih puteva uslijed isušene sluznice, potom pojava žarenja u očima, glavobolje, umora i iscrpljenosti. Utjecaju suhog zraka nije pošteđen niti drveni namještaj, parketi, glazbala, umjetnine i ostali predmeti izrađeni od drva.
Pravilno ovlaživanje zraka
Ukoliko želite izbjeći navedene probleme, uz temperaturu, potrebno je početi voditi brigu i o vlažnosti zraka. Za početak, dovoljno je kupiti digitalni mjerač vlažnosti zraka tzv. higrometar i njime kontrolirati relativnu vlažnost zraka. Stručnjaci preporučuju idealnu vlažnost zraka od 40 do 60%. Tada se osjećamo najbolje, a tada je vlažnost zraka optimalna i za kućne ljubimce, biljke, drveni namještaj i sl.

Često imamo krive predrasude glede otvaranja prozora i provjetravanja zimi. To je svakako potrebno činiti zbog provjetravanja i opskrbe kisikom. No često to činimo i kada nam je zrak suh pa ga želimo ovlažiti dovođenjem vanjskog svježeg zraka. Pritom nismo svjesni činjenice da hladan zrak ne može sadržavati mnogo vlage i da je u stvari suh iako se nama čini da je vlažan. Kada tako hladan i suh zrak pustimo u zagrijanu prostoriju, situacija se dodatno pogorša i zrak dodatno sušimo umjesto da ga ovlažujemo. To također jednostavno možemo provjeriti higrometrom.

Zbog svega navedenog izrazito je važno dodatno ovlaživati zrak tijekom zimskih mjeseci. Često stavljamo posude s vodom po radijatorima, ali to nije dovoljno za pravilno ovlaživanje. Voda stoji i po nekoliko dana u tim posudama, a temperatura vode u tim posudama pogoduje razvoju opasnih mikroorganizama.
Želimo li pravilno ovlaživati zrak potrebno je koristiti uređaje za ovlaživanje zraka koji imaju dostatan kapacitet da zadovolje potrebe vašeg životnog ili radnog prostora. Prilikom odabira ovlaživača zraka potrebno je prije svega izračunati potreban kapacitet ovlaživanja na način da je za svakih 50m2 površine (standardne visine 2.5 m) potrebno otprilike 3dcl vode u sat vremena. Ukoliko je riječ o većem stanu ili kući, jedan ovlaživač neće biti dovoljan čak i da zadovoljava svojim kapacitetom jer se vlaga neće moći brzo širiti u druge prostorije, pa je u tom slučaju pametnije staviti nekoliko slabijih ovlaživača.
GDJE NABAVITI KVALITETNE OVLAŽIVAČE ZRAKA?
Nucleus centar za mikroklimu iz Zagreba, Mošćenička 15, zastupnik je svjetski poznatih marki ovlaživača AIR-O-SWISS i BONECO i ima najbogatiju ponudu ovlaživača u RH. Na spomenutoj adresi ili na web stranici www.mikroklima.com.hr možete dobiti stručan savjet oko izbora ovlaživača, odabiru najprikladnije tehnologije ovlaživanja, načina održavanja i odgovore na sva vaša pitanja.
mikroklima.com.hr
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login