Povežimo se

Bez kategorije

LED rasvjeta za buduće naraštaje

U pravilu, LED žarulje koriste 90% manje električne energije od standardnih žarulja. Imaju besprijekoran spektar svjetlosti, a životni vijek im je preko 10 godina. LED rasvjeta pruža najučinkovitiji način za uštedu energije i očuvanje prirodnih resursa.

Ako bismo sadašnju rasvjetu promijenili u LED rasvjetu, ne bismo trebali izgrađivati nove elektrane. Štoviše, eliminirali bi potrebu i za nizom postojećih elektrana!

Da li LED žarulje sadrže živu?
LED žarulje ne sadrže živu. Upravo suprotno, one se mogu reciklirati jer ne sadrže opasne tvari.

Usporedba LED žarulje s CFL žaruljom?
Istraživanja pokazuju kako LED žarulje koriste 50% manje energije nego CFL žarulja te ne trebaju prigušnicu; nema čekanja na punu osvijetljenost, nema rasipanja energije. Možemo zaključiti da LED žarulja koristi i preko 70% manje energije te u mnogim slučajevima traje 10 puta duže nego CFL žarulja. LED žarulja je izdržljivija na trenja, vibracije, udarce i oscilacije napona. Također pruža izvrsnu kvalitetu svjetla, gašenje i paljenje joj ne šteti, a uz to je ekološki prijatelj naše planete. Sve ovo odnosi se na unutarnju i na vanjsku LED rasvjetu.

Da li LED žarulje proizvode više topline od CFL žarulja ili žarulja sa žarnom niti?
Upravo suprotno! LED žarulje emitiraju mnogo manje topline nego CFL žarulje i žarulje sa žarnom niti. U mnogim slučajevima, možete zaista osjetiti razliku temperature ako ste u blizini svjetlosti. LED žarulje će uvijek raditi na nižoj temperaturi nego CFL ili žarulje sa žarnom niti. Uz to, LED rasvjeta će u vrućim danima kada se koriste klima uređaji, smanjiti račune za električnu energiju.

Zašto je LED rasvjeta skuplja?
LED žarulje koriste stvarne pločice za rad i izrađene su od elektroničkih komponenti. U osnovi, ovakav tip žarulja mogu se smatrati elektroničkim uređajem. Ova tehnologija je napravljena da traje dugo, da daje dobro svjetlo, da smanji troškove i dugoročno štedi proračun. Također, ne zagađuje zrak i zemlju, pa je iz tog razloga nazivaju i “zelena energija”.

Da li se Led rasvjeta može koristiti svugdje i je li sigurna?
Da, LED rasvjeta je zdravije svjetlo te je u potpunosti sigurna. Ne proizvodi nikakva ultraljubičasta zračenja koja inače uzrokuju blijeđenje tkanine, umjetnina, sagova i druge osjetljive robe. LED rasvjeta isto tako nema strobo efekat ni treptaje. Američke studije su pokazale da uz korištenje LED rasvjete smanjujemo depresiju i glavobolje, dok vlastiti rad poboljšavamo za čak 30%. Zamjenjuje svu rasvjetu koju koristimo u prostorima za stanovanje, u komercijalnim i industrijskim pogonima. Također, koriste ju i trgovine, galerije, knjižnice, skladišta, autoceste, gradska rasvjeta, vrtići, škole, bolnice.. U svim područjima primjene, poboljšanja su u svakom pogledu osjetna.

Koliko dugo LED svjetlo može raditi?
Zapamtite, trajnost LED rasvjeta može biti 100 tisuća sati. Što znači ne samo velike uštede u struji, nego i velike uštede u održavanju i zamjeni žarulja.

Dakle, LED svjetla traju oko 100 000 sati; žarulja sa žarnom niti oko 1000 sati, a CLF ili Fluorescentne cijevi 6000 do 8000 sati.

Sigurnost/toplina
LED pretvara energiju u svjetlost, a ne u toplinu kao što je to slučaj kod klasične rasvjete. Kao rezultat toga, proizvede se i do 90% manje topline od svjetiljke sa žarnom niti. LED žarulja je topla na dodir te značajno smanjuje rizik od požara ili opeklina.

LED proizvodi u prosjeku oko 3,5 BTU/h, za razliku od 90 BTU/h za žarulju sa žarnom niti. Manje topline znači niže troškove klimatizacije i smanjenje uništene robe.

Što je LED dioda
Dioda je nelinearni poluvodički elektronički element s dva priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva. Poluvodičke diode se izvode se temelju pn-spoja ili na temelju spoja metal–poluvodič. Diode se mogu razvrstati po materijalu na kojemu su rađene (silicij, germanij, galijev arsenid, silicijev karbid) i po tipu (ispravljačke, svijetleće, foto-diode, Zener-diode, Schottky-diode, tunel-diode itd.).

Za razliku od drugih rasvjetnih tehnologija, LED rasvjeta kao tehnologija ima svijetlu budućnost. No, dok budućnost stigne, živimo u svijetu Divljeg zapada gdje postoji tek nekoliko pravila, nekoliko standarda i malo kvalitetnih projekata za provedbu unutar industrije. U industriji LED rasvjete pojavili su se mnogi proizvođači sa ciljem brze zarade, a nauštrb kvalitete. Rijetki su posvećeni unapređivanju LED rasvjete za budućnost, a mnogi je samo pokušavaju unovčiti.

Odabir prave LED rasvjete je kao kupnja automobila koji dolazi u svim oblicima i veličinama te treba zadovoljiti različite funkcije u različitim uvjetima. Kao i automobil, LED rasvjeta je kompleksan sustav s brojnim opcijama i značajkama koje su u funkciji da vrše različite aplikacije.

Prednosti u dizajniranju prostora:
· Prikladno za primjenu u novim aplikacijama
· Široki spektar boja

Tehničke prednosti:
· Otporan na udarce i vibracije
· Funkcija pri vrlo niskim i vrlo visokim temperaturama
· Nizak napon
· Precizno usmjeravanje svjetla
· Prebacivanja i pulsni rad moguć (nema vremena kašnjenja, jer je poluvodič)

Ekološke prednosti:
· Smanjeno korištenje resursa
· Smanjena potrošnja energije
· Ne sadrži živu / nema UV zračenja, prijatelj je okoliša
· Solarne aplikacije su moguće

Zašto je dobro imati Led rasvjetu?

★ Niska potrošnja energije
★ Ekologija
★ Dugi životni vijek
★ Robusnost (bez vlakna)
★ Raznolikost boja i dimenzija

www.ledrasvjeta.hr

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya

Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.

Ljubav na prvi pogled

Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.

Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.

Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Flickr

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

dnevni-boravak-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Flickr

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

biblioteka-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

spavaća-soba-dva-kreveta-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

spavaća-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.

Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

kupaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

blagovaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

toranj-radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.

bazen-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić
brod-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Vrijedna ostavština

Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.

Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice