Bez kategorije
Vitraji slikarice Dominique Jurić
Vitraj je naziv za umjetničku tehniku spajanja većih staklenih ploha raznobojnog stakla unutar nekih okvira kroz koje prolazi svjetlost.
Glavna je karakteristika ove tehnike to da slike koje su izrađene u vitraj tehnici propuštaju svjetlost i transparentne su, ali kroz njih se ne smije vidjeti eksterijer. A upravo tom nimalo jednostavnom tehnikom bavi se i Akademska slikarica Dominique Jurić. Ona je jedina studentica koja je diplomirala s temom vitraja, a njima se ozbiljnije počela nbaviti nakon što je od oca naslijedila uspješan obrt staklarstva.
Vitraj u svojoj osnovnoj formi sačinjavaju izrezani i toplinski obrađeni komadi obojanog stakla koji su olovnim H profilom povezani u jednu cjelinu u skladu s idejnim likovnim rješenjem. Kako bi se dobilo što više nijansi, tonova i sjena, na stakla se nanose i boje. Iako vitraji, kaže Dominique, asociraju na davna vremena i crkvenu ikonografiju, danas oni nalaze svoju upotrebu u mnogim kućanstvima.
Staklena umjetnost kojiom se bavi Dominique svakako pokazuje da se tradicija u današnjem vremenu može oživjeti na jedan vrlo zanimljiv način. Svojom osebujnošću i šarmom, vitraji prostrane i bezlične interijere ispunjavaju posebnom umjetničkom komponentom, stvarajući specifičnu nijansiranu svjetlost i dajući prostoru dojam topline, elegancije i ugodnosti.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login