Arhitektura i dizajn
Održana online konferencija u organizaciji DAZ-a “BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA”
“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru”
Veliki interes struke, ali i javnosti izazvala je online konferencija pod nazivom BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA – Arhitektonski pogled. Razgovaralo se o pokretanju nužne obnove Zagreba, budućnosti graditeljskog naslijeđa, doprinosu turizma obnovi grada te o Danima zagrebačke arhitekture.
Konferenciju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba, a njihov predsjednik Tihomil Matković istaknuo je kako pravi izazovi tek slijede. Zakon o obnovi Zagreba, kojim je uređena konstruktivna obnova, je donesen, no Društvo arhitekata želi dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu.
Fond za obnovu Grada Zagreba, čija je konstituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fonda, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada.
Online konferencija u 4 je dana sa više od 23 predavača i dionika okruglih stolova, te s ukupno 20 izvrsnih i stručnih predavanja obradila 4 izuzetno važne teme:
10.11. – urbanizam.ZG – pokretanje nužnog procesa obnove Grada Zagreba
11.11. – arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog naslijeđa Grada Zagreba
12.11. – ARTUR – arhitektura i turizam – doprinos turizma obnovi Zagreba
13.11. – Dani zagrebačke arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 g. Sveučilišta u Zagrebu
Dom na kvadrat je kao medijski pokrovitelj podržao i nastaviti će podržavati napore naših arhitekata i svih onih koji sudjeluju u planu obnove grada Zagreba.
Snimke konferencije dostupne su na YouTube kanalu DAZ-a i Doma na kvadrat
Tihomil Matković, dia, Predsjednik DAZ-a, u završnom izlaganju na konferenciji zaključio je:
“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru. Niti jedan segment pri tome ne treba izostaviti. Šire promatrano i ciljevi zacrtani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine trebaju biti pokretač mnogih dopunskih procesa obnove Zagreba i okolice nakon potresa. Održivost gospodarstva i društva, jačanje otpornosti na krize poput ovog potresa, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj, inovacije i konkurentnost kroz ulaganja u znanje i ljudske potencijale, nužni su segment i obnove Zagreba i okolice od posljedica potresa. U europskim okvirima trebamo se osloniti na viziju „Novog europskog Bauhausa“ promoviranog od strane Europske komisije, koja u traženjima budućnosti Europe poziva na sinergiju znanosti i tehnologije te umjetnosti i kreativnosti kao glavnog oslonca razvoja. Takav razvoj temelji se na tradicijama Europe, u cilju ostvarenja održivosti sa stilom, to je poruka koja nam svima treba ostati u pamćenju pri obnovi nakon potresa.
Interdisciplinarni pristup, sinergijska rješenja uz uvažavanje svih dionika, od stručnjaka svih inženjerskih struka: arhitekata, građevinara, strojara i elektroinženjera, geodeta, prometnih inženjera, te povjesničara umjetnosti, sociologa, demografa, geografa, pravnika, ekonomista do svih drugih stručnjaka i građana našeg grada jedini su put da se destruktivne posljedice potresa od 22. ožujka 2020. godine pretvore u priliku novog razvoja. Grad osviješten potresom postaje svjestan očiglednosti potreba održive urbane obnove. Urbana rekonstrukcija koja je predviđena zakonom nije dovoljna. Treba krenuti prema procesima urbane revitalizacije i regeneracije koji uključuju i društvenu i ekonomsku obnovu s kojom će jezgri Grada Zagreba biti vraćena puna povijesna vrijednost te biti dana dodatna vrijednost kvalitete življenja, boravljenja i korištenja. Za realizaciju tih procesa potrebna je potpuna participacija stručne i opće javnosti u svim procesima, uz novi sustav prostornog planiranja. Kulturna baština grada i države naslijeđe je koje nas čini ponosnim dionikom naše povijesti. U procesima obnove ova vrijedna baština mora biti valorizirana i sačuvana, a nove vrijednosti mogu biti interpolirane u tkivo grada na primjerenim mjestima baštinski nevrijedne i uništene izgradnje.
Gospodarske aktivnosti u urbanim cjelinama osnova su života. Tako i turizam doprinosi kvaliteti života, no njegov razvoj ne smije dominirati, već treba biti u sinergiji s drugim gospodarskim aktivnostima i društvom u cjelini. Prostornim planiranjem treba definirati održivi razvoj turizma koji nadilazi predodređene mu zone, te i za tu potrebu treba razvijati dodatnu infrastrukturu, kako lokalno tako i na nivou države, s naglaskom na javne prostore i željeznički promet. Nove tipologije i novi oblici rada, stanovanja i turizma su već prisutni, isprepliću se, i prema tim promjenama kao društvo trebamo biti otvoreni.
Znanstvena i sveučilišna zajednica našeg grada, obilježavajući 350 obljetnicu Sveučilišta, predstavlja izniman interdisciplinaran splet znanja nužnih za urbanu obnovu grada. Razvoj Sveučilišta i novog kampusa, te obogaćenje studentske, istraživačke i nastavničke populacije s inozemnim gostovanjima, treba unijeti nove vrijednosti u naš grad”
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva nam dizajnerica evenata…
Blagdani unose poseban ritam i u naše domove, ali i u radne i javne ambijente, a advent u uredu, recepciji, salonu, hotelu ili restoranu ne bi djelovao autentično bez barem jednog pažljivo odabranog blagdanskog detalja.
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva dizajnerica evenata i maloprodajnih prostora Manuela Javor, koja savjetuje kako pristupiti božićnom uređenju poslovnog prostora na način koji poštuje identitet brenda, dinamiku rada i doživljaj korisnika.
Manuela Javor vodi nas korak po korak do izrade vlastitog adventskog vjenčića
Dobro osmišljena dekoracija pritom ne samo da uljepšava prostor, nego i stvara ugodniji ambijent u kojem se blagdanska atmosfera prirodno osjeća.
Funkcionalnost i sigurnost kao ključna pravila
Manuela naglašava da je polazišna točka svakog blagdanskog uređenja poslovnog prostora razumijevanje načina na koji se on svakodnevno koristi. Prostor mora ostati prohodan, siguran i jednostavan za rad i kretanje.
„U javnom prostoru moramo voditi računa o sigurnosti i funkcionalnosti. Ne možemo se voditi samo osobnim stilom, nego sve moramo prilagoditi prostoru i ne pretjerivati. Uređenje uvijek mora biti u skladu s onim što se u tom prostoru zaista događa.“
Damjan Geber otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Takav pristup osigurava da se blagdanski duh osjeti, ali da prostor ostane praktičan i organiziran.
Trendovi koji obilježavaju božićno i blagdansko uređenje poslovnog prostora
Ovogodišnji trendovi posebno su prilagođeni poslovnim ambijentima jer naglasak stavljaju na jednostavnost, prirodne materijale i dugotrajnost dekoracija. Suptilne boje, prirodne teksture i elementi inspirirani zimom stvaraju atmosferu koja izgleda svečano, ali ne dominira prostorom.
Sve je popularniji monokromatski pristup – odabir jedne dominantne palete koja se lako uklapa u različite stilove interijera, od modernih ureda do toplih restorana i profinjenih hotelskih recepcija. Umjesto naglašene raskoši, naglasak je na detaljima koji stvaraju doživljaj i daju prostoru karakter.
Najveći trend, navodi Manuela, nije u određenoj dekoraciji, već u emociji koju prostor prenosi. Blagdansko uređenje poslovnog prostora treba pružiti suptilan “wow” trenutak – detalj koji posjetitelj primijeti odmah, ali koji ne narušava profesionalni dojam.
Kako uklopiti blagdanske dekoracije u identitet poslovnog prostora
Dekoracija poslovnog prostora treba biti u skladu s njegovim interijerom i identitetom brenda. Moderni prostori bolje podnose minimalističke dekoracije, dok prostori s toplijim ili razigranijim interijerom mogu nositi retro ili klasične naglaske.
Manuela pokazuje primjer jednog restorana uređenog u estetici pedesetih godina. Dekoracija je pažljivo usklađena s umjetničkim djelima u prostoru, čime je postignuta ravnoteža između vintage inspiracije i suvremene interpretacije.
Blagdanski ugođaj kroz jednostavne, ali promišljene elemente
Blagdanski ugođaj u poslovnim prostorima najlakše se postiže kroz nekoliko promišljenih dekorativnih elemenata. Suptilne lampice toplog tona, borove grančice, stakleni ornamenti i tekstilni detalji mogu uvesti blagdanski duh bez vizualnog prenatrpavanja. Materijali poput drva, papira, stakla i tekstila naglašavaju prirodnost i nenametljivu eleganciju, što je idealno za profesionalne prostore.
Kada se dekoracija uskladi s arhitekturom i vizualnim identitetom brenda, božićno uređenje poslovnog prostora postaje dio cjelokupnog korisničkog iskustva. U takvom prostoru blagdanska druženja, sastanci i svakodnevne interakcije dobivaju posebno ugodan ton, a prostor odiše toplinom i svečanošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Frank Gehry: Arhitekt koji je zgrade pretvarao u skulpture
U petak, 5. prosinca, preminuo je Frank O. Gehry — vizionar čije su fluidne forme i hrabre strukture obilježile suvremenu arhitekturu i inspirirale generacije.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno ostavio trag u promišljanju moderne arhitekture. Gehry je bio poznat po arhitekturi koja više nalikuje kiparstvu nego tradicionalnoj gradnji. Zgrade koje je projektirao često imaju zakrivljene, valovite, asimetrične formacije. Metal, staklo, čelik i druge neklasične kombinacije postaju dio organskog, ponekad gotovo futurističkog ili nadrealnog doživljaja.
Ovaj pristup — ponekad dramatičan, ponekad provokativan — natjerao je promatrače da preispitaju što arhitektura može biti: ne samo funkcionalna, nego i emotivna, simbolična vizualna izjava.
Iako ga mnogi smatraju američkim arhitektom Frank Gehry rođen 28. veljače 1929. u Torontu. Godine 1947. seli u Kaliforniju i 1951. završava studiji arhitekrure na University of Southern California. Nakon kraćeg iskustva rada u uredima Welton Becket&Associates i onom Victora Gruena, 1962. osniva svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu.
Već u ranim radovima manifestirala se njegova želja da odbaci hladnu, strogu uobičajenu modernističku estetiku i da stvara na način koji je eksperimentalniji i osobniji — neobični oblici, neočekivani materijali, fluidne linije.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Eksperimenti s namještajem i “spretnim materijalima”
U kasnim 1960-ima i početkom 1970-ih lansirao je kolekciju namještaja pod nazivom Easy Edges — seriju stolica i stolova od višeslojno presavinutog kartona. Materijala koji je u to vrijeme mnogima djelovao trivijalno, Gehry je pretočio u neočekivano čvrste, praktične i vizualno jedinstvene objekte.
Prvi arhitektonski zaokret — kuća u Santa Monici
Prekretnica u Gehryjevoj karijeri dogodila se 1978. kada je rekonstruirao vlastitu kuću u Santa Monici. Staru drvenu kuću — običan američki bungalow — “umotao” je u slojeve industrijskih materijala: metalne ploče, lančanu ogradu, staklo i neobrađeno drvo. Time je stvorio dramatičnu, dekonstruiranu formu koja je izazvala negodovanje susjeda, ali i ogromno zanimanje arhitektonske javnost. Ta kuća nije bila samo dom — bila je izjava: arhitektura ne mora biti uglađena i “skupa”, može biti sirova, iskrena, eksperimentalna. Gehry više nije bio samo arhitekt — postao je inovator, ekscentrik, nekonvencionalni umjetnik koji preispituje granice prostora.
Najznačajniji radovi – kada arhitekura postane skulptura
Kako se njegova karijera razvijala, Gehry je dobijao sve veće zadatke — i slobode. U osamdesetim i devedesetim godinama počeli su ključni međunarodni projekti koji su ga učinili legendom.
Guggenheim Museum Bilbao
Guggenheim Museum Bilbao, otvoren 1997., predstavlja možda njegovo najprepoznatljivije djelo i nezaobilazan simbol suvremene arhitekture. Njegova fasada obložena titanijem — savijena, valovita, razigranih oblika — daje zgradi dinamičan, gotovo živ karakter. Kao da je građevina u stalnom pokretu. Unutrašnjost muzeja, s fluidnom raspodjelom prostora i atrijima, omogućava slobodan protok posjetitelja i igru svjetla i sjene — često su istaknutu kao dio jedinstvene čarolije prostora. No značaj Guggenheima u Bilbau nadilazi estetiku: projekt je pokrenuo veliku kulturnu i gospodarsku preobrazbu grada — fenomen poznat kao Bilbao effect. U prvim godinama nakon otvaranja, milijuni posjetitelja izmijenili su percepciju grada. Time je dokazano da arhitektura — atraktivna, hrabra, neuobičajena — može redefinirati urbani identitet.
Walt Disney Concert Hall
Walt Disney Concert Hall, dovršen 2003., svakako je jedan od najvažnijih kulturnih objekata Los Angeles-a. Zgrada je ujdeno i jedan od najboljih primjera kako arhitektura i akustika mogu spojiti estetiku i funkcionalnost. Eksterijer zgrade čine valovite, zakrivljene površine od brušenog nehrđajućeg čelika. Paneli koji svjetlucaju na suncu i reflektiraju svjetlost grada dijeluju poput jedra broda zarobljena u urbanim vjetrovima. Taj “pokret” u metalu, simbolizirajući glazbu, ritam i dinamiku Los Angelesa, postao je vizualni potpis Gehryjevog pristupa.
Dancing House u Pragu
Među Gehryjevim najpoznatijim europskim projektima ističe se i Dancing House u Pragu (1996.), zgrada koju je realizirao u suradnji s arhitektom Vlado Milunićem. Smještena uz rijeku Vltavu, na mjestu koje je dugo čekalo obnovu nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, Dancing House postala je simbol moderne transformacije povijesnog grada. Sastavljena od dva kontrastna volumena — jednog valovitog, staklenog oblika koji djeluje nestabilno i plesno, te drugog čvršćeg, cilindričnog, “ukoso” raščlanjenog kamenom — građevina je ubrzo dobila nadimak “Fred and Ginger”, prema slavnom plesnom dvojcu. Gehry je kasnije isticao da nije želio da se taj naziv koristi službeno, ali ideja pokreta, ritma i plesne dinamike ostala je ključna za razumijevanje zgrade. Dancing House označava i važan trenutak u njegovom opusu — pokazuje kako Gehry uspijeva uvesti fluidnost, razigranost i eksperimentalnu energiju u urbane cjeline koje su povijesno stroge, ali istovremeno poštovati kontekst, ljestvicu i duh mjesta. Danas se smatra jednim od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture u Pragu.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno promijenio tijek moderne arhitekture. Njegova sposobnost da kombinira skulpturalnu slobodu s funkcionalnošću rezultirala je građevinama koje nisu samo prostori, nego doživljaji—arhitektonska djela koja iznova definiraju odnos između materijala, forme i emocije. Gehryjev rad predstavlja nepresušan izvor inspiracije i dokaz da arhitektura može biti jednako provokativna, poetična i inovativna kao i svaka druga umjetnička disciplina.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
You must be logged in to post a comment Login