Arhitektura i dizajn
Rekordan interes za WIENERBERGER BRICK AWARD 2022
Završene prijave za prestižnu nagradu kreativnosti i inovacije u arhitekturi
Zahvaljujući brojnim mogućnostima i odličnim svojstvima energetske učinkovitosti, opeka je jedan od najstarijih, najtrajnijih i najpopularnijih građevinskih materijala u ljudskoj povijesti. Posljednjih smo godina svjedoci uzbudljive i iznimno moderne arhitekture koja koristi opeku.
Inovativna arhitektura u fokusu
U želji da inspirira i motivira arhitekte da istraže nove mogućnosti u pristupu gradnji glinenim materijalima, austrijska tvrtka Wienerberger AG od 2004. godine organizira dodjelu nagrade Brick Award kojom arhitekti iz cijeloga svijeta imaju mogućnost osvojiti, ne samo prestižnu, već i novčanu nagradu. Cilj je nagraditi arhitekte koji u gradnji i obnovi objekata koriste opeku ili crijep na potpuno nov način, dok je poseban naglasak na prirodnom uklapanju u okoliš, učinkovitom korištenju energije, resursa i prostora, karakteru i kvaliteti samog objekta te osvjetljenju. Inovacija, individualnost, kreativni koncept te funkcionalna izvedivost temeljna su načela pri izboru dobitnika ove međunarodno poznate nagrade, a 8. travnja 2021. završile su prijave za 10. dvogodišnji Brick Award.
„Nagrada Brick Award stavlja modernu, inovativnu arhitekturu u središte pozornosti i dajemo arhitektima i dizajnerima iz cijelog svijeta mogućnost da predstave svoje izvanredne projekte. Iako ga organizira Wienerberger, Nagrada je neovisna. Hoće li se projekt graditi s Wienerberger proizvodima nije kriterij za odlučivanje. Kriteriji za ocjenjivanje su inovativan dizajn, koncept arhitekture, estetika, održivost i energetska učinkovitost“, objašnjava Heimo Scheuch, izvršni direktor Wienerberger AG.
Prestižna nagrada
O prestižu Brick Awarda najbolje govori podatak o prijavljenim projektima koji je ove godine porastao za čak 22% u odnosu na 2020. Među 789 arhitektonskih projekata iz 53 zemlje iz cijelog svijeta nalaze se i neki hrvatski projekti, dok je većina iz Nizozemske, Njemačke i Belgije u kojima Wienerberger drži vodeću tržišnu poziciju. Velik je i broj projekata s izvoznih tržišta Wienerbergera poput Španjolske, Irana, Meksika, Argentine, Brazila i Australije što dodatno potvrđuje neovisnost i međunarodnost ove Nagrade. Nagrada Brick Award dodjeljuje se u pet kategorija: Feeling at home, Living together, Working together, Sharing public spaces i Building outside the box.
Moderna opeka – prijatelj sigurne gradnje
50 impresivnih projekata koji će zadovoljiti potrebe suvremenog stanovanja i stvoriti temelje za budućnost gradnje stručni će žiri odabrati u procesu predizbora te ih u lipnju 2022., zajedno s pobjednikom, objaviti u knjizi Brick 22.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Drago Galić: Arhitekt moderne svakodnevice
Arhitektura koja stavlja svakodnevni život ispred forme i ostaje relevantna desetljećima
Drago Galić (1907.–1963.) jedan je od ključnih arhitekata hrvatske moderne i jedan od najdosljednijih predstavnika zagrebačke arhitektonske škole. Njegov opus, iako relativno kratak, ostavio je snažan trag u oblikovanju zagrebačke stambene arhitekture sredine 20. stoljeća te i danas služi kao referentna točka za razumijevanje funkcionalizma i humanističkog pristupa stanovanju.
Obrazovanje i utjecaji
Galić je studirao arhitekturu u Zagrebu, gdje je djelovao u okruženju snažno obilježenom modernističkim idejama. Poseban utjecaj na njegov rad imao je Drago Ibler, jedan od najvažnijih promotora moderne arhitekture u Hrvatskoj. Kao i drugi pripadnici zagrebačke škole, Galić je prihvatio načela funkcionalizma, ali ih je razvio u vlastitom, suzdržanom i racionalnom izrazu. Za njega arhitektura nije bila sredstvo reprezentacije, već alat za poboljšanje kvalitete svakodnevnog života.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
Arhitektonski pristup i stil
Arhitektonski pristup Drage Galića temelji se na jasnoći i racionalnosti prostorne organizacije, uz snažan naglasak na funkcionalnost i svakodnevnu uporabljivost prostora. Njegove zgrade odlikuju čiste, nenametljive fasade i pažljivo oblikovani stambeni sklopovi u kojima balkoni, lođe i veliki prozorski otvori imaju važnu ulogu u osiguravanju prirodnog svjetla i kvalitetnog odnosa interijera i eksterijera. Galić je arhitekturu promatrao u stalnom dijalogu s gradom, vodeći računa o urbanom kontekstu i ulozi zgrade unutar šireg prostora.
U svom radu dosljedno je izbjegavao dekorativnost i monumentalnost, usmjeravajući se prema arhitekturi prilagođenoj čovjeku, njegovim potrebama i mjeri svakodnevnog života. Horizontalne linije, ritam pročelja i odmjereni volumeni stvaraju prepoznatljiv, ali suzdržan arhitektonski izraz u kojem konstrukcija i funkcija čine temelj estetske vrijednosti, a arhitektura ostaje trajna upravo zbog svoje jednostavnosti i promišljenosti.
Dražen Arbutina: Arhitekt koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Stambena arhitektura kao glavni doprinos
Najveći dio opusa Drage Galića čine stambene zgrade, osobito one nastale nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju intenzivne urbanizacije Zagreba, kada je pitanje kvalitetnog stanovanja postalo jedno od ključnih društvenih tema. Upravo je u tom segmentu arhitekture Galić ostvario svoj najznačajniji doprinos, razvijajući modele stanovanja koji su odgovarali stvarnim potrebama svojih korisnika.
Među njegovim najpoznatijim djelima ističe se stambena zgrada u Vukovarskoj ulici, često nazivana Galićeva zgrada, koja se smatra jednim od najuspjelijih primjera hrvatske stambene moderne. Vrijednost tog ostvarenja leži u promišljenoj organizaciji stanova, jasnom razgraničenju privatnih i zajedničkih prostora te arhitektonskom izrazu koji je u vrijeme nastanka bio suvremen, ali se pokazao trajnim i dugoročno održivim. Činjenica da zgrada i danas funkcionira kao kvalitetan stambeni prostor potvrđuje relevantnost i dugovječnost Galićeva arhitektonskog pristupa.
Društvena odgovornost arhitekture
Za Dragu Galića arhitektura je imala društvenu ulogu. Smatrao je da arhitekt mora razumjeti potrebe korisnika i širi društveni kontekst u kojem gradi. Njegove zgrade nisu zamišljene kao izolirani objekti, već kao dio urbanog tkiva koji doprinosi kvaliteti grada. U tom smislu, Galićev rad može se čitati kao tiha, ali jasna kritika arhitekture koja zanemaruje svakodnevnog korisnika u korist forme ili prestiža.
Iako nije ostavio golem opus, Drago Galić zauzima važno mjesto u povijesti hrvatske arhitekture. Njegova djela često se spominju u stručnim analizama moderne, a sve češće i u raspravama o održivosti, kvaliteti stanovanja i dugovječnosti arhitektonskih rješenja. U vremenu kada se arhitektura često svodi na vizualni efekt, Galićev rad podsjeća na vrijednost promišljenog, skromnog i odgovornog projektiranja — arhitekture koja traje jer je nastala iz stvarne potrebe.
Raspored i planiranje prostorija
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Ono što na tlocrtu izgleda savršeno, u svakodnevnom životu mora odgovarati stvarnim navikama stanara…
Otvoreni tlocrti već godinama dominiraju oglasima za nekretnine, arhitektonskim vizualizacijama i inspiracijama na društvenim mrežama. Open space se predstavlja kao ideal suvremenog stanovanja – više svjetla, više prozračnosti, više povezanosti među ukućanima. Na prvi pogled djeluje kao logičan odgovor na male kvadrature i ubrzan način života, a na tlocrtima izgleda gotovo besprijekorno.
Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?
No, ono što često izostaje iz te slike jest stvarni život. Kuhanje, rad od kuće, odmor, dječja igra i svakodnevni nered ne odvijaju se paralelno u tišini.
Upravo zato se sve više postavlja pitanje – je li open space doista dugoročno dobro rješenje ili je vrijeme da ponovno promislimo o vrijednosti zidova i vrata?
Open space kao ideja: Prozračnost i zajedništvo
Koncept otvorenog plana nastao je iz želje da se prostor oslobodi nepotrebnih barijera. Uklanjanjem zidova kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak postaju jedinstvena cjelina koja omogućuje bolji protok svjetla i vizualno povećava prostor. Otvoreni dnevni prostor potiče druženje, komunikaciju i osjećaj zajedništva, što je posebno privlačno obiteljima i onima koji često primaju goste.
U teoriji, open space nudi fleksibilnost i suvremeni stil života u kojem se granice između funkcija brišu. Upravo zbog toga mnogi vlasnici stanova već u startu planiraju rušenje zidova, često bez detaljnog razmišljanja o svakodnevnim navikama.
Kada otvoreni tlocrt postane izazov svakodnevice
Problemi se javljaju onog trenutka kada se u open spaceu počne živjeti. Zvukovi više nemaju gdje ostati – perilica posuđa, napa, televizor i razgovori stapaju se u stalnu pozadinsku buku. Mirisi kuhanja šire se cijelim prostorom, a nered iz kuhinje postaje dio dnevnog boravka, čak i onda kada biste ga najradije sakrili.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
Otvoreni plan posebno dolazi na kušnju u kućanstvima u kojima se radi od kuće ili gdje više članova obitelji istovremeno koristi isti prostor za različite aktivnosti. Bez mogućnosti fizičkog odvajanja, koncentracija, mir i privatnost postaju teško dostižni.
Otvoreni dnevni prostor i realne potrebe stanara
Jedan od najvećih problema open spacea jest pretpostavka da svi ukućani imaju sličan ritam života. U stvarnosti, to rijetko kada jest slučaj. Dok netko kuha, drugi radi ili se odmara, a treći gleda televiziju. Otvoreni tlocrt tada prestaje biti prednost i postaje izvor frustracije.
Zato se sve češće čuje mišljenje da zatvoreni prostori nisu znak zastarjelog razmišljanja, već odgovor na potrebu za mirom, fokusom i funkcionalnošću. Vrata, koja su godinama smatrana suvišnima, ponovno dobivaju na vrijednosti.
Zašto se arhitekti danas okreću fleksibilnim rješenjima
Suvremeni pristup uređenju interijera sve rjeđe zagovara isključivo otvoreni ili isključivo zatvoreni plan. Umjesto toga, naglasak je na prilagodljivosti. Prostor se projektira tako da može funkcionirati kao open space, ali se po potrebi može podijeliti.
Klizne stijene, staklene pregrade i pomični paneli omogućuju da se prostor otvori kada je to poželjno, ali i zatvori kada je potreban mir. Na taj način zadržava se osjećaj prozračnosti, bez odricanja od privatnosti.
Što ako već imate open space stan?
Ako već živite u open space stanu, to ne znači da morate prihvatiti sve njegove mane. Rješenje često leži u promišljenom zoniranju prostora, čak i bez gradnje novih zidova.
Vizualno razdvajanje zona može se postići rasporedom namještaja, promjenom rasvjete ili korištenjem različitih materijala i boja. Tepisi mogu definirati dnevni boravak, dok kuhinjski otok ili polica mogu diskretno razdvojiti kuhinju od ostatka prostora. Rasvjeta ima posebno važnu ulogu jer može jasno naglasiti pojedine zone, a da prostor i dalje ostane povezan.
U nekim slučajevima, lagane pregrade, zavjese ili staklene stijene predstavljaju kompromisno rješenje koje omogućuje fleksibilnost bez trajnih intervencija.
Je li open space stvar prošlosti?
Open space nije pogrešan koncept, ali nije ni univerzalno rješenje. Ono što na tlocrtu izgleda savršeno, u svakodnevnom životu mora odgovarati stvarnim navikama stanara. Ponekad je najveći luksuz upravo mogućnost da zatvorite vrata, utišate prostor i stvorite mir.
Prije nego što srušite zidove ili požalite zbog odluke koju ste već donijeli, vrijedi se zapitati olakšava li vaš prostor svakodnevni život ili ga dodatno komplicira. Dobar interijer nije onaj koji slijedi trendove, već onaj koji radi za ljude koji u njemu žive.
You must be logged in to post a comment Login