Novo igralište ispred škole, drvored u ulici koja ljeti nema hlada ili pješački prijelaz kojim djeca svaki dan idu u vrtić. O takvim promjenama u 13 zagrebačkih gradskih četvrti ovih tjedana odlučuju sami građani. Od 26. listopada do 22. studenoga traje glasovanje u projektu „Daj prijedlog za bolji kvart!”, u kojem stanovnici biraju koji će se prijedlozi njihovih susjeda ostvariti.

Za projekte izabrane ove godine u planovima komunalnih aktivnosti gradskih četvrti za 2027. predviđeno je, prema podacima Grada, 1,76 milijuna eura.

Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija

Od 550 ideja, 123 u završnoj fazi

Ovo je treći ciklus participativnog budžetiranja u Zagrebu. Građani su ove godine poslali 550 prijedloga, a prema objavi Grada njih 123 zadovoljilo je kriterije za glasovanje.

Svaki je prijedlog prošao tri provjere: može li se financirati kroz komunalne aktivnosti gradske četvrti, uklapa li se procijenjena cijena u raspoloživi novac i nalazi li se lokacija na gradskom zemljištu. Zato je otpao velik broj dobrih ideja. Klupa u dvorištu zgrade, primjerice, ne može proći ako je dvorište u privatnom vlasništvu suvlasnika.

Najviše prijedloga odnosi se na obnovu dječjih igrališta i sportskih terena, uređenje zelenih površina, pješačku infrastrukturu i sigurnost prometa.

Tko može glasovati?

Pravo glasa imaju osobe s prebivalištem na području gradske četvrti za koju glasuju. Drugim riječima, glasujete za projekte u kvartu u kojem ste prijavljeni, a ne u onom u kojem radite ili u kojem vam dijete ide u školu.

U glasovanju sudjeluje 13 gradskih četvrti:

• Donji grad
• Gornji grad – Medveščak
• Črnomerec
• Podsljeme
• Trnje
• Maksimir
• Peščenica – Žitnjak
• Trešnjevka – sjever
• Trešnjevka – jug
• Stenjevec
• Podsused – Vrapče
• Novi Zagreb – istok
• Novi Zagreb – zapad

Ako vaša četvrt nije na popisu, ove godine nije uključena u projekt.

Kako glasovati i gdje pronaći projekte?

Svi prijedlozi koji su prošli provjeru, zajedno s opisom i lokacijom, objavljeni su na platformi eParticipativno Zagreb. Tamo se nalazi i gumb za glasovanje, koji je aktivan dok traje ova faza.

U prošlom ciklusu građani su mogli glasovati putem internetskog obrasca ili osobno u sjedištu svoje gradske četvrti, a birali su projekte s odobrenog popisa do iznosa koji je četvrt imala na raspolaganju. Prije glasovanja na platformi provjerite vrijede li ista pravila i ove godine.

Projekte vrijedi pogledati na karti prije nego što glasujete. Prijedlog koji na papiru zvuči sitno, poput nekoliko stabala ili nove ograde igrališta, može biti upravo ono što nedostaje ulici kojom svaki dan prolazite.

Što je izglasano prošle godine

Prošlogodišnji rezultati dobro pokazuju o kakvim se promjenama odlučuje. U drugom ciklusu glasovalo je 2.770 građana, a izabrano je 13 projekata u devet četvrti, ukupno vrijednih 775.000 eura. Među njima su:

• Gornji grad – Medveščak: obnova dječjeg igrališta u Rokovu perivoju, 50.000 eura
• Maksimir: trim staza kod Osnovne škole Jordanovac, 100.000 eura
• Peščenica – Žitnjak: obnova igrališta kod Osnovne škole Dragutina Kušlana, 120.000 eura
• Trešnjevka – sjever: šetnica uz potok Kustošak, 100.000 eura
• Trnje: obnova igrališta u Rapskoj ulici, 60.000 eura
• Donji grad: cvjetni koridor u Gajevoj ulici, 20.000 eura, te ozelenjavanje raskrižja Petrinjske i Šenoine, 10.000 eura

Iz primjera Donjeg grada vidi se i da manji iznosi mogu promijeniti mnogo. Četiri tamošnja projekta, od ograde igrališta u Šubićevoj do sadnje drveća u Ulici Ljudevita Posavskog, zajedno stoje 50.000 eura.

View this post on Instagram

A post shared by Grad Zagreb (@gradzagrebzg)

Kako prepoznati dobar prijedlog?

Kad birate između nekoliko projekata, korisno je pitati se:

• Koliko će ga ljudi koristiti? Igralište uz školu ili pješački prolaz do stanice služe stotinama ljudi svaki dan.
• Rješava li konkretan problem? Nedostatak hlada, opasan prijelaz ili zapušten teren lakše je opravdati od uređenja koje je samo ukrasno.
• Hoće li trajati? Zelenilo i urbana oprema trebaju održavanje. Stablo posađeno danas pravi hlad daje tek za nekoliko godina, ali vrijednost mu raste svake sezone.
• Je li prostor dostupan svima? Dobro uređen javni prostor koriste i djeca, i starije osobe, i roditelji s kolicima.

Što slijedi nakon glasovanja?

Rezultati se objavljuju nakon zatvaranja glasovanja, a izabrani projekti ulaze u planove komunalnih aktivnosti četvrti za 2027. godinu. Do lipnja ove godine, prema podacima Grada, ostvareno je 14 projekata iz ranijih ciklusa, a još 15 bilo je u pripremi ili izvedbi.

Gradovi kakve poznajemo više ne funkcioniraju: Evo kako ćemo živjeti u budućnosti

Kvart se rijetko mijenja velikim zahvatima. Češće se mijenja jedna klupa, jedno stablo ili jedan siguran prijelaz. Ovog studenoga o tome odlučuju oni koji tim ulicama svaki dan hodaju.

Grad Zagreb pokrenuo je nabavu projektne dokumentacije za uređenje povijesne kavane na uglu Ilice i Gundulićeve. Arhivske fotografije otkrivaju njezin nekadašnji interijer, a ostaje pitanje koji će se njegovi elementi vratiti.

Kavana Corso napravila je prvi konkretan korak prema povratku. Grad Zagreb objavio je 21. listopada da pokreće nabavu projektne dokumentacije za njezino uređenje. Prema najavi, projekt obuhvaća oko 930 četvornih metara u podrumu, prizemlju i na međukatu, a za projektiranje i radove okvirno se planira oko dva milijuna eura. Predviđeni su restauracija i izrada replika ukrasnih elemenata prema arhivskoj dokumentaciji, a nakon uređenja Grad će raspisati natječaj za ugostitelja.

Rok otvaranja nije objavljen. Prije prve kave treba izabrati projektanta, izraditi projekt i izvesti radove. No najava je dobar povod da se vratimo fotografijama koje pokazuju što je Zagreb u ovoj kavani nekoć imao.

View this post on Instagram

A post shared by Grad Zagreb (@gradzagrebzg)

Grad naručuje projekt, rok otvorenja još nije objavljen

Palača u kojoj se kavana nalazi obnovljena je nakon potresa, ali sam prostor Corsoa još čeka uređenje. Prema Liderovu izvještaju iz kolovoza, prostor kavane tada je bio u fazi visoke roh-bau gradnje. Konstrukcija je, dakle, spremna, a sve ono zbog čega se u Corso dolazilo tek treba nastati.

Najava povratka nije nova. Još 2017. Gradska skupština prihvatila je zamjenu nekretnina kojom je Corso iz državnog prešao u gradsko vlasništvo, uz najavu da će kavana ponovno dobiti izvornu namjenu. Od tada su prošli potres, obnova palače i gotovo cijelo desetljeće.

Kupola sa satom i natpis Kavana

Palača Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, na adresi Ilica 25, odnosno Gundulićeva 2, nastala je u atelijeru Hönigsberg & Deutsch, tada vodećem projektantskom i građevinskom poduzeću u Zagrebu. Na njoj su radili Vjekoslav Bastl, Ivan (Ivo) Štefan i Otto Goldscheider, a izvori je datiraju u 1906. i 1907. godinu.

Pročelje palače, s kupolom i satom na uglu, kartušama, figurama oko prozora i visokim stupovima, oslanja se na reprezentativni neobarokni rječnik kakav su tada voljele banke i štedionice, a secesija se jasnije vidi u ornamentima interijera kavane.

Corso pritom nije nastao zajedno s palačom. Kavana tog imena postojala je i prije, u Tomićevoj ulici, a na ugao Ilice i Gundulićeve preselila se 1907.

Biljar, galerija i sat iznad šanka

Najbolje se kavana vidi na fotografiji duge dvorane. Prostor se proteže duboko u zgradu, a strop je podijeljen u kasetirana polja s ukrasnim lukom preko cijele širine. Uz visoke prozore nižu se tapecirane klupe s uzorkom, s druge strane je šank zaobljenog pročelja, a na ormaru iza njega veliki sat.

Upravo je ovaj pogled 1908. objavljen u stručnom časopisu Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta u Zagrebu, kao prilog uz četvrti broj, pod naslovom „Dvorana kavane Corso”. Interijer kavane bio je dovoljno važan da ga struka predstavi uz samu palaču.

Druga fotografija snimljena je bliže ulazu. U sredini kadra, na zaobljenoj tapeciranoj klupi oko stupa, sjedi gospodin s brkovima i gleda ravno u objektiv. Iza njega konobar u tamnom odijelu stoji uz stol, a drugi se okrenuo prema gostu kraj velikih ostakljenih vrata uokvirenih girlandama. Stupovi su ukrašeni stiliziranim kartušama i geometrijskim motivima, a nad dvoranom visi luster s nizom izduženih rasvjetnih elemenata.

Kako se kavana Corso mijenjala kroz desetljeća

Godine 1915. snimatelj Josip Halla unio je kameru u Corso i snimio film „Kavana Corso”, jedan od najstarijih filmskih zapisa Zagreba.

Prvo veliko preuređenje dogodilo se 1933. i 1934., prema projektu arhitekata Stjepana Gomboša i Mladena Kauzlarića, dvojice važnih imena zagrebačke međuratne moderne.

Drugo je stiglo između 1975. i 1978., kad je Corso uredio Vjenceslav Richter. Njegov interijer s tamnim drvenim elementima i skulpturalno oblikovanim stropom bio je potpuno drukčiji od prethodnih, a prema povijesnom pregledu Jutarnjeg lista izazvao je i polemike.

Koji se Corso vraća?

Najava Grada ne precizira na koju će se povijesnu fazu osloniti buduće uređenje. Spominju se restauracija, replike ukrasnih elemenata i vraćanje dijela opreme prema arhivskoj dokumentaciji, ali još nije jasno koji će se elementi pojedinih razdoblja obnoviti ili predstaviti.

To je važno jer Corso nije imao samo jedan povijesni izgled. Njegovo uređenje nosi tragove različitih autora i vremena, pa će projekt pokazati kako se ta slojevita povijest namjerava povezati sa suvremenim radom kavane.

Što slijedi prije prve kave

Najprije treba izabrati projektanta i izraditi projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama. Zatim slijede radovi, a tek nakon njih natječaj za ugostitelja. Rokovi tih faza zasad nisu objavljeni.

Fotografije: Grad Zagreb