Povežimo se

Arhitektura i dizajn

ALPHA CENTAURI Dom kreativne i inženjerske izvrsnosti, uređen po vrhunskim standardima

Mjesto rada za 800 vrhunskih stručnjaka, najveći je Infobipov inovacijski centar na svijetu

Sredinom travnja prva hrvatska jednorog tvrtka otvorila je svoj inovacijski centar u Zagrebu. Alpha Centauri novi je dom kreativne i inženjerske izvrsnosti, a upravo je izvrsnost bila potrebna za njegovu izgradnju. Predstavljamo vam taj jedinstveni arhitektonski projekt.

infobip-dom-na-kvadrat

Alpha Centauri – najveći je Infobipov inovacijski centar na svijetu. To je mjesto rada za 800 vrhunskih stručnjaka, pa upravo tako treba biti i osmišljeno.

Urede u sjenu bacila mjesta za opuštanja

Za početak nas je zaintrigirao koncept uređenja jer oni tek počinju svoj put prema zvijezdama. Detalji vezani uz svemir i njegovo istraživanje nisu samo u imenu kampusa, nego se provlače kroz cijeli prostor.

dnevni-boravak-infobip-dom-na-kvadrat

Uredi su možda najvažniji dio, ali čini se da ih u sjenu bacaju mjesta za opuštanje, poput dnevnog boravka, dvorane za vježbanje, održavanje stolnoteniskih turnira ili pak, nadmetanja u skvošu.

restoran-infopib-dom-na-kvadrat

Zaposlenici na raspolaganju imaju i restoran koji se može pohvaliti s prekrasnom zelenom terasom.

Osjećaj kao da ste u prirodi

‘Neobična je ovo zgrada, nije klasična jednonamjenska nego višenamjenska. Mi se sad nalazimo na krovu, na četvrtoj etaži, ali se osjećate kao da ste u prirodi, ili negdje na terenu. Znači, htjeli smo na ovoj perifernoj zagrebačkoj lokaciji stvoriti jednu oazu mira za rad’, objašnjava Marko Dabrović, koautor projekta, 3LHD.

maroo-dabrovi-infobip-dom-na-kvadrat

Jer, da bi zaposlenici mogli dati sve od sebe, okruženje u kojem rade treba biti ugodno. Tvrtke su IT sektoru gdje kvalitetnih stručnjaka nedostaje, odavno su to osvijestile.

‘Krenuli smo napraviti jedno lijepo mjesto gdje se može lijepo raditi, jer nama je važno da naši ljudi koji daju 100% u svom poslu, jedino tako možemo ići naprijed, na svjetskom tržištu koje Infobip, da mi vratimo to našim ljudima’, tvrdi Emil Ferjančić, voditelj projekta Infobipovog zagrebačkog kampusa.

emil-ferjančić-dom-na-kvadrat

Svaka soba nosi ime astronauta

A prema potrebi ti ljudi imaju na raspolaganju i smještajne jedinice. Riječ je o sobama koje su uređene tematski – svaka nosi ime jednog astronauta i njegovom je radu posvećena. Osim soba, mogu se smjestiti i u apartmanima koji su zamišljeni tako da dnevni dio bude odvojen od spavaćeg, pa se u njemu mogu održavati i sastanci. Kad smo pomislili da je sustav osmišljen da na poslu radite i živite, opovrgnuli su nas.

soba-infopib-dom-na-kvadrat

‘To su naši ljudi koji dolaze izvana, koji imaju meetinge i oni prenoće do jedan tjedan, dva tjedna, ne više. Nije da se cijelo vrijeme živi ovdje u kampusu’, dodaje Emil.

soba-infopib-dom-na-kvadrat

Kampus služi i kao mjesto testiranja sustava pametnih automatizacija, čime se ova tvrtka bavi, pa tako ako otvorite prozor, gasi se klima. Iskustvo gradnje prvog kampusa pomoglo im je da drugi bude bolji.

Dan ranije rezerviraju ručak

‘Ovdje u Zagrebu smo mogli koristiti podzemne vode za grijanje i hlađenje. Tako jako malo energije trošimo za hlađenje i za grijanje, poboljšali smo sustav, rasvjeta je pametna rasvjeta i u Vodnjanu i u Zagrebu, tu smo, kvalitetu nismo odustali od toga’, tvrdi.

kuhinja-infobip-dom-na-kvadrat

S obzirom na to da su u hibridnom načinu rada, kad zaposlenici dolaze u ured, dan ranije rezerviraju dolazak u kampus preko aplikacije, kako bi im se osiguralo sve što treba, uključujući i ručak. Jer, osim štednje energije, trude se ni da se hrana ne baca. Novi sustavi rada izazov su za arhitekte koji projektiraju takve prostore.

infobip-dom-na-kvadrat

Rad kod kuće ima prednosti i mane

‘Ta filozofija rada se već dugo mijenja, tvrtka Infobip baš dolazi iz tog jednog sektora koji je i prije bio dinamičan, oni su i prije mogli raditi od kuće. Međutim, rad od kuće ima svoje prednosti, ima svoje mane, ali naša je ideja napraviti rad na poslu vrhunskim, omogućiti ljudima savršene tehničke uvjete, a to je tiha klima, izvrsno osvjetljenje, bilateralno osvjetljenje, ugodan akustički prostor, ugodan boravak, zone druženja, zone relaksacije, zone razonode, o svemu tome se mislilo na ovoj kući i svi ti elementi su tu, samo nekako malo drukčije posloženi nego inače’, dodaje Marko.

infopib-dom-na-kvadrat

Pa mjesto za rad izgleda kao mjesto na kojem biste često boravili. Iako je rad od kuće u ovom biznisu uobičajen, vjerujemo da zaposlenicima prvog hrvatskog jednoroga ni dolazak u ured nije mrzak.

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice