Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Novi svjetovi Edite Geci

Edita, zašto arhitektura?

To uopće nije bilo upitno nikada. Ja mislim da otkada sam se rodila, neću sad baš reći od nula godina ali recimo od tri godine kada sam nacrtala prvi presjek kuće, od onda više nikad nije bilo upitno da može biti samo arhitektura i apsolutno ništa drugo. 

To znači da kad si bila mala da si najčešće se igrala nekim kućicama koje si slagala ili?

Sad bi htjela reći da je to bio Lego, ali nažalost nije bio Lego, bile su one kutijice od šibica i od toga sam sklapala neke objekte i nisam se baš nikada igrala sa lutkama. Nego sam uvijek gradila. 

Koji su bili prvi projekti koje si radila?

To su bili projekti nebodera na trgu bana Jelačića, rekonstrukcija Varteksa i to je bilo izvrsno zato što sam stvarno dobro ispekla zanat. A kada sam, dosta brzo sam otvorila svoju tvrtku, sljedeće godine ćemo slaviti nadam se dvadeset godina postojanja ureda studio Geci, i kada smo krenuli dosta je teško naći investitore koji su spremni tako mladim ljudima dati jednostavno velike projekte. 

Tako da ti neki prvi projekti su bili projekti interijera, uglavnom restorana, kafića, javnih objekata, tada čak manje stambenih objekata, ali uglavnom javnih objekata. Zanimljivo je raditi interijere zato što u nekom segmentu to djeluje kao scenografija. 

Kakav je to scenarij koji moraš znati da bi napravila scenografiju?

Najvažnije je dobro iskomunicirati šta ta scenografija treba pružiti korisniku. I ako se to dobro iskomunicira i ako to arhitekt to dobro prihvati, ako se nađu na istoj valnoj duljini, iza toga stoji dobar budžet koji to može popratiti i vrijeme i kvalitetno izvođenje, onda je rezultat izvrstan. 

A kad gradiš neku kuću?

Svakom projektu kada pristupamo, ne razmišljamo samo o interijeru nego uvijek o nekakvom širem aspektu tog gdje smo se našli. Postavke suvremene arhitekture i želje investitora vrlo često se ne slažu. Tako da ja uvijek kažem da imamo prvi dio edukacije. Znači, prvi dio edukacije investitora šta je to šta je danas suvremeno, šta je to šta paše u ambijent, šta je to šta se može kvalitetno u okoliš. 

Što bi rekla da je danas to suvremeno u arhitekturi, u gradnji?

Iz moje perspektive, jedna suvremena arhitektura znači ekološki održiva, s obnovljivim izvorima energije, sa nekim suvremenijim načinom korištenja tog prostora, sa dodatnim elementima koji omogućavaju ljudima jednostavno kvalitetnije iskoristivost tog prostora. Ne toliko oblikovno koliko više utilitarno. 

Koji su to projekti na koje si najponosnija, koji su bili najizazovniji za tebe?

Nama je najzanimljivije raditi u principu hotele koji imaju i neku priču iza sebe i koji nam omogućavaju da se izrazimo kao arhitekti. Uvijek taj hotelski biznis traži upravo to, scenografiju. Traži neki dodatni moment, kada čovjek, korisnik tog hotela, kada dođe, želi ući u jedan novi svijet. I to je ambijent koji mi njemu trebamo pružiti. 

Možeš li konkretno spomenuti neke projekte koje si radila, koji onako na karti zvanoj Edita Geci imaju posebno mjesto?

Dugo godina smo radili po Gorskom kotaru, jedno 6, 7 godina, gdje smo radili ključ u ruke kuće za odmor. I između ostalog je bila ta jedna mala, crna kuća koja mi je baš srcu draga, koja je baš bila jedan poseban projekt koji smo radili za investitora koji je rekao, ono, ajmo tu napravit nešto usput, tu je jedna mala kućica u šumi, dajte vi tu napravite šta hoćete. I stvarno je ispalo nešto izvrsno.

Do nekakvih luksuznih hotela u Splitu. Investitorica i investitor su bili dosta open minded što se tiče novih materijala i jednog ambijenta koji taj hotel treba pružati, ono baš jedan novi svijet. Sa svakim projektom pokušavamo stvarno napraviti nešto novo, napraviti odmak od tadašnjeg trenda. 

Koji su najveći izazovi koje voliš u svom poslu?

