Dizajn i trendovi
Zidovi koji mirišu na kavu, ruže i suho bilje – Iverpan kroz biofilni dizajn u interijere unosi prirodu i mirise
Biofilni dizajn je trenutno apsolutni trend, a predstavlja uvođenje prirode u uređenje interijer
Živim zeleno nije samo slogan, Iverpan doista živi zeleno što su pokazali i na sajmu namještaja u Rovinju gdje su predstavili prirodni materijal kojim u interijer možete unijeti čak i miris prirode.
Što je biofilni dizajn i kako uvesti prirodu u interijer, u razgovoru otkriva Mladen Jambrović, direktor Iverpana.
Mladene, što je to biofilni dizajn?
Biofilni dizajn je sad trenutno apsolutni trend, a to je uvođenje prirode u uređenje interijera. Biofilni dizajn postoji i u eksterijerima. Sad nakon Covida, kada smo svi bili zatvoreni u prostore koji su kruti i grubi, ljudi su poželjeli, jer nisu mogli previše biti vani, prirodu unijeti u interijere.
Shvatili su onda da naš mozak funkcionira na način da se u prirodi osjeća dobro, da se otpuštaju hormoni sreće i da je sve divno i krasno… Tako sad imamo razno razne prirodne materijale koji su nam počeli ispunjavati domove.
Koji su to prirodni materijali kojima ćemo ispuniti domove i zaista mogu potvrdit da se na ovom štandu, na Design districtu, osjeća neka posebna sreća.
Ovoga puta smo odlučili predstaviti Organoid. Organoid je tvornica koja je smještena u Tirolu u Austriji i jedina je tvornica u svijetu koja proizvodi zidne obloge, obloge za namještaj od potpuno prirodnih materijala. Sama tvornica je sto posto CO2 neutralna, svi su materijali CO2 neutralni, odabrani i ubrani sa posebnom pažnjom da se ne našteti okolišu.
Mnogi od njih su reciklat iz nekakvih drugih industrija, na primjer, ružine latice koje su ovdje kao zidni dekor postavljene i koje stvarno mirišu kao ruža su rezultat tj. nusproizvod u industriji parfema u Francuskoj.
Da se ne bi bacilo kao otpad, tvrtka Organoid je njih uzela i rade ovakve stvari. Kava je od jedne tvornice u Nizozemskoj koja melje i prži kavu, a prvih 15 minuta i zadnjih 15 minuta je proizvod toliko sitan da prolazi kroz sve filtere i oni su to bacali. Tada su dečki iz Organoida rekli dajte nama, mi ćemo napravit nešto prekrasno od toga i sad imate recimo zidnu oblogu koja miriši poput kave pa ju ujutro ne morate niti kuhat, samo se spustite u kuhinju, ako ste kuhinju obložili u to.
Kako je to zapravo napravljeno da ti kad to doneseš u prostor, da taj cvijet još uvijek miriši?
Na ovome tu dekoru, koji imamo i tamo veći, zove se Carpe Diem, gdje je Mediteran u igri, imamo listove masline, različak, ružmarin, majčinu dušicu… Svaka od tih biljki se može zaprešati na površinu samo pod određenim uvjetima. I oni su otkrili pod kojim uvjetima mogu zaprešat maslinov list, a da ostane ipak kako tako kao maslina i da na istu stvar mogu zaprešati ovaj cvijet da on zadrži svoju ljubičastu boju.
Poštujući dakle, samu prirodu i same biljke, ostavljaju njihov miris suhog bilja. Tu nema svježeg bilja, ali suho bilje definitivno ostaje. Ljudi se često pitaju koliko dugo će mi to mirisati u prostoru, a koliko i bilo koje suho bilje. Nekakvi su pokazatelji da ovakvi blaži dekori i tri do četiri godine mirišu, a ovi jači dekori, pogotovo ako je alpsko sijeno, i do 10 godina.
Možeš li mi otkriti tajnu, što je ovo, ovo je apsolutno predivno…
To je list gumijevca kojem su samo izbacili klorofil, a ostavili sve vene i on je na podlozi od zlatnog papira. No, može biti i na podlozi od prozirne samoljepljive folije i može se koristi na staklima.
Može se koristit na nekakvim uni bojama gdje jednostavno samo podigne taj dekor na jedan poseban način, jer je on dalje teksturiran i dalje je prekrasan. Na jedan metar kvadratni se slaže 200 listova tog gumijevca.
U kojim dimenzijama dolazi ovaj Organoid?
Organoidi svi dolaze u rolama, koje su široke 135 centimetara, a koliko su dugačke ovisi o klijentu. Ako mu treba samo metar kvadratni, onda je to 75 centimetara i to je minimum što nam isporučuju. Ipak, ako je potrebno za veće površine, ovdje se može narolati 10 metara, 15 metara, 20 metara uvijek od širini od 135.
Ono što se još može vidjeti je da Organoid dolazi na način da se može formirati i nalijepiti na špreploču. Pa dolazi kao kompletno stolac, može se koristiti kao podloga na stolu pa se zalije epoksi smolom pa onda opet imamo nekakav krasan stol od cijele te priče. Ono što je još posebno i novo je da smo počeli raditi i akustične panele.
Tamo imamo lampicu koja pokazuje svestranost primjene tih Organoida. Recimo, na bilo kakav karton možete zalijepiti ovu samoljepljivu foliju i oblikovat je škarama i napravit sjenilo lampe po želji. Jako dobro iskorištena priroda jer bez ikakvog uništavanja unosimo u svoje domove prirodu koja fantastično izgleda i još k tome miriši.
To su jedine obloge koje možete naći u cijelome svijetu koje osim nekakvog vizualnog taktilnog dojma, nudi taj olfaktivni odnosno mirisni element oplemenjujući prostor, a priroda nas stvarno čini veselima.
Intervju: Jasmina Franjić
Dizajn i trendovi
2026. godina u interijerima: Topliji tonovi, prirodni materijali i osobni stil
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti
Godina pred nama donosi jasan zaokret u svijetu dizajna interijera. Nakon razdoblja naglašenog minimalizma, hladnih tonova i neutralnih paleta, trendovi uređenja interijera 2026 najavljuju povratak emocije u prostor.
Dizajnerska zajednica sve se više okreće toplijim bojama, bogatim teksturama i interijerima koji nisu samo estetski privlačni, već i emocionalno ugodni za svakodnevni život. Stručnjaci ističu kako se fokus pomiče s vizualne sterilnosti prema prostorima koji pričaju priču o ljudima koji u njima žive.
Upravo o tim promjenama govori dizajnerica interijera Martina Kordić, koja ističe da 2026. godina označava novi dizajnerski početak.
Toplije boje kao odgovor na godine neutralnosti
Prema riječima Martine Kordić, trendovi uređenja interijera 2026 donose jasan povratak toplijem spektru boja.
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti. Krem, pijesak, zemljani tonovi, ali i dublje nijanse poput terakote, maslinasto zelene, tamne plave i bogatih okera postaju temelj novih interijera.
Otkrijte koje će boje zidova vladati interijerima u 2026.
Ove boje ne djeluju agresivno, već stvaraju vizualnu toplinu i osjećaj sigurnosti, što je sve važnije u vremenu stalnih promjena.
Boja godine kao novo bijelo platno dizajna
Pantoneov odabir bijele boje kao boje godine dodatno naglašava ideju novog početka. U kontekstu trendova uređenja interijera 2026, bijela više nije cilj sama po sebi, već podloga za kreativnost.
Kako ističe dizajnerica, bijela funkcionira kao prazno platno na kojem se mogu graditi slojevi boja, tekstura i osobnih detalja. Za razliku od ranijeg minimalizma, u kojem je bijela bila krajnji izraz pročišćenosti, sada postaje osnova za bogatiji, slojevitiji dizajn.
Organski oblici i nostalgija kao dizajnerski odgovor
Uz promjenu palete boja, trendovi uređenja interijera 2026 donose i povratak zaobljenim, organskim oblicima. Namještaj s mekšim linijama, inspiriran estetikom 70-ih godina, sve je prisutniji u suvremenim interijerima.
Vidljiv je i povratak elemenata koji su nekoć smatrani pretjeranima – kristalni lusteri, bogatiji tekstili, detalji koji podsjećaju na rokoko ili klasične stilove, ali interpretirani na suvremen način. Prostor ponovno postaje mjesto izraza, a ne puka kulisa.
Održivi materijali i autentične teksture
Jedan od ključnih elemenata koji obilježava trendove uređenja interijera 2026 jest snažan fokus na održivost. Prirodni i reciklirani materijali postaju standard, a ne iznimka.
Drvo, bambus, pluto, reciklirano staklo i kamen koriste se s naglaskom na autentičnost. Površine se više ne skrivaju niti „ispravljaju“ – vidljive su nepravilnosti, tekstura i tragovi materijala, što prostoru daje dubinu i karakter. Posebno se ističu metalni finiši poput bronce i bakra, koji svojim toplim tonovima dodatno obogaćuju interijer.
Kako postići promjenu s nekoliko jednostavnih trikova
Iako promjene zvuče ambiciozno, dizajnerica naglašava da se novi smjer može postići i bez velikih zahvata.
„Voljela bih vidjeti možda čak i odvažnije tapete koje zaista mogu izgledati kao svojevrsno umjetničko djelo na zidu. Isto tako, i poneki hrabriji komad namještaja – sofe s predivnim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove uređenja. Sve se to može postići s nekoliko jednostavnih trikova, bez velikih zahvata, ako se prostoru pristupi promišljeno“, ističe Martina Kordić.
Tapete, izražajna rasvjeta, naglašeni komadi namještaja ili izlaganje osobnih predmeta i uspomena postaju ključni alati u oblikovanju prostora koji odražava karakter svojih stanara.
Individualnost kao glavni dizajnerski smjer
Za kraj, trendovi uređenja interijera 2026 jasno poručuju da dom više nije izložbeni prostor. On postaje utočište – mjesto u kojem se svakodnevni život slobodno odvija.
Minimalizam ustupa mjesto individualnosti. Prostor se puni predmetima, sjećanjima i bojama koje imaju značenje. Kako dizajnerica ističe, život se ne može svesti na savršeno posložene površine – interijer mora pratiti ritam stvarnog života.
U 2026. godini dom je ponovno mjesto emocije, topline i osobnog izraza. I upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
Boje i materijali
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
“U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea
Boja godine ne bira se slučajno – ona pokušava uhvatiti kolektivno raspoloženje, tržišne trendove i emocionalne potrebe društva. Nakon pandemije koronavirusa boja godine bila je Viva Magenta, snažna i optimistična nijansa koja je simbolizirala povratak energije i povezivanje digitalnog i stvarnog svijeta. Godinu kasnije slijedio je Peach Fuzz, boja koja je reflektirala potrebu za bliskošću, nježnošću i emocionalnim povezivanjem, dok je prošlu godinu obilježila Mocha Mousse, nijansa koju smo povezivali s udobnošću i povratkom osjećaju sigurnosti.
Pitanje koje se logično nameće glasi – koja boja godine može obilježiti ovu?
“U ovom razdoblju promjena, u kojem ponovno promišljamo budućnost i vlastitu ulogu u svijetu, PANTONE 11-4201 Cloud Dancer predstavlja diskretnu nijansu bijele koja simbolizira jasnoću i smirenje. U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea.
Kako Pantone bira boju godine
Akademska slikarica Diana Sokolić objašnjava da Pantone boju godine bira još od 1999. godine, i to kroz detaljno praćenje globalnih trendova.
„Firma Pantone od 1999. godine bira boju godine. To je jako dobar marketinški potez jer se već s nestrpljenjem čeka koju će boju proglasiti za iduću godinu. Oni prate trendove u industriji, dizajnu, modi, automobilskoj industriji, kulinarstvu i na temelju onoga što se više prodavalo i koristilo pokušavaju predvidjeti boju koja će prevladavati.“
Za ovu godinu Pantone je izabrao bijelu boju nazvanu Cloud Dancer – nijansu koja je istovremeno tiha, suzdržana i snažno simbolična.
Cloud Dancer: mir ili gubitak identiteta?
Bijela boja izazvala je snažne reakcije. Dok jedni u njoj vide mir, novi početak i rasterećenje od vizualne buke, drugi je doživljavaju kao nastavak trenda koji briše identitet iz svakodnevice.
Diana Sokolić kritički promatra suvremeni odnos prema boji:
„Živimo u tehnološki najrazvijenijem dobu ikada, a istovremeno nas okružuje najmanje boje ikada. Govorim o zapadnom svijetu. Sve je sivo, bež, bijelo – od automobila, arhitekture, interijera do dječje opreme. Ta kromofobija 21. stoljeća je posvuda.“
Prema njezinim riječima, neutralne nijanse postale su poželjni standard, no time se gubi karakter prostora i svakodnevice.
„Sve ove boje koje je Pantone birao zadnjih godina su prigušene. One nemaju identitet. I sad izabrati bijelu boju kao trend… gore od toga može biti samo bezbojna boja.“
Boja godine u interijeru: prazno platno za nove početke
S druge strane, dizajneri interijera u boji godine vide drugačiji potencijal. Dizajnerica Martina Kordić ističe da Cloud Dancer može funkcionirati kao snažna podloga za promjene.
„Slažem se s tim odabirom jer bijela jer simbolizira nadu i novi početak. Izuzetno je dobra podloga za nove smjerove, pogotovo jer smo se posljednjih godina okretali hladnijim nijansama, a sada se vraćamo toplijem spektru boja.“
Kako neutralne boje učiniti zanimljivijima?
U tom kontekstu, bijela više nije kraj priče, već početak – neutralna osnova na kojoj se mogu graditi osobni izrazi, teksture i akcenti boje.
Jesu li bijela i crna uopće boje?
Jedna od čestih rasprava vezanih uz boju godine odnosi se na pitanje jesu li bijela i crna uopće boje. Diana Sokolić razjašnjava tu dilemu kroz povijest umjetnosti.
Rečenica da crna i bijela nisu boje potiče od Renoira.
“Renoir, kao impresionist, prvi je rekao da crna i bijela nisu boje jer impresionisti crnu i bijelu nisu koristili. Oni su slikali titranje svjetla. I za to su koristili pastelne boje. Crna nije bila dozvoljena niti u akvarelu, niti u pastelu. Danas ta pravila više ne vrijede. Dakle, crna i bijela jesu boje, ali nisu u fizikalnom smislu, jer je bijela svjetlo, a crna je mrak.”
U fizikalnom smislu bijela nije boja jer predstavlja zbroj svih valnih duljina vidljive svjetlosti, dok crna nastaje potpunim izostankom svjetlosti. Zato se u fizici bijela i crna ne promatraju kao boje, iako u umjetnosti i dizajnu imaju ravnopravnu ulogu kao pigmenti i nositelji značenja.
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Treba li nam više boje?
U zaključku, rasprava o tome koja je boja godine otvara puno šire pitanje – koliko boje želimo u svojim životima.
„Ja volim boje. To mi je struka. Mislim da su boje radost i da bi više boje unijelo više radosti u naše živote“, kaže Sokolić, dodajući kako su i filmovi nekada bili bogatiji bojama nego danas.
U vremenu vizualne buke i stalnih podražaja, možda upravo tišina bijele boje daje prostor za razmišljanje, ali istovremeno podsjeća koliko nam boja – u prostoru i u životu – zapravo nedostaje.
