Arhitektura i dizajn
Najpoznatije zgrade kao ikone arhitekture
Arhitektura je umjetnost koja oblikuje našu okolinu i ostavlja dubok utisak na našu kulturu i povijest. Kroz stoljeća su se pojavile mnoge zgrade koje su postale ikone arhitekture, odajući počast majstorstvu i kreativnosti arhitekata.
U ovom članku ćemo se uputiti na povijesno putovanje kroz neke od najpoznatijih zgrada na svijetu, istražujući njihove priče i značaj koji su im donijele.
Egipatske piramide
Nema arhitektonskih čuda koja bi mogla nadmašiti grandioznost i tajanstvenost egipatskih piramida. Izgrađene tijekom Starog kraljevstva u Egiptu, piramide su služile kao grobnice faraona.

Najpoznatija među njima je Velika piramida u Gizi, koja je izgrađena za faraona Keopsovu. Ova monumentalna struktura je čudo inženjeringa svog vremena i do danas ostaje jedno od najpoznatijih i najzagonetnijih arhitektonskih dostignuća u povijesti.
Rimski Koloseum
Koloseum u Rimu predstavlja vrhunac rimske arhitekture i inženjeringa. Izgrađen u 1. stoljeću, Koloseum je bio amfiteatar koji je mogao primiti više od 50.000 gledatelja. Ova impresivna struktura je bila mjesto za gladijatorske borbe, spektakle i druge javne događaje. Koloseum je simbol moći Rimskog Carstva i do danas ostaje jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u svijetu.

Taj Mahal, Indija
Taj Mahal u Indiji je svjetski poznat spomenik ljubavi i elegancije. Izgrađen u 17. stoljeću kao mauzolej za Muminu, ženu mogulskog cara Šahdžahana, Taj Mahal je jedinstven primjer mogulske arhitekture. Svojom prekrasnom bijelom mramornom fasadom, delikatnim ukrasima i vrtnim krajolicima, Taj Mahal oduzima dah svakom posjetitelju i ostaje trajni simbol ljubavi i romantike.

Eiffelov toranj, Francuska
Eiffelov toranj, koji se nalazi u srcu Pariza, jedna je od najprepoznatljivijih zgrada na svijetu. Izgrađen kao privremena struktura za Svjetsku izložbu 1889. godine, toranj je postao simbol Pariza i Francuske. Visok 330 metara, Eiffelov toranj je tehničko i inženjersko čudo svog vremena. Danas je to omiljena turistička atrakcija koja nudi predivne poglede na Pariz.

Sydney Opera House, Australija
Sydney Opera House u Australiji jedan je od najupečatljivijih primjera moderne arhitekture. Izgrađen 1973. godine, ovaj ikonični kompleks ima jedinstvenu strukturu koja izgleda kao skup apstraktnih jedara.

Opera House je postao simbol Sydneya i Australije, te je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Osim što je koncertna dvorana, Opera House je i kulturni centar koji domaćin različitim umjetničkim događanjima.
Ove zgrade su samo neki od najpoznatijih primjera arhitektonskih ikona koje su postale simboli kultura i društava diljem svijeta. Njihova ljepota, grandioznost i inovativnost ostaju s nama kao svjedočanstvo ljudske kreativnosti i tehničke vještine.
Svaka od ovih zgrada nosi sa sobom priču koja otkriva našu povijest, vrijednosti i umjetničko naslijeđe. Posjet ovim zgradama je putovanje kroz vrijeme i prilika da se divimo izvanrednom dosegu arhitekture i njenom utjecaju na naš svijet.
Jedan od simbola svjetske arhitekture je i Kip slobode, o kojom više možete pročitati ovdje.
Urbanizam
Kat po kat nestaje simbol Zagreba: Evo dokle je stiglo rušenje Vjesnika
Donosimo pregled rušenja Vjesnika, zašto se zgrada uklanja kat po kat i kada bi radovi trebali završiti
Vjesnik je desetljećima bio dio zagrebačke vizure, prepoznatljiv neboder uz Slavonsku aveniju simbolizirao je važno razdoblje domaće medijske i arhitektonske povijesti. Za mnoge Zagrepčane bio je više od poslovne zgrade: bio je orijentir u gradu i simbol vremena u kojem je tiskani medij imao golemu moć.
Danas se njegova silueta polako briše, doslovno kat po kat.
Nakon velikog požara krajem 2025. godine, koji je zahvatio više etaža i ozbiljno oštetio konstrukciju, donesena je odluka da sanacija više nije moguća. Umjesto obnove, krenulo je potpuno uklanjanje zgrade koja je desetljećima bila jedno od najprepoznatljivijih obilježja poslovnog Zagreba.
Iako se u početku očekivalo da će radovi završiti brže, proces rušenja Vjesnika pokazao se znatno složenijim nego što se pretpostavljalo.
Dejan Kljun intervju u njegovom ateljeu u Vjesniku
Požar je zapečatio sudbinu zgrade
Veliki požar izbio je krajem studenoga 2025. godine i zahvatio više katova te krovnu konstrukciju nebodera. Nakon višednevnih procjena statičara zaključeno je da je konstrukcija ozbiljno kompromitirana te da bi obnova bila preskupa i sigurnosno rizična.
Time je donesena odluka o rušenju objekta koji je godinama bio sjedište jedne od najvažnijih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Zašto je Vjesnik bio važan za Zagreb?
Vjesnik nije bio samo uredski kompleks. Desetljećima je predstavljao simbol hrvatskog novinarstva, izdavaštva i modernističkog razvoja grada.
Njegova lokacija učinila ga je dijelom svakodnevice tisuća građana, a njegova prepoznatljiva silueta postala je važan dio urbanog identiteta Zagreba.
Rušenjem Vjesnika grad ne gubi samo staru zgradu — gubi dio vlastite povijesti.
Kada su počeli radovi?
Početkom 2026. odabrana je tvrtka zadužena za uklanjanje objekta, a krajem veljače na lokaciju su stigli prvi strojevi.
Prva faza uključivala je uklanjanje pomoćnih objekata, osiguravanje okolnog prostora i pripremu za glavno rušenje nebodera. Od početka je bilo jasno da se ovakav objekt ne može uklanjati klasičnim metodama.
Procjenjuje se da će nakon završetka ostati tisuće tona građevinskog otpada koje će trebati zbrinuti.
Zašto se Vjesnik ruši od vrha prema dnu?
Mnogi su se pitali zašto zgrada nije jednostavno srušena miniranjem, no stručnjaci su odabrali potpuno drugačiji pristup.
Vjesnik ruši se metodom kontroliranog strojnog uklanjanja od vrha prema dnu — i to prvenstveno zbog sigurnosti.
Neboder se nalazi uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju, u blizini drugih poslovnih objekata, prometne infrastrukture i instalacija, zbog čega miniranje nije bilo opcija.
Takav način rušenja mogao bi ugroziti okolne objekte i izazvati dodatnu štetu.
Osim toga, požar je već oslabio dijelove konstrukcije pa je bilo nužno postupno skidati katove kako bi se rasteretili niži dijelovi zgrade i spriječilo nekontrolirano urušavanje.
Proces je sporiji, ali znatno sigurniji za ovako kompleksan objekt smješten usred aktivne gradske zone.

Azbest je dodatno usporio rušenje
Kada se činilo da radovi napreduju prema planu, pojavio se novi problem — tijekom radova na višim etažama pronađen je azbest.
Zbog posebnih sigurnosnih protokola dio radova morao je biti privremeno zaustavljen, a izvođači su nastavili raditi samo na nižim dijelovima kompleksa i okolnim strukturama.
To je značajno produljilo rokove i pokazalo koliko rušenje ovakvih zgrada može biti zahtjevno.
Kada završava rušenje Vjesnika?
Prema posljednjim dostupnim informacijama, potpuno uklanjanje zgrade trebalo bi završiti do početka srpnja 2026. godine, ako ne dođe do novih komplikacija.
To znači da bi Zagreb ovog ljeta mogao ostati bez jedne od svojih najprepoznatljivijih silueta.
Što dolazi nakon Vjesnika?
To pitanje zasad nema službeni odgovor.
Lokacija uz Slavonsku aveniju godinama se spominje kao potencijalna zona velikog razvoja, a raniji planovi uključivali su novi poslovno-stambeni kompleks pa čak i mogućnost izgradnje novog tornja.
Za sada nema potvrđenih projekata, no jasno je da će prostor na kojem se nalazio Vjesnik building postati jedna od zanimljivijih razvojnih lokacija u gradu.
Dok strojevi uklanjaju posljednje katove, ostaje otvoreno pitanje hoće li ono što nastane na toj adresi imati jednaku težinu u kolektivnoj memoriji Zagreba kao što ju je imao Vjesnik.
Arhitektura i dizajn
Od Milana do Londona: Najvažnija svjetska događanja za arhitekte i dizajnere u 2026.
Festivali, sajmovi i konferencije koji svake godine prvi otkrivaju što dolazi u arhitekturi, dizajnu interijera i urbanizmu. Ovo je globalni kalendar koji vrijedi zabilježiti
Nakon pregleda najvažnijih domaćih događanja, vrijeme je za globalnu scenu. Tijekom godine održavaju se festivali, sajmovi i konferencije koji definiraju trendove u arhitekturi, dizajnu interijera, urbanizmu i kreativnim industrijama.
Od predstavljanja novih kolekcija namještaja do rasprava o budućnosti gradova, ova događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. okupljaju vodeća imena industrije i često postavljaju smjerove koje kasnije pratimo i na domaćem tržištu.
Milan Design Week i Salone del Mobile — sezona je otvorena
Od 21. do 26. travnja Milano je, kao i svake godine, bio središte globalne dizajnerske scene. Milan Design Week i Salone del Mobile donijeli su nove kolekcije namještaja, rasvjete i materijala, a instalacije razasute diljem grada i ovog su puta postale pravi generator trendova. Naša je ekipa bila ondje i detaljan izvještaj s dojmovima, fotografijama i trendovima koje smo uočili uskoro stiže na portal.

Salone del Mobile Milano 2026: Budućnost dizajna i grad kao pozornica
High Point Market okuplja industriju namještaja
Od 25. do 29. travnja u Sjevernoj Karolini održava se High Point Market, jedan od najvećih svjetskih sajmova namještaja. Dolaze proizvođači, dizajneri interijera, trgovci i developeri u potrazi za novim kolekcijama, materijalima i poslovnim partnerstvima.
BIG SEE Festival — prozor regije prema svijetu
Od 21. do 22. svibnja u Portorožu održava se BIG SEE Festival, vodeća platforma za arhitekturu i dizajn u jugoistočnoj Europi. Festival nije klasični sajam ni konferencija nego koncentrično okruženje u kojemu se ideje, materijali i ljudi susreću s ciljem. Program je strukturiran kroz tri međusobno povezana sloja: konferenciju, nagrade i trade show.
Konferencija je prostor za razmišljanje i debatu o mjeri, relevantnosti i smislu u arhitekturi i dizajnu. Nagrade prepoznaju izuzetne projekte i pružaju im međunarodnu vidljivost, a trade show donosi pažljivo odabrane materijale, proizvode i tehnologije koje arhitekti zaista trebaju u svakodnevnoj praksi.
Festival svake godine privlači više od 3.000 posjetitelja iz više od 21 zemlje i okuplja arhitekte, dizajnere, brendove i donositelje odluka koji ne dolaze samo proći pokraj izložaka, nego razgovarati, povezati se i oblikovati projekte koji dolaze.

World Urban Forum stavlja fokus na budućnost gradova
Od 17. do 22. svibnja u Bakuu, Azerbajdžan, održava se World Urban Forum. Urbanisti, arhitekti, političari i stručnjaci za razvoj gradova ostavlja temu forme i interijera po strani i okreće se većim pitanjima: stanovanju, klimatskim izazovima, javnom prostoru i mobilnosti. Upravo ovdje često nastaju rasprave koje potom oblikuju urbanistička rješenja na globalnoj razini.
Bread & Heart Festival spaja kreativne industrije
Od 3. do 5. lipnja u Tirani se održava Bread & Heart Festival. Uz struku se ovdje okupljaju i umjetnici i kreativci iz različitih područja, a radionice, predavanja i izložbe istražuju dodirne točke dizajna, arhitekture i novih poslovnih modela.
NeoCon donosi budućnost komercijalnih interijera
Od 8. do 10. lipnja u Chicagu, NeoCon donosi inovacije za urede budućnosti, hospitality industriju i zdravstvene prostore, tipologije koje sve više određuju kako dizajniramo prostore u kojima radimo i boravimo.

3daysofdesign slavi skandinavski pristup
Od 10. do 12. lipnja Kopenhagen postaje poprište 3daysofdesign festivala. Skandinavski minimalizam, pažnja prema materijalima i inovacije u produkt dizajnu privlače posjetitelje u showroomove i izložbene prostore diljem grada.

AIA Conference okuplja arhitektonsku struku
Od 10. do 13. lipnja u San Diegu, AIA Conference on Architecture & Design jedan je od najvećih profesionalnih skupova za arhitekte u SAD-u. Predavanja, radionice i rasprave o novim tehnologijama redovito donose uvide relevantne i za europski kontekst.

London Festival of Architecture pretvara grad u izložbeni prostor
Cijeli lipanj, od 1. do 30. lipnja, London postaje poprište London Festival of Architecture. Jedno je od rijetkih događanja za arhitekte i dizajnere koje nadilazi profesionalni krug. Instalacije, izložbe i vođene ture otvorene su javnosti diljem grada i čine arhitekturu dostupnom temom za sve.
UIA World Congress of Architects kao veliko finale
Od 28. lipnja do 2. srpnja u Barceloni se održava UIA World Congress of Architects, jedno od najvažnijih globalnih događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. Vodeća imena struke, akademska zajednica i institucije ovdje raspravljaju o klimatskoj krizi, budućnosti gradova i ulozi arhitekture u njima.

Događanja koja definiraju trendove
Ova događanja često su prva mjesta na kojima se naziru trendovi koje potom pratimo u arhitekturi, interijerima i urbanizmu diljem svijeta. Za sve koji žele biti korak ispred, globalni kalendar ove godine nudi posebno bogat program.