Volim nešto što drugi govore da je nemoguće. Znači, isprojektirati nešto što se još, ne znam, teško je za izvesti, nemoguće za dobaviti, ovo se ne može. Znači, taj jedan izazov kad mi netko kaže to ne može, onda ja baš zagrizem i izguram to do kraja. I sad recimo radimo na projektu hotela Pinia u Zadru, radimo rekonstrukciju prizemnih prostora tih javnih dijelova. Isprojektirali smo nešto što je, čim svi izvođači kažu: „joj, ovo se ne može, kako ćemo ovo, odustanite od onoga“, to u biti stvara u nama taj inat da želimo to izvesti do kraja onako kako smo zamislili. 

Jako se često spominje tema umjetne inteligencije, što misliš, koliko će umjetna inteligencija utjecati na arhitekturu?

Po mom mišljenju, taj jedan human touch se ne može zanemariti. Znači ono nešto što je unutar čovjeka, taj jedan, ne samo drive nego jedan segment energije koji se ne može zamijeniti umjetnom inteligencijom. 

Edita, hvala ti na razgovoru. 

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Dizajn prostora, namještaja i dekoracija

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Biljke, namještaj i savjeti koji će unijeti život u vaš vanjski prostor

uređenje balkona i terasa

S dolaskom toplijih dana, mnogi se ponovno okreću svojim balkonima i terasama – tim malim oazama mira u urbanom okruženju.

Bez obzira imate li tek nekoliko kvadrata ili prostranu terasu, uređenje balkona i terasa može potpuno promijeniti doživljaj boravka kod kuće. Ovo je idealan trenutak za obnovu vanjskog prostora, a mi vam donosimo najbolje ideje i savjete kako biste u njemu uživali cijele sezone.

Uređenje balkona i terasa: spoj estetike i funkcionalnosti

Kada govorimo o uređenju balkona i terasa, prvi korak je funkcionalan raspored. Čak i na malim površinama, dobro isplanirani elementi mogu učiniti čuda. Krajobrazni arhitekt Matej Kušević savjetuje da se započne s osnovama: “Razmislite što vam je prioritet – opuštanje, druženje ili uzgoj bilja – i prema tome organizirajte prostor.”

Vrtni namještaj prilagođen vanjskim uvjetima ključan je za dugotrajnost i udobnost. Popularni su komadi od umjetnog ratana, aluminija i drva s FSC certifikatom, a sve češće se bira i multifunkcionalni namještaj – poput klupa s prostorom za pohranu ili sklopivih stolova.

Tepisi za vanjske prostore, dekorativni jastuci i lampice stvaraju osjećaj doma i u vanjskim prostorima. Kombinirajte različite teksture i materijale kako biste postigli moderan, ali i topao izgled.

Biljke koje oplemenjuju svaki kutak

Jedan od najvažnijih elemenata u uređenju balkona i terasa svakako su biljke. Osim što donose prirodnu ljepotu, one imaju i praktičnu ulogu – pružaju hlad, štite od pogleda i stvaraju osjećaj privatnosti.

Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta

Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja, začina i mirisa.

Za balkone i terase koji nisu izloženi direktnom suncu, odličan izbor su begonije, fuksije, impatiens i razne vrste paprati. Ako imate sunčanu poziciju, birajte pelargonije, lavandu, ukrasne trave ili pak sukulente koji traže malo održavanja.

uređenje balkona i terasa
Cvjetna oaza na balkonu

U trendu su i visoke gredice koje omogućuju uzgoj začinskog bilja i povrća na malim površinama. Osim što su praktične, pružaju i estetski dojam uređenosti i strukture.

Za one koji žele nešto drugačije, tu su stupaste i patuljaste voćke – limun, jabuka ili trešnja – koje se mogu saditi u veće tegle. One su dekorativne, ali i korisne, pogotovo ako želite vlastite plodove nadohvat ruke.

visoke gredice
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Trendovi u uređenju balkona i terasa

Ove sezone naglasak je na održivosti, prirodnim materijalima i personaliziranom prostoru. U modi su vertikalni vrtovi, DIY elementi, ali i smart rješenja. Npr rsvjete na solarni pogon ili namještaja koji se sklapa ovisno o potrebi.

Ne zaboravite i na detalje koji čine razliku: teglice raznih boja i oblika, ogledala koja vizualno proširuju prostor, ili reciklirani drveni sanduci kao poličari za biljke.

Bez obzira na veličinu vašeg vanjskog prostora, pravo je vrijeme za njegovo uređenje. Uz malo mašte, pravilan odabir biljaka i kvalitetan namještaj, uređenje balkona i terasa može postati vaša nova omiljena aktivnost – a rezultat će biti prostor koji potiče opuštanje i donosi veselje u svakodnevicu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice