Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Rekordan interes za WIENERBERGER BRICK AWARD 2022

Završene prijave za prestižnu nagradu kreativnosti i inovacije u arhitekturi

neobična-kuća--wienerberger-nagrada-domnkavadrat

Zahvaljujući brojnim mogućnostima i odličnim svojstvima energetske učinkovitosti, opeka je jedan od najstarijih, najtrajnijih i najpopularnijih građevinskih materijala u ljudskoj povijesti. Posljednjih smo godina svjedoci uzbudljive i iznimno moderne arhitekture koja koristi opeku.

Inovativna arhitektura u fokusu

meksička-kuća-wienerberger-nagrada-domnkavadrat
Foto: Rafael Gamo

U želji da inspirira i motivira arhitekte da istraže nove mogućnosti u pristupu gradnji glinenim materijalima, austrijska tvrtka Wienerberger AG od 2004. godine organizira dodjelu nagrade Brick Award kojom arhitekti iz cijeloga svijeta imaju mogućnost osvojiti, ne samo prestižnu, već i novčanu nagradu. Cilj je nagraditi arhitekte koji u gradnji i obnovi objekata koriste opeku ili crijep na potpuno nov način, dok je poseban naglasak na prirodnom uklapanju u okoliš, učinkovitom korištenju energije, resursa i prostora, karakteru i kvaliteti samog objekta te osvjetljenju. Inovacija, individualnost, kreativni koncept te funkcionalna izvedivost temeljna su načela pri izboru dobitnika ove međunarodno poznate nagrade, a 8. travnja 2021. završile su prijave za 10. dvogodišnji Brick Award.

tamna-cigla-wienerberger-nagrada-domnkavadrat
Foto: Adrià Goula

„Nagrada Brick Award stavlja modernu, inovativnu arhitekturu u središte pozornosti i dajemo arhitektima i dizajnerima iz cijelog svijeta mogućnost da predstave svoje izvanredne projekte. Iako ga organizira Wienerberger, Nagrada je neovisna. Hoće li se projekt graditi s Wienerberger proizvodima nije kriterij za odlučivanje. Kriteriji za ocjenjivanje su inovativan dizajn, koncept arhitekture, estetika, održivost i energetska učinkovitost“, objašnjava Heimo Scheuch, izvršni direktor Wienerberger AG.

Prestižna nagrada

španjolska-kuća--wienerberger-nagrada-domnkavadrat
Foto: TedA Arquitectes

O prestižu Brick Awarda najbolje govori podatak o prijavljenim projektima koji je ove godine porastao za čak 22% u odnosu na 2020. Među 789 arhitektonskih projekata iz 53 zemlje iz cijelog svijeta nalaze se i neki hrvatski projekti, dok je većina iz Nizozemske, Njemačke i Belgije u kojima Wienerberger drži vodeću tržišnu poziciju. Velik je i broj projekata s izvoznih tržišta Wienerbergera poput Španjolske, Irana, Meksika, Argentine, Brazila i Australije što dodatno potvrđuje neovisnost i međunarodnost ove Nagrade. Nagrada Brick Award dodjeljuje se u pet kategorija: Feeling at home, Living together, Working together, Sharing public spaces i Building outside the box.

Moderna opeka – prijatelj sigurne gradnje

50 impresivnih projekata koji će zadovoljiti potrebe suvremenog stanovanja i stvoriti temelje za budućnost gradnje stručni će žiri odabrati u procesu predizbora te ih u lipnju 2022., zajedno s pobjednikom, objaviti u knjizi Brick 22.  

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini

Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu

Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini

Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.

U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.

1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje

Barcelona, Španjolska

Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.

Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.

2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada

NEOM, Saudijska Arabija

Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.

Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.

3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka

Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati

Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.

Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.

Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka

Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.

Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?

U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor

biogradnja

Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.

Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.

Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora

U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.

Odakle dolazi pojam biogradnje?

Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.

Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.

Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.

Koji se materijali koriste u biogradnji?

U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.

Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.

Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.

Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?

Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.

Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje

Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.

Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.

Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu

Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.

Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.

U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.

Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.

U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.

Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.

U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.

Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?

Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.

Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.

Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama