Povežimo se

Arhitektura

Prostrana kuća među stablima

Pogledajte predivnu prostranu kuću sa unutrašnjim dvorištem prepunim stabala i bazenom!

“Kuća između stabala” (“House Between Trees”) je službeni naziv ove kuće čiji su autori AS Arquitectura. Kuća ima otprilike 550 m2 i smještena je na rubu Playe del Carmen u Meksiku. Glavna ideja ova kuće je protočnost prostora – pokušava se uspostaviti integracija eksterijera i interijera, što je postignuto sa centralnim dvorištem koje povezuje prostore kuće.

Foto: ArchDaily

Osim teme prostorne protočnosti, za ovu kuću je također bitna tema očuvanja postojeće endemske vegetacije. Kuća je smještena na ono mjesto na parceli gdje je bilo manje vegetacije, a najvrednije skupine stabala su očuvane, te se neke zapravo nalaze u glavnom dvorištu.

Foto: ArchDaily

Glavna ideja kuće – spomenuta protočnost, postignuta je tako da su svi prostori otvoreni prema glavnom dvorištu, ostvarajući povezanost između vanjskih i unutarnjih prostora, čime su se dobili vizualno veći, više osvjetljeni i prirodno ventilirani prostori, koji uz sve to imaju i predivan pogled na dvorište. Ta okrenutost prema vanjskom prostoru omogućuje unutarnjim prostorijama puno prirodnog svijetla i mogućnost ventilacije tokom dana, čime se smanjuje potrošnja električne energije.

Foto: ArchDaily

Gledajući formu kuće, ona se sastoji od velike ploče koja je prošupljena središnjim dvorištem koje daje prostor stablima, određuje unutarnje u odnosu na vanjske prostore, i povezuje javne s privatnim prostorima. Ploča je naslonjena na niz zidova koji svojim položajem usmjeruju poglede iz soba na centralno dvorište i ostatak parcele na harmoničan način.

Foto: ArchDaily

Sljedeća tema koju je bitno spomenuti u vezi ove kuće su lokalni materijali.

Oni su korišteni za završne plohe poput kamenih ploča na podovima, također je korišten stucco beton u kombinaciji sa smolom stabla chukumkoja osim što ima vodootporne karakteristike omogućuje postizanje bolje harmonije sa već postojećim elementima na parceli i daje prirodnu toplu boju zidova.

Foto: ArchDaily

Kuća daje svojim korisnicima osjećaj prostranosti kroz uporabu svjetla i kontakta sa prirodom, pružajući tako ugodnu atmosferu  i povećavajući kvalitetu života korisnika. Dajući posebno mjesto stablima, ova kuća također dobiva poseban šarm.

Foto: ArchDaily

 

Izvor: archdaily

 

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Bliži se kraj obnove samostanske crkve sv. Franje Asiškog u Zagrebu

Predstavlja zagrebačku kulturnu baštinu pod konzervatorskom zaštitom

Franjevački samostan i crkva Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom kaptolu teško su oštećeni u potresu 2020. godine. Stradali su svodovi i nosivi lukovi, a zvonik se potpuno odvojio.

Crkva je izvorno bila gotička, jednobrodna iz sredine 13. stoljeća, barokizirana je nakon požara u 17. stoljeću, a nakon potresa 1880. rekonstruirana je opet u gotičkom stilu. Kao takva predstavlja zagrebačku kulturnu baštinu pod konzervatorskom zaštitom i zato je njena obnova posebno osjetljiva.

Najzahtjevniji radovi je sigurno kompletna obnova crkve, samostana i zvonika, ističe Ante Kelava, voditelj gradilišta – SPEGRA.

“Sigurno je bilo zahtjevno izmijeniti cijelo krovište na crkvi, a da se crkva ne namoči s vodom i da ne prokišnjava, da istovremeno radimo zamjenu krovišta i postavljamo novo krovište te štitimo taj dio koji otvaramo. Radi oslika u crkvi koje su iznimno vrijedne bilo je uistinu zahtjevno izmijeniti krovište a da nema negativnih posljedica od vode.”, pojašnjava.

Wienerberger kao vodeći proizvođač krovnih rješenja odabran je za partnera na projektu obnove ove crkve. Uvažavajući konzervatorske zahtjeve za obnovu krovišta, odabran je Tondach biber crijep.

Josip Klarić, projektno tehnički savjetnik Wienerbergera ističe kako su u pitanju specifične količine jer je u pitanju projekt od 3000 kvadrata što je zapravo jako velika količina.

