Arhitektura i dizajn
Savršena simetrija: Kako geometrija utječe na harmoniju doma

Harmonija u domu neizostavno je povezana s različitim elementima kao što su boje, raspored namještaja, dekorativni predmeti i svjetlo. Međutim, jedan često zanemaren aspekt koji može značajno utjecati na osjećaj ravnoteže i skladnosti u vašem domu je geometrija.

Geometrijski obrasci, simetrija i proporcije imaju dubok utjecaj na našu percepciju prostora te mogu stvoriti osjećaj smirenosti i ravnoteže ili pak nemira. U ovom članku istražit ćemo kako geometrija utječe na harmoniju vašeg doma i kako je možete iskoristiti za stvaranje vizualno privlačnog i uravnoteženog okruženja.
Simetrija kao temelj ravnoteže
Simetrija je osnovni geometrijski koncept koji se često koristi u arhitekturi i dizajnu interijera kako bi se postigla vizualna ravnoteža. Postoji nekoliko vrsta simetrija, uključujući osnu simetriju, rotacijsku simetriju i refleksivnu simetriju.

Osna simetrija postiže se ponavljanjem istih elemenata s obje strane imaginarnog središnjeg dijela, stvarajući vremenski osjećaj uravnoteženosti. Rotacijska simetrija koristi se za stvaranje uzoraka koji se ponavljaju rotacijom oko središta, dok refleksivna simetrija uključuje ravne refleksije elemenata preko osi.
Primjena simetrije u dizajnu interijera može se manifestirati kroz raspored namještaja, asimetrične umjetničke kompozicije ili upotrebu simetričnih uzoraka na zidovima, podovima ili tkaninama. Postavljanje simetričnih elemenata kao što su parovi svjetiljki ili stolova na suprotnim stranama prostorije može stvoriti osjećaj stabilnosti i harmonije.
Proporcije za vizualnu ravnotežu
Pravilne proporcije ključne su za stvaranje uravnoteženog i estetski ugodnog prostora. Zlatni rez, matematički omjer koji se često koristi u umjetnosti i arhitekturi, pomaže postići proporcije koje su vizualno ugodne oku.

Primjena zlatnog reza može se vidjeti u odnosima između različitih elemenata poput visine i širine zidova, veličine prozora ili vrata te rasporeda namještaja.
Geometrijski obrasci za tekstualnu raznolikost
Korištenje geometrijskih oblika i uzoraka može dodati tekstualnu raznolikost i dinamiku prostora. Obrasci poput chevrona, ikosaedra ili heksagona mogu se implementirati kroz tapete, jastučiće, tepihe ili čak kuhinjske pločice kako bi se dodala dubina i interes prostora.

Važno je pravilno dozirati količinu geometrijskih uzoraka kako bi se izbjegao osjećaj pretrpanosti ili prevelike vizualne stimulacije.

Zaključak
Geometrija je snažan alat koji može značajno utjecati na osjećaj harmonije, skladnosti i ravnoteže u vašem domu. Pravilno korištenje simetrije, proporcije i geometrijskih oblika može transformirati prostor iz običnog u izvanredno.

Pri donošenju odluka o dizajnu, važno je uzeti u obzir kako različiti geometrijski elementi komuniciraju međusobno te kako će doprinijeti cjelokupnoj atmosferi prostora. Bez obzira jeste li ljubitelj minimalizma ili raskošnijih dekora, geometrija ima moć obogatiti vaš dom jedinstvenom harmonijom.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.