Izbor urednice
Deset slika koje su promijenile način na koji gledamo svijet
Otkrijte priče iza najpoznatijih slika na svijetu – od Mone Lise i Zvjezdane noći do Noćne straže i Guernice
U svijetu u kojem se svakodnevno stvaraju milijuni novih slika, samo je nekolicina onih koje uspiju nadživjeti svoje vrijeme i postati – vječne.
Najpoznatije slike na svijetu nisu slavne samo zbog umjetničke vještine svojih autora, već i zbog emocija koje izazivaju, priča koje nose i simbolike koja se prenosi kroz stoljeća.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Od Botticellija do Van Gogha, od Michelangela do Picassa – svaka od njih svjedoči o vremenu u kojem je nastala, ali i o ljudskoj potrebi da svijet razumijemo kroz boju, svjetlo i pokret.
Neke od njih danas čuvaju muzeji poput Louvrea, Rijksmuseuma ili MoMA-e, a sve povezuje isto – trajna moć umjetnosti da nas dotakne, izazove i natjera da zastanemo.
10. Noćna straža
Noćna straža prva je na našoj listi najpoznatijih slika na svijeta, a jedna je od najpoznatijih djela nizozemskog slikara Rembranta van Rijna. Nastala je na vrhuncu Nizozemskog zlatnog doba, točnije 1642. godine. Djelo je slavno zbog tri ključna elementa: prikaza svjetla i sjene, velikih dimenzija (263×437 cm) i osjećaja pokreta.
Sve do 1940-tih godina slika je bila premazana tamnim slojem, zbog čega je odavala krivi dojam kako je riječ o noćnoj sceni. Noćna straža je izložena u muzeju Rijksmuseum u Amsterdamu.
9. Vodeni ljiljani
Serija od više od 250 slika koje prikazuju Monetov vrt u Givernyju, „Vodeni ljiljani“ predstavljaju vrhunac impresionizma i slikarevu opsesiju svjetlom i refleksijom.
Monet je posljednjih 30 godina života posvetio upravo ovom motivu, stvarajući platna koja danas krase muzeje poput pariškog d’Orsayja i njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMA).
Njegovi ljiljani nisu samo prikaz prirode, već meditacija o prolaznosti i miru – trenutak tišine zarobljen u boji.
8. Rođenje Venere
Botticellijeva slika Rođenje Venere nastala je oko 1485-1487 godine, a prikazuje boginju Veneru (Afroditu u grčkoj mitologiji) kako izlazi iz morske pjene što prema mitologiji predstavlja njeno rođenje. Slika se nalazi u galeriji Uffizi u Firenci i nosi titulu jedne od najpoznatije slike na svijetu.
7. Guernica
Jedna od najsnažnijih političkih slika u povijesti umjetnosti. Picasso je „Guernicu“ naslikao kao reakciju na bombardiranje baskijskog gradića tijekom Španjolskog građanskog rata.
Monumentalno platno u crno-bijelim tonovima postalo je univerzalni simbol stradanja civila i besmisla rata.
Danas se nalazi u Museo Reina Sofía u Madridu, a njezina poruka i dalje odjekuje u vremenu – umjetnost kao otpor, slika kao svjedočanstvo.
6. Djevojka s bisernom naušnicom
Često nazivana „Nizozemskom Mona Lisom“, Vermeerova „Djevojka s bisernom naušnicom“ očarava jednostavnošću i misterijom.
Ne znamo tko je bila model, ali njezin pogled, svjetlost na licu i suptilni sjaj naušnice i danas zaokupljaju maštu promatrača.
Slika se čuva u Mauritshuis muzeju u Haagu, a popularnost joj je dodatno porasla nakon romana i filma koji istražuju njezinu moguću pozadinu.
5. Krik
Munchov „Krik“ prikazuje ljudsku tjeskobu i egzistencijalni strah kao univerzalnu emociju.
Figura na mostu, iskrivljenih crta lica i otvorenih usta, postala je simbol modernog doba – doba nesigurnosti i unutarnjeg nemira.
Slika je naslikana u nekoliko verzija, a original se nalazi u Norveškoj nacionalnoj galeriji u Oslu.
Zanimljivo, oba su glavna platna bila ukradena i kasnije uspješno vraćena, što je samo pojačalo mit koji prati ovo djelo.
4. Stvaranje Adama
Jedna od najpoznatijih freski svih vremena, naslikana na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu.
Michelangelo prikazuje trenutak stvaranja prvog čovjeka, gdje se ruke Boga i Adama gotovo dodiruju – gesta koja simbolizira vezu između božanskog i ljudskog.
„Stvaranje Adama“ nije samo religijsko djelo, već i alegorija o duhovnoj energiji i stvaranju života, a i danas je jedno od najfotografiranijih mjesta na svijetu.
3. Posljednja večera
Leonardov mural, odnosno freska, u samostanu Santa Maria delle Grazie u Milanu jedno je od najpoznatijih djela zapadne umjetnosti.
Prikazuje trenutak kada Krist govori apostolima da će ga jedan od njih izdati – scena je ispunjena dramom, gestama i emocijama.
Zanimljivo je da se „Posljednja večera“ nalazi u krhkom stanju upravo zbog Leonardovog eksperimentiranja s tehnikom slikanja. Umjesto tradicionalne freske, koja se nanosi na mokru žbuku, Leonardo je koristio tempere i uljane boje na suhom zidu, u potrazi za većom dubinom i svjetlosnim efektima. Međutim, ta je metoda bila nestabilna – pigment se počeo ljuštiti već nekoliko desetljeća nakon nastanka.
Iako je djelo pretrpjelo oštećenja i restauracije, „Posljednja večera“ ostaje jedno od najdirljivijih prikaza ljudske drame i vjere.
2. Zvjezdana noć
Iako je tijekom života uspio prodati samo jednu sliku te je umro u velikoj neimaštini, Vincent van Gogh danas se smatra jednim od najvećih slikarskih genija. Njegova najslavnija slika je Zvjezdana noć, a prikazuje selo Saint-Rémy pod noćnim nebom na koje je imao pogled iz sanatorija u koji je bio smješten.
„Zvjezdana noć“ danas se nalazi u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku i smatra se jednom od najpoznatijih slika na svijetu.
Ona ne prikazuje stvarnost, već unutarnji svijet umjetnika – njegovu borbu, emociju i genijalnost.
1. Mona Lisa
Najpoznatija slika na svijetu, kako joj mnogi tepaju, „Mona Lisa“, i dalje privlači milijune posjetitelja godišnje u Louvre u Parizu.
Misteriozni osmijeh Lise del Giocondo, suptilna sfumato tehnika i gotovo živi pogled čine ovo djelo neiscrpnim izvorom fascinacije.
Unatoč pokušajima krađe, oštećenjima i beskrajnim interpretacijama, Mona Lisa ostaje simbol savršenstva, ravnoteže i tajne.
Ona nije samo lice jedne žene, već zrcalo ljudske znatiželje – i dokaz da umjetnost može nadživjeti sve epohe.
Izbor urednice
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu
Ako ste se ikada pitali zašto vas je serija Dnevnik velikog Perice tako uvjerljivo vratila u šezdesete godine prošlog stoljeća, odgovor ne leži samo u kostimima i scenografiji, već i u arhitekturi.
Jedna od ključnih lokacija snimanja bio je ovaj filmski stan smješten u stambenoj zgradi koju je projektirao Drago Galić, jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačkog modernizma. Upravo ta arhitektonska podloga omogućila je da prostor bez velikih intervencija postane vjerodostojna scenografija jednog razdoblja.
Filmski stan kao scenografski alat, a ne mjesto stanovanja
Stan u Vukovarskoj ulici danas ne funkcionira kao klasičan životni prostor. Kako objašnjava Tomislav Peleski, koji se već dva desetljeća bavi location managementom, ideja je bila stvoriti polivalentni, lako prilagodljiv filmski stan – prostor koji može “glumiti” različite interijere, od bakinog stana do urbanog dnevnog boravka.
Stan je dvoetažan, površine gotovo 100 četvornih metara, i u trenutku početka projekta bio je potpuno prazan. Upravo ta “prazna ploča” omogućila je scenografima i producentima slobodu u oblikovanju prostora prema potrebama snimanja. Namještaj se po potrebi iznosi, zamjenjuje ili preslaguje, a svaki kadar dobiva novu priču.
Zašto su Galićevi stanovi idealni za snimanje
Arhitektura Drage Galića pokazala se iznimno zahvalnom za filmsku produkciju. Stanovi u njegovim zgradama odlikuju se velikim prozorima, obiljem dnevnog svjetla i jasnom konstrukcijskom logikom. Drago Galić (1907. – 1963.) jedan je od ključnih arhitekata zagrebačke moderne. Njegove stambene zgrade, osobito one uz Vukovarsku ulicu, odlikuju se humanim mjerilom, promišljenim tlocrtnim rješenjima i naglašenim odnosom prema svjetlu i prostoru.
Betonske grede omogućuju jednostavno postavljanje rasvjete, bez potrebe za vanjskom tehnikom, dok dobra toplinska i zvučna izolacija – rijetkost u današnjoj novogradnji – osigurava stabilne uvjete za snimanje.
Scenografija koja poštuje arhitekturu
Iako je prostor prilagodljiv, njegova arhitektonska vrijednost ostaje u prvom planu. Scenograf Bojan Drezgić sudjelovao je u savjetovanju oko boja i atmosfere, dok su pojedini komadi namještaja originali iz šezdesetih godina. Boje su naknadno “smirene” kako prostor ne bi djelovao previše ilustrativno, već životno i uvjerljivo.
Posebna pažnja posvećena je detaljima – od retro kuhinje s originalnim terrazzo pultom i umivaonikom, do harmonika-vrata koja omogućuju da se jedna prostorija u trenutku pretvori u zasebnu garsonijeru. Takva fleksibilnost čini ovaj filmski stan gotovo scenografskim studijem unutar stvarne arhitekture.
Kada arhitektura postane glavni glumac
Ovaj stan nije samo lokacija – on je aktivni sudionik priče. Njegova arhitektura omogućuje brze transformacije, ali istovremeno nosi snažan identitet vremena u kojem je nastao. U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu.
Zato se ovaj stan ne doživljava kao “uređen interijer”, već kao živi arhitektonski resurs – mjesto gdje se susreću modernizam, film i suvremena produkcija. A upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
Izbor urednice
Nova godina na tanjuru – od grožđa do odojka i skrivena simbolika hrane
Novogodišnji stol nije samo mjesto okupljanja, već mali ritual kojim simbolično krojimo godinu koja je pred nama
Nova godina oduvijek je bila više od običnog kalendarskog prijelaza. U mnogim kulturama ona označava novi početak, nadu u bolju budućnost i priliku za promjenu. Upravo zato uz doček Nove godine vežemo brojne rituale – od načina na koji je provodimo, do hrane koju stavljamo na blagdanski stol. Iako se danas ti običaji često shvaćaju s dozom humora, simbolika hrane za Novu godinu duboko je ukorijenjena u kolektivnoj svijesti i govori mnogo o vrijednostima, strahovima i željama ljudi.
Hrana pritom nikada nije bila samo pitanje okusa ili dostupnosti. Ona je nosila poruke – o obilju, zdravlju, dugovječnosti, uspjehu ili napretku. Kroz jednostavne namirnice ljudi su pokušavali prizvati sreću i osigurati dobar početak godine koja dolazi.
Odojak za Novu godinu – značenje obilja i napretka
U našim krajevima jedan je običaj posebno snažno ukorijenjen – svinjetina, najčešće u obliku odojka, kao središnje jelo novogodišnjeg stola. Razlog tome nije samo tradicija, već jasna simbolika. Svinja se u narodnom vjerovanju smatra životinjom koja ide naprijed – kopa i gura njuškom ispred sebe. Upravo zato povezuje se s napretkom, uspjehom i „guranjem sreće“ u budućnost.
U prošlosti je posjedovanje svinje značilo sigurnu zimnicu i punu kuću, pa je svinjetina bila simbol materijalne stabilnosti. Jesti odojak na prvi dan godine značilo je započeti novu godinu u znaku obilja i nade u dobar ishod mjeseci koji slijede.
Perad i Badnjak: simbolika zatvaranja stare godine
Za razliku od Nove godine, Badnjak je u tradiciji obilježen smirenošću, tišinom i pripremom za Božić. U mnogim krajevima bio je posni dan, a ondje gdje se jelo meso, često se birala perad.
Prema pučkom vjerovanju, kokoši i purice kljucaju unatrag, pa se smatralo da takva hrana ne nosi sreću naprijed. Upravo zato perad simbolički pripada kraju godine – vremenu zatvaranja, povlačenja i smirivanja prije velikog blagdana. Time se jasno razlikuju dva trenutka: završetak starog ciklusa i početak novog.
Simbolika hrane za Novu godinu u svijetu
Grožđe za Novu godinu – običaj koji donosi sreću
Jedan od najpoznatijih novogodišnjih običaja dolazi iz Španjolske. U ponoć se jede dvanaest zrna grožđa, jedno za svaki mjesec u godini koja dolazi. Vjeruje se da će onaj tko uspije pojesti sva zrna u ritmu otkucaja sata imati sretnu i uspješnu godinu.
Ovaj običaj proširio se i na brojne zemlje Latinske Amerike te je postao simbol nade, ritma vremena i dobrih želja.
Leća u Italiji – simbolika hrane i novca
U Italiji je leća tradicionalno novogodišnje jelo, često poslužena uz svinjetinu. Razlog je jednostavan – zrna leće oblikom podsjećaju na kovanice, pa simboliziraju novac i financijski prosperitet.
Prema vjerovanju, količina leće na tanjuru izravno je povezana s količinom obilja koja će pratiti osobu u nadolazećoj godini.
Riba u Japanu – dug život i otpornost
U Japanu se Nova godina dočekuje uz posebno pripremljena jela, pri čemu svaka namirnica ima svoje značenje. Riba, osobito haringa, simbolizira dug život, izdržljivost i snagu.
Za razliku od raskošnih zapadnjačkih stolova, japanska novogodišnja hrana naglašava ravnotežu, poštovanje ciklusa prirode i zahvalnost.
Simbolika hrane u različitim kulturama – važan je i oblik
U mnogim tradicijama simbolika se ne veže samo uz namirnicu, već i uz njezin oblik. Okrugli kruh, kolači ili peciva simboliziraju ciklus, cjelovitost i kontinuitet.
Okrugli oblik podsjeća da kraj i početak nisu suprotnosti, već dijelovi istog kruga.
Takvi običaji dodatno naglašavaju ideju da Nova godina nije nagli rez, već prirodan nastavak života.
Što se tradicionalno izbjegavalo za Novu godinu?
Osim namirnica koje su se smatrale „sretnima“, postojale su i one koje se, prema vjerovanjima, nije preporučivalo jesti:
- perad, jer se vjerovalo da „odnosi sreću“
- riba, jer sreća može „otplivati“
- zec, jer sreća „pobjegne“
Iako se danas ova pravila rijetko shvaćaju ozbiljno, ona otkrivaju koliko su naši preci pažljivo promišljali simboliku svakodnevnih odluka.
Simbolika hrane za Novu godinu danas
Danas se većina ovih običaja njeguje više iz tradicije i zabave nego iz stvarnog uvjerenja. Ipak, simbolika hrane za Novu godinu i dalje ima svoju vrijednost – podsjeća nas na potrebu za nadom, optimizmom i osjećajem kontrole nad neizvjesnom budućnošću.
Bez obzira jedemo li odojak, grožđe ili leću, poruka ostaje ista: novogodišnji stol nije samo mjesto okupljanja, već mali ritual kojim simbolično krojimo godinu koja je pred nama.
You must be logged in to post a comment Login