“Ako znamo da je to bio trenutak kad smo imali obnovu na više projekata, ne samo u Zagrebu nego i šire, onda smo zapravo u dogovoru s gradilištem išli tempirati sve kako bismo mogli isporučiti ih na vrijeme kvalitetno ali i zadovoljiti sve potrebe gradilišta. U pitanju je dakle Tondach biber crijep, dogovorili smo i s konzervatorima i s izvođačem na gradilištu da proizvedemo takozvani engobirani biber crijep koji na sebi ima jedan zaštitni, dodatni sloj u crvenoj boji čime smo ispoštovali konzervatorske zahtjeve i na ovom projektu. Specifičnost engobiranog biber crijepa da on nije samo proizveden od obične gline koja se peče nego smo zapravo na crijep dodali i sloj engobe u crvenoj boji, to je zapravo u vodi razrijeđena glina u koju se dodaje pigment, u ovom slučaju crvene boje koji onda se sa samim crijepom peče u pećima na visokim temperaturama, čime dobivamo na samom crijepu jedan dodatni zaštitni sloj koji zapravo služi boljem ponašanju crijepa kroz vrijeme. Tako da imamo dugotrajnije rješenje za buduće generacije.”, pojasnio je sugovornik.

Crkva i samostan zajedno imaju više od 1200 četvornih metara, a oštećenja u potresu narušila su statiku objekata te je njihova stabilizacija bila prioritet. Ojačani su temelji crkve te su popunjavanje šupljine u zidovima, a obnova krovišta bila je posebno zahtjevna. Klarić otkriva kako se radi o specifičnom krovu koji ima dosta velik i visok nagib, od 45 stupnjeva. To je pojatno krovište i postavljanje biber crijepa je dosta zahtjevno pod takvim nagibom pa se je pazilo i na uvjete zaštite na radu kako bi se posao mogao kvalitetno izvesti.

Osim postavljenog engobiranog Tondach biber crijepa, Wienerberger je isporučio i čak 37 krovnih prozora.

“S obzirom na to da smo bili sudionici pronalaženja najboljih rješenja za crijep, bilo je nekako logično da za ostatak krovnog segmenta kojeg imamo u ponudi i damo rješenje, a kako su naši krovni prozori kompatibilni s našim crijepom, onda je i tehnički bilo najispravnije na jednom mjestu pronaći odgovore i za krovne prozore. Modeli prozora koje smo isporučili su Tondach energy plus, krovni prozori koji su svojim toplinskim i zvučnim karakteristikama zadovoljili ono što je bio cilj postići na ovom projektu”, dodaje Klarić.

Nakon gotovo četiri godine, obnova crkve svetog Franje ulazi u završnu fazu , potrebno je vratiti obnovljene vitraje natrag u njihovu konstrukciju. Mise se u njoj održavaju već godinu dana, svaki dan, pa se može reći i da je obnova crkve uistinu u završnoj fazi.

Nastavite čitati

Arhitektura

Nakon obnove krovišta, Šestinska Crkva spremna za cjelovitu obnovu unutrašnjeg prostora

Crkva svetog Mirka i danas ponosno stoji podno Medvednice

Predivna Crkva svetog Mirka u zagrebačkim Šestinama jedan je od simbola grada Zagreba. Osim što se ispred crkve nalazi grob oca domovine, dr. Ante Starčevića, vrlo je prepoznatljiva po svom krovištu. Šestinska Crkva pretrpjela je oštećenja u potresu zbog čega je morala ići u proces obnove.

Vlč. Robert Šreter ističe kako je crkva ostala u uporabnom stanju i nije bila tako oštećena kao neke druge crkve u podsljemenskoj zoni, te dodaje: “Budući da su se na raspolaganju našla sredstva fonda solidarnosti Europske unije, onda smo i mi ušli u proces kompletne obnove crkve, prvo zato što je ona zaista bila oštećena, a drugo zato da se preveniraju budući potresi jer mi ostajemo ovdje na trusnome području i trebalo je jednostavno obnoviti, učvrstiti crkvu za nekakve buduće izazove kad se već prilika ukazala.”

Konstrukcijska obnova crkve počela je u srpnju 2022. godine i trajala je gotovo godinu dana, a Igor Bešlić, izvođač radova ističe kako su radovi bili iznimno zahtjevni, posebno oni na krovištu na koje se i odnosio najveći dio radova: “Na krovištu smo zamijenili kompletnu staru građu, odnosno drvenu konstrukciju s čeličnom konstrukcijom i poboljšali statiku kompletnog krovišta,”, pojašnjava.

Svi radovi pod strogim nadzorom konzervatorskog zavoda

Radilo se sve naravno, propisima struke, u skladu i s odredbama konzervatorskog zavoda, sve je vršeno pod njihovim stručnim nadzorom.

“Crkva je zapravo takva bila i 1909. godine kada je izgrađena, dakle ništa se na njoj bitnog nije promijenilo, ona je ista kao što je i bila, pogotovo to krovište i krov na koji je stavljen novi crijep. Ono što je bila specifičnost ranije, prije potresa, bile su dvije nijanse žute boje – jedna je bila gore na zvoniku, a druga je bila na samom krovištu crkve. Sada je to ujednačeno i crkva je evo zasjala u svom novome sjaju, naravno, ovo je tek prva polovica obnove, čekamo ministarstvo kulture Republike Hrvatske da bi započela cjelovita obnova odnosno obnova crkve iznutra.”, pojasnio je vlč. Robert Šreter.

Uspješan spoj umjetnosti i hortikulture za savršen izgled vrta

Crkva trobrodnog oblika gdje glavni brod okružuju dva pobočna s kapelicama Srca Isusovog i Majke Božje, kulturno je dobro pod konzervatorskom zaštitom pa unatoč obnovi i dalje izgleda gotovo identično kao i kada je sagrađena. No, konzervatori su pristali da se dio drvene građe zamjeni čeličnom konstrukcijom.

“Složili su se zbog tog potresnog stanja, s tim da nije kompletna konstrukcija čelična nego je u pitanju kombinacija čelika i drveta.”, dodaje Igor Bešlić.

Nekada dvije nijanse žute boje crijepa, danas su zamijenjene jednom, a ukupna površina od 715 kvadratnih metara dobila je novi Tondach biber crijep plave i žute boje.
Josip Klarić, projektno tehnički savjetnik tvrtke Wienerberger navodi kako im je bila čast sudjelovati u ovom projektu s obzirom na to da tvrtka funkcionira sa željom da se zadovolji kulturno nasljeđe određenog lokalnog područja.

“Željeli smo smo ispoštovat zahtjeve konzervatora, svih sudionika projekta, i stoga smo u našoj proizvodnji biber crijepa u Sloveniji, u Križevcima pri Ljutomeru, nastojali proizvest što je moguće sličniji crijep, zapravo jednak onome kakav je bio prije na crkvi. Na taj zapravo smo u procesu proizvodnje dobili plave i žute biber crjepove u glaziranoj varijanti, što zapravo nije bio jednostavan proces. “, ističe.

Prije nego što su konzervatori odabrali nijansu, radilo se nekoliko proba prema uzrocima prijašnjeg crijepa.

“Postupak je tekao na način da se tražila idealna glazura u plavoj i žutoj boji, što znači da su kolege iz proizvodnje morali dobiti idealnu, što sličniju mješavinu tih boja, a zapravo radi se o mješavini sitno mljevenog stakla, glazure, pigmenata, u ovom slučaju žute i plave boje i gline i sve to skupa miješano ide u lakiranu komoru prije samog pečenja crijepa, a rezultat nakon pečenja su morale biti spomenute boje”, pojašnjava Klarić te dodaje kako nestandardne boje crijepa za Wienerberger nisu predstavljale problem jer mogućnost za izradu posebnih crjepova omogućava postojanje zasebne tvornice tih engoba, boja, pa ako postoje posebni zahtjevi za nekakvim ne standardnim bojama kao što je bio ovdje slučaj na crkvi u Šestinama, onda postoji mogućnost da prema nekakvim uzorcima, prema ralovima, modelima, stručnjaci mogu pokušati napravit željene nestandardne boje.

Ovo je tek prvi dio obnove u kojem je obnovljena konstrukcija crkve i zvonika. “Projektanti ove vrlo zahtjevne konstrukcije obnove crkve Svetoga Mirka u Šestinama bili su Zorana i Igor Gojnik, a radove na ovoj konstrukcijsko obnovi izvodila je tvrtka Hedom koja je vrlo stručno, vrlo profesionalno i u skladu sa svim rokovima i sa svim zahtjevima i konzervatora i struke, odradila svoj posao tako da ovo što sada vidimo je njihovih ruku djelo na čemu im ja od srca zahvaljujem.”, zaključio je vlč. Robert Šreter.

Wienerberger je vrlo aktivan sudionik obnove nakon potresa, osobito u obnovi kulturnog nasljeđa Zagreba za što su isporučili crjepove iz standardne ponude, kao i ovaj nestandardni plavo žuti koji ponosno stoji podno Medvednice.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice