Povežimo se

Bez kategorije

Kako je nastala tradicija kićenja božićnog drvca?

Svi na Badnjak kitimo drvce, no rijetki znaju kako je do toga zapravo došlo.

moderno-ukrašen-bor-domnakvadrat

Božićno zimzeleno drvce, često bor ili jela, ukrašeno lampicama i ukrasima kao dio božićnih svečanosti, svima nam je dobro poznato. Božićna drvca mogu biti svježe rezana, presađena u teglu ili umjetna, a koriste se kao unutarnji i vanjski ukrasi. Dok su stabla tradicionalno povezana s kršćanskom simbolikom, njihova suvremena upotreba uglavnom je svjetovna. Mnoge obitelji ispod božićnog drvca stavljaju darove koji će se otvoriti na Božić.

ukrašen-veliki-bor-domnakvadrat

Pogled u prošlost

Upotreba zimzelenih stabala i vijenaca koji su simbol vječnog života bio je običaj drevnih Egipćana, Kineza i Hebreja. Štovanje stabla bilo je uobičajeno među poganskim Europljanima i preživjelo je njihovo obraćenje kršćanstvu u skandinavskim običajima ukrašavanja kuće zimzelenim granama na Novu godinu, kako bi se otjeralo zlo. Nadalje, tradicija se održala u Njemačkom običaju postavljanja stabla jele na ulaz ili u unutrašnjost kuće tijekom zimskih praznika.

Moderno božićno drvce, pak, potječe iz zapadne Njemačke. Glavni predznak popularne srednjovjekovne priče o Adamu i Evi bilo je rajsko stablo, drvo s plodovima jabuka. Nijemci su na 24. prosinca, odnosno Badnjak, po uzoru na rajsko stablo, postavljali stablo u svojim domovima. U istoj sobi bila je i Božićna piramida, trokutasta drvena konstrukcija koja je imala police za držanje božićnih figurica, svijeća i zvijezdi. Do 16. stoljeća, božićna piramida i rajsko stablo spojili su se i postali božićno drvce.

Običaj je bio široko rasprostranjen među njemačkim luteranima do 18. stoljeća, ali tek u sljedećem stoljeću božićno drvce postalo je duboko ukorijenjena njemačka tradicija. U Engleskoj je predstavljen početkom 19. stoljeća, a božićno drvce popularizirano je sredinom 19. stoljeća od strane njemačkog Princa Alberta, supruga kraljice Viktorije. Viktorijansko božićno drvce ukrašavalo se igračkama i malim darovima, svijećama, bombonima i ukrasnim kolačima koji su visili s grana pričvršćeni vrpcama i papirnim lancima. U 17. stoljeću Njemački doseljenici su božićna drvca ponijeli u Sjevernu Ameriku, pa su do 19. stoljeća ona postala vrlo popularna. Popularna su bila i u Austriji, Švicarskoj, Poljskoj i Nizozemskoj.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Sve što vam treba za prve godine djetetova života

Od opreme za spavanje i hranjenje do garnitura za igru i kolica za šetnju, dječja oprema donosi praktična rješenja za svaki dan.

Prve godine djetetova života donose puno promjena, ali i puno radosti. Svaki dan nosi novu avanturu; prve snove, prve zalogaje, prve korake. U svemu tome važno je imati pouzdanu opremu koja olakšava svakodnevicu i pruža sigurnost i udobnost, kako djeci tako i roditeljima.

Od namještaja za spavanje i hranjenje, do kolica, sjedalica i namještaja prilagođenog djeci, sve što je potrebno za bezbrižno odrastanje nalazi se u Lesnina XXXL katalogu ”Sretno odrastanje”. Akcijska ponuda na artikle traje do 31. 5. ili do isteka zaliha. 

Dobar san počinje s pravim krevetićem i udobnom opremom

Dobar san temelj je svakog djetetova dana, zato je važno da krevetić bude siguran, udoban i praktičan. Postoje modeli koji se mogu prilagoditi kako dijete raste, s mogućnošću podešavanja visine ili dodatnim ladicama za spremanje stvari. U Lesnina XXXL asortimanu dostupni su i madraci koji pružaju odgovarajuću potporu, baldahini i mekana posteljina, odnosno sve ono što noćnu rutinu čini jednostavnijom, a snove mirnijima. 

Prvi zalogaji koji se pamte

Prvi obroci s bebom znaju biti prava mala avantura. Od kašica do prvih samostalnih pokušaja sa žlicom, svaki zalogaj nosi nešto posebno. Dobra hranilica čini veliku razliku, ako je stabilna, jednostavna za čišćenje i prilagodljiva djetetovoj dobi i visini, obroci postaju znatno opušteniji i ugodniji. Sigurnosni pojasevi pružaju dodatnu sigurnost, tako da roditeljima ostaje više prostora za smijeh.

Mali kutak velikih ideja

Dječje sjedeće garniture, stolići i stolice idealni su za svakodnevne aktivnosti poput crtanja, listanja slikovnica, slaganja kockica ili igranja društvenih igara. Prilagođeni su visinom i dimenzijama djeci, pa ih mogu samostalno koristiti bez pomoći odraslih. Lagani su i lako se premještaju, što djeci daje slobodu da sama oblikuju svoj prostor. Osim što su praktični, često dolaze u veselim bojama koje se lako uklope u ostatak dječje sobe. Takvi komadi pomažu u stvaranju navike sjedenja, koncentracije i samostalne igre, što je korisno i za svakodnevicu i za pripremu za vrtić ili školu.

Svakodnevne avanture

Za šetnje, izlete i svakodnevne avanture, dobra kolica i autosjedalice su neizostavni dio opreme. Katalog ”Sretno odrastanje” nudi razne modele, od laganih sportskih kolica do robusnijih varijanti s mnoštvom dodataka. Sjedalice su dizajnirane s naglaskom na sigurnost, udobnost i prilagodbu dobi, pa svaka vožnja može biti bezbrižna i sigurna.

Osim navedenog u katalogu se nalaze i mnoge druge potrepštine koje će odrastanje učiniti zabavnijim i bezbrižnijim. Akcija traje do 31.5., odnosno do isteka zaliha, a asortiman je odstupan u Lesnina XXXL poslovnicama i na web shopu

Nastavite čitati

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice