Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Stan koji će vas oduševiti detaljima u boji

Ponekad za iskorak iz uobičajenog treba imati hrabrosti. Srećom, 3D vizualizacije već su standardni alat arhitekata i dizajnera interijera. Omogućuju nam da i prije realizacije projekta vidimo kako će naše zamisli izgledati u stvarnosti.

Želje klijenta su na prvom mjestu

Stan koji smo posjetili u detalj je onakav kako ga je zamislila vlasnica. Nema odstupanja niti u milimetru, nijansi boje, materijalu, jer svi želimo da sve bude baš onako kako smo si to i zamislili, pogotovo kod uređenja našeg doma. Tu nam pomaže ono čime se bavi Mario Goleš, dizajner interijera, koji u nekoliko klikova naše zamisli pretvara u realistične prikaze.

Svoje vještine i umijeće Mario je prikazao kod uređenja ovog stana. Sve izgleda vrlo efektno, a Mario kaže da se uvijek trudi slijediti želje klijenata. No, kao stručnjak, uvijek će dati svoje sugestije s obzirom na veliko iskustvo koje ima.

Boja ciklame za razbijanje monotonije

Ovaj stan je u boji ciklame, i to ga čini posebnim. Htjeli su iskočiti izvan okvira standardnih boja koje su danas popularne. Inicijalno su išli sa sivom, neutralnom, pa su htjeli razbiti monotoniju.

Mario priznaje da je klijentica u početku bila malo skeptična oko te boje, međutim, nakon što je vidjela Marijeve 3D vizuale te nakon što su obišli par salona i show roomova, ta joj se ideja sve više počela sviđati.

Događa li se češće da klijent promijeni ili zadrži početnu ideju nakon što pogleda 3D vizualizaciju?

Prilikom izrade fotorealističnih vizuala ljudi se zaljube u sliku i vrlo često se dogodi da ta kompozicija slike i svjetla daje pozitivan ugođaj klijentu koji im se jako svidi, iako funkcionalnost svega toga nije zadovoljavajuća.

Klijenti kroz te vizuale mogu vidjeti kako će u konačnici finalni produkt izgledati, no svejedno se još uvijek ne mogu “staviti” u taj prostor, stoga se često zna dogoditi da ako je kompozicija same slike loša, unatoč tome što je prostor dobro koncipiran, u konačnici je to sasvim druga priča koja se klijentu manje ili više sviđa, te je to ponekad dvosjekli mač. Ali u svakom slučaju, ono što je sigurno, definitivno približi klijentu dojam cjelokupnog  prostora.

U spavaćoj sobi komade namještaja dali su izraditi po mjeri

Poseban element u cijeloj priči je panel koji je stavljen na zid, a na njega je montiran televizor. Iza panela skriveni su kabli i priključnice. Ujedno je tu stao i ruter za Internet te su u donjem dijelu tog panela izrađena reviziona vratašca.

Mario je ponosan na svaki svoj projekt, a radi sve, od stambenih prostora, stanova, kuća, vila, hotela, do barova i noćnih klubova.

Majstor svog zanata

“Otac i ja smo prije više od 30 godina otvorili obiteljsku tvrtku koja se bavila isključivo arhitekturom. No, međutim, tada su kompjuteri počeli sve više uzimati svoj zamah i sve više su se koristili softveri za olakšavanje rada budući da se prije toga sve crtalo na ruke. Tako sam i ja odlučio izraditi softver za statičke obračune, čisto da si olakšam posao. I to je bio ključni trenutak u mom životu”, govori Mario.

Postao je programer te je u toj struci radio sljedećih 15 godina. Na kraju, ipak se vratio svojoj prvoj ljubavi. Otvorio je firmu koja se danas bavi i arhitekturom i dizajnom interijera, a znanje i iskustvo iz informatike uvelike mu olakšava kada u programima zamišljeno stavlja u virtualno, a zatim u realno i stvarno.

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